img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Uprkos kritikama

Stara šećerana prodata na javnom nadmetanju za 690 miliona dinara

11. jun 2024, 13:02 S.Ć. / N1
N1
Stara Šećerana
Copied

Na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača, prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara

Agencija za licenciranje stečajnih upravnika prodala je Staru šećeranu u Beogradu za 690 miliona dinara, prenosi N1.

Šećerana je prodata na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača. Prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara.

Prodaju su pokušali da spreče narodni poslanici Aleksandar Jovanović Ćuta, Danijela Nestorović i grupa aktivista, ali u tome nisu uspeli.

Ženska osoba koja je učestvovala u licitaciji i koja je jedina prihvatila ponudu od 690 miliona dinara, rekla je da je tu u ime advokatske kancelarije „GS &M“, koja predstavlja kupca čije ime nije želela da otkrije.

Kupac je dobio 18 nepokretnosti, od kojih najmanja ima 37, a najveća 3.716 kvadrata. Među objektima koji su prodati je i Ustanova kulture Pozorište KPGT, koje se nalazi u kompleksu Stare šećerane, a koje je od 2021. godine gradska ustanova.

Kompleksa “Fabrika šećera” je od 1984. godine kulturno dobro, a nalazi se u okviru prostorno kulturno-istorijske celine „Topčider“, koja je od 1987. godine kulturno dobro od istorijskog značaja.

Podsetimo, početak ovog javnog nadmetanja su obeležili narodni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta i grupa aktivista koji su pokušali da spreče da se održi ova prodaja.

Printskrin
Šećerana, zaštićeno područje

Istorijat

Inače, Stara šećerena prostire se na čak 12 hektara, na veoma atraktivnoj lokaciji prekoputa Ade Ciganlije. Stanje u kom se trenutno nalazi nikako ne odgovara statusu nepokretnog kulturnog dobra i spomenika kulture koji uživa.

Od preseljenja proizvodnje u Padinsku skelu, 1983. godine, nekadašnji ponos industrijske arhitekture Beograda prepušten je zubu vremena.

Vesićeva obećanja

Činilo se da dolaze bolji dani za za Staru šećeranu kada je gradski parlament 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.

„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.

Nadanje Ljubiše Ristića

Ni prvo ni poslednje obećanje koje je palo u zaborav. Stara šećerana tavorila je zaboravljena u Radničkoj ulici, sve do aprila ove godine kada je Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Naselje koje je u prethodnih 10 godina niklo na obali Save, proširiće se tako na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.

I kako to obično biva, kada se pojavi investitor, stvari se ubrzavaju. Mesec dana kasnije, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju objekata „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju u Radničkoj 3, po početnoj ceni od 680,6 miliona dinara.

Ljubiša Ristić, direktor jedinog mesta u Staroj šećerani gde se može opipati puls – Ustanove kulture KPGT – uveren je, međutim, da širenje „Beograda na vodi“ ne ugrožava budućnost Stare šećerane kao kulturnog centra.

On se nada da će država iskoristiti pravo preče kupovine da preuzme Staru šećeranu, a „Beograd na vodi“ u neposrednom komšiluku vidi samo kao plus.

„Na parcele Stare šećerane predviđeno je širenje Beograda na vodi, ali ne tako što bi se ovde rušilo i gradili stanovi, nego bi arapski partner države u tom projektu mogao da učestvuje u finansiranju i izgradnji kulturnog centra u Staroj šećerani“, izjavio je Ristić u maju za „Politiku“.

Vesić, danas na poziciji ministra građevinarstva, uverava Ristića da razloga za brigu nema. Tokom vikenda je sa kolegom iz Vlade, ministrom kulture Nikolom Selakovićem, obišao KPGT i ponovio:

„S obzirom da je u toku tender za prodaju Šećerane, moja poruka svim kompanijama koje imaju nameru da učestvuju na tenderu je da su, ako žele da ulože šest miliona evra u kulturu, dobrodošli, ali da su ako misle da će kupovinom Šećerane moći tu da grade, džabe bacali pare, jer se to nikada neće dogoditi.“

Vesić i Selaković su tom prilikom istakli da je Stara šećerana zaštićeno kulturno dobro, i da je stoga tu nemoguće bilo šta graditi, već samo obnoviti objekte u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika.

Tagovi:

Prodaja javno nadmetanje Stara šećerana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Trgovina

01.mart 2026. B. B.

Uredba o ograničenju trgovinskih marži više ne važi, kupci strahuju od rasta cena

Država tvrdi da je odlučila da uvede novi set privremenih mera kako bi zadržala nadzor nad tržišnim kretanjima nakon prestanka važenja Uredbe o ograničenju marži u trgovini

Reka ili otpad, Drina

Zaštita životne sredine

27.februar 2026. M. L. J.

Ekologija u drugom planu: Srbija dovodi u pitanje milione evra iz fondova EU

Srbija se oglušila o obaveze prema Evropskoj uniji da će usvojiti Strategiju zaštite životne sredine. Zato je Brisel blokirao neke fondove, tvrdi docent Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković. To može da znači gubitak miliona evra nepovratnih sredstava

Projekat „Jadar“

27.februar 2026. B. B.

Predstavnica EP za kritične sirovine: Projekat „Jadar“ nije mrtav, već je zamrznut

„Ako bi se pravni okvir stabilizovao, ja bih rekla da bi Rio Tinto definitivno poštovao ekološke i socijalne standarde“, rekla je Hildegard Bentele, predstavnica Evropskog parlamenta za kritične sirovine iz redova Hrišćansko-demokratske unije o rudarenju litijuma u Srbiji

Električni autobus

Ekspo 2027

27.februar 2026. K. S.

Do Ekspa i po Ekspu sa pedeset električnih autobusa

Država kupuje 50 električnih autobusa za potrebe izložbe Ekspo 2027. Šta će biti s njima kada sve to prođe

Protest poljoprivrednika

27.februar 2026. B. B.

Blokade puteva u petak: Zemljoradnici traže razgovor sa Macutom

Poljoprivrednici traže sastanak sa predsednikom Vlade jer sa resornim ministrom Draganom Glamočićem „ne mogu da se dogovore“. Ukoliko ih Đuro Macut ne pozove, sledi radikalizacija protesta. Koje sve puteve blokiraju u petak

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure