Ove godine se očekuje da Kina u Evropu izveze oko 500.000 električnih automobila. Cena je u proseku za 20 dsto niža od zapadne konkurencije, a tehnologija nimalo ne zaostaje. Evropska komisija hoće da se kaznenima merama suprotstavi „nelojalnoj“ konkurenciji. Na pomolu je trgovinski rat
Evropska komisija preti da će učiniti ono što su nemačka vlada i još neke članice Evropske unije htele da spreče: od 4. jula hoće da uvede kaznene carine na električne automobile proizvedene u Kini, prenosi Dojče vele (DW).
Evropska komisija je saopštila da je ovo „zaštitna mera za evropske proizvođače električnih automobila“ i odgovor na „nefer subvencije“ u Kini.
Evropska unija time sledi primer Sjedinjebnih Američkih Država, koje sada nameću 100 odsto uvozne dažbine na električna vozila iz Kine.
Potpredsednik Evropske komisije Margaritis Šinas predstavio je „kaznenu akciju“ u Briselu i rekao da je Komisija „uspostavila kontakte s kineskim vlastima kako bi razgovarala o mogućim rešenjima“.
Samo u slučaju da ti razgovori, koji su planirani po pravilima Svetske trgovinske organizacije (STO), ne budu uspešni do 4. jula, kaznene tarife će biti uvedene, odnosno carine privremeno povećane.
Privremeno – jer 27 članica EU to još nisu odobrile. Ministri trgovine će glasati o tome do 2. novembra.
Nemačka je protiv dodatnih carina
Švedska, Mađarska, Češka, Slovačka i Nemačka odbijaju te kaznene tarife iz različitih razloga, dok Francuska i Španija insistiraju na kaznenim carinama kako bi zaštitile svoje domaće proizvođače od jeftine konkurencije, piše DW.
Kineski električni automobili su u proseku 20 odsto jeftiniji od uporedivih evropskih proizvoda.
Nemačka vlada je ranije tvrdila da bi kaznene tarife u ključnoj industriji električnih automobila samo izazvale neželjenu reakciju Kine i da bi to na kraju rezultiralo pravim trgovinskim ratom koji bi mogao izazvati veću štetu.
„Električni automobili moraju postati jeftiniji u Evropi kroz veću konkurenciju, otvorena tržišta i znatno bolje uslove proizvodnje u EU, a ne kroz trgovinske ratove i zatvaranje tržišta“, rekao je nemački ministar saobraćaja Folker Vising (FDP) u Berlinu.
Kina odbacuje optužbe
Na reakciju Kine nije moralo dugo da se čeka: portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova rekao je u Pekingu da EU krši pravila međunarodne trgovine i principe tržišne ekonomije. „Protekcionizam nema budućnost. Otvorena saradnja je pravi put“, rekao je Lin Đian.
Očekivano, kineski proizvođači automobila pod državnom kontrolom odbacili su mere kojima preti EU i najavili da će ostati na evropskom tržištu.
Kina naplaćuje uvoznu carinu od 15 odsto na električne automobile iz Evrope. Ta carina bi mogla da se dramatično poveća u budućnosti. Ne mogu se isključiti mere odmazde i u drugim privrednim sektorima.
Pogođeni su kineski proizvođači i Tesla
Šta sada mogu da očekuju izvoznici iz Kine na evropskom tržištu?
Evropska unija naplaćuje različite nivoe kaznenih carina za svakog proizvođača, u zavisnosti od spremnosti kompanija da sarađuje u višemesečnim istragama EU. U najekstremnijem slučaju, predviđena je kaznena carina od 38,1 odsto. Pored toga, dolazi i redovna uvozna carina od 10 odsto za sva vozila iz Kine. To čini ukupno 48,1 odsto carine na uvoz određenih vozila iz Kine.
Najveći svetski proizvođač, BYD, trebalo bi, pored redovne carinske stope, da plaća i kaznenu tarifu između 17 i 20 odsto.
Pogođen je i američki proizvođač Tesla koji u Šangaju proizvodi automobile koji se izvoze u Evropu.
Kakav uticaj imaju kaznene carine na cene u Evropi?
Očekivani tržišni udeo uvoza električnih automobila iz Kine ove godine je 15 odsto. Institut za svetsku ekonomiju u Kilu izračunao je bi ove godine iz Kine u Evropu trebalo da bude izvezeno ukupno oko 500.000 električnih automobila. Kaznene tarife bi mogle da smanje taj broj za četvrtinu – na 375.000.
Prazninu bi verovatno mogli da popune evropski proizvođači koji bi onda više prodavali u Evropi umesto da izvoze širom sveta. Manjak ponude mogao bi dovesti do rasta cena za kupce automobila.
Šta je sa zelenom tranzicijom u EU
Da li Evropska komisija smatra da je manja ponuda električnih automobila dobra ideja, s obzirom na to da su oni hitno potrebni za klimatsku tranziciju saobraćaja u EU?
Odgovarajući na to pitanje još u oktobru, kada je pokrenut postupak protiv Kine, evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da su električni automobili u principu potrebni, ali da konkurencija mora biti fer. Kineska vlada mora smanjiti subvencije i višak proizvodnje u Kini.
Udruženje evropskih proizvođača automobila u Briselu podržalo je kaznene tarife koje traži EU. Direktorka udruženja, Sigrid de Vris, rekla je da su snažna industrijska strategija za elektromobilnost u Evropi, pristup neophodnim sirovinama, jeftina energija i sveobuhvatna mreža za punjenje i punjenje goriva za električnu energiju i vodonik – važniji od carina.
Da li Bajden zna da je posredno pogodio i Teslu
O tome će se verovatno razgovarati i na sastanku šefova država i vlada G7 u Italiji. Evropska unija kritički posmatra izolacionističku trgovinsku politiku SAD.
Kaznene carine američke vlade na kineske automobile dovele su do većeg uvoznog pritiska na EU – odnosno ono što Kina ne može da izveze u SAD, šalje u Evropu.
A jedno je od mnogih otvorenih pitanja u tom trgovačkom pokeru je i kako će američki predsednik Džozef Bajden reagovati na činjenicu da će i američki proizvođač Tesla biti pogođen merama Evropske unije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izgradnja druge linije beogradskog metroa, iako najavljivana kao „projekt budućnosti“, nailazi na prve ozbiljne prepreke – eksproprijacija zemljišta u opštinama Novi Beograd i Zemun. Građani su zabrinuti zbog niskih naknada, nejasnih procedura i mogućih zloupotreba, dok vlasti tvrde da je reč o neophodnom koraku za razvoj grada
U Srbiju se uvoze ogromne količne mleka u prahu, ali se ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko. Nije to jedina muka srpskih mlekara
Izgradnja auto-puteva u Srbiji poslednjih godina glavni je adut aktuelne vlasti. Dok se ovi projekti promovišu kao dokaz napretka, postavlja se pitanje – po kojoj ceni? Stručnjaci, naime, ističu da su cene ovih projekata daleko veće nego u inostranstvu, i to u državama regiona
Rukovostvo Elektrdistribucije Srbije (EDS) je smislilo da potrošači od 1. juna sami prijave stanje brojila za struju. EDS će to raditi jednom u tri meseca. Nov sistem nije ni startovao, a već ima puno nedoumica
Vlada Srbije je bez ikakvog obrazloženja preusmerila više od 11 milijardi dinara sa infrastrukturnih, bezbednosnih i razvojnih projekata u budžetsku rezervu. Ovaj potez se poklapa sa najavama Aleksandra Vučića za povećanje penzija i plata. Stručnjaci upozoravaju na manjak transparentnosti i moguće zloupotrebe mehanizma budžetske rezerve
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!