Na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača, prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika prodala je Staru šećeranu u Beogradu za 690 miliona dinara, prenosi N1.
Šećerana je prodata na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača. Prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara.
Prodaju su pokušali da spreče narodni poslanici Aleksandar Jovanović Ćuta, Danijela Nestorović i grupa aktivista, ali u tome nisu uspeli.
Ženska osoba koja je učestvovala u licitaciji i koja je jedina prihvatila ponudu od 690 miliona dinara, rekla je da je tu u ime advokatske kancelarije „GS &M“, koja predstavlja kupca čije ime nije želela da otkrije.
Kupac je dobio 18 nepokretnosti, od kojih najmanja ima 37, a najveća 3.716 kvadrata. Među objektima koji su prodati je i Ustanova kulture Pozorište KPGT, koje se nalazi u kompleksu Stare šećerane, a koje je od 2021. godine gradska ustanova.
Kompleksa “Fabrika šećera” je od 1984. godine kulturno dobro, a nalazi se u okviru prostorno kulturno-istorijske celine „Topčider“, koja je od 1987. godine kulturno dobro od istorijskog značaja.
Inače, Stara šećerena prostire se na čak 12 hektara, na veoma atraktivnoj lokaciji prekoputa Ade Ciganlije. Stanje u kom se trenutno nalazi nikako ne odgovara statusu nepokretnog kulturnog dobra i spomenika kulture koji uživa.
Činilo se da dolaze bolji dani za za Staru šećeranu kada je gradski parlament 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.
„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.
Nadanje Ljubiše Ristića
Ni prvo ni poslednje obećanje koje je palo u zaborav. Stara šećerana tavorila je zaboravljena u Radničkoj ulici, sve do aprila ove godine kada je Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Naselje koje je u prethodnih 10 godina niklo na obali Save, proširiće se tako na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.
I kako to obično biva, kada se pojavi investitor, stvari se ubrzavaju. Mesec dana kasnije, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju objekata „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju u Radničkoj 3, po početnoj ceni od 680,6 miliona dinara.
Ljubiša Ristić, direktor jedinog mesta u Staroj šećerani gde se može opipati puls – Ustanove kulture KPGT – uveren je, međutim, da širenje „Beograda na vodi“ ne ugrožava budućnost Stare šećerane kao kulturnog centra.
On se nada da će država iskoristiti pravo preče kupovine da preuzme Staru šećeranu, a „Beograd na vodi“ u neposrednom komšiluku vidi samo kao plus.
„Na parcele Stare šećerane predviđeno je širenje Beograda na vodi, ali ne tako što bi se ovde rušilo i gradili stanovi, nego bi arapski partner države u tom projektu mogao da učestvuje u finansiranju i izgradnji kulturnog centra u Staroj šećerani“, izjavio je Ristić u maju za „Politiku“.
Vesić, danas na poziciji ministra građevinarstva, uverava Ristića da razloga za brigu nema. Tokom vikenda je sa kolegom iz Vlade, ministrom kulture Nikolom Selakovićem, obišao KPGT i ponovio:
„S obzirom da je u toku tender za prodaju Šećerane, moja poruka svim kompanijama koje imaju nameru da učestvuju na tenderu je da su, ako žele da ulože šest miliona evra u kulturu, dobrodošli, ali da su ako misle da će kupovinom Šećerane moći tu da grade, džabe bacali pare, jer se to nikada neće dogoditi.“
Vesić i Selaković su tom prilikom istakli da je Stara šećerana zaštićeno kulturno dobro, i da je stoga tu nemoguće bilo šta graditi, već samo obnoviti objekte u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Porodica Terzić širi poslovno carstvo i ulazi u energetiku. Četiri firme čiji su suvlasnici Zvezdan Terzić i njegov sin Nikša počinju izgradnju solarnih elektrana u Borkovcu kod Rume. Projekat obuhvata gotovo sedam hektara i već je dobio lokacijske uslove Opštine Ruma
Nijedna banka u stranom vlasništvu neće dozvoliti blokadu platnog prometa i samoinicijativno će obustaviti saradnju sa Naftnom industrijom Srbije, ocenjuje ekonomista Đorđe Đukić. On upozorava da je Srbija dovedena pred svršen čin i da je izostanak ranije reakcije doveo do ozbiljnog rizika po finansijski sistem
Šta bi Rusi više zamerili Srbiji - da nacionalizuje ili pogura NIS u stečaj? Pitanje je kako bi taj stečaj i izgledao i na koliko bi dugo ostavio hiljade zaposlenih bez plata
Prestankom rada Rafinerije Pančevo Srbija je prinuđena da uvozi gorivo koje će zbog toga svakako da poskupi. Pitanje je samo da se u maloprodaji formirati tržišne cene, ili će se država iz političkih razloga odreći svog profita
Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu
Vučić se upravo dohvatio marksističke teze o odumiranju države. U njegovoj verziji Republika Srbije neće odapeti prirodnom smrću. Naprotiv – on će je lično zatući zarđalom lopatom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!