img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Uprkos kritikama

Stara šećerana prodata na javnom nadmetanju za 690 miliona dinara

11. jun 2024, 13:02 S.Ć. / N1
N1
Stara Šećerana
Copied

Na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača, prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara

Agencija za licenciranje stečajnih upravnika prodala je Staru šećeranu u Beogradu za 690 miliona dinara, prenosi N1.

Šećerana je prodata na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača. Prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara.

Prodaju su pokušali da spreče narodni poslanici Aleksandar Jovanović Ćuta, Danijela Nestorović i grupa aktivista, ali u tome nisu uspeli.

Ženska osoba koja je učestvovala u licitaciji i koja je jedina prihvatila ponudu od 690 miliona dinara, rekla je da je tu u ime advokatske kancelarije „GS &M“, koja predstavlja kupca čije ime nije želela da otkrije.

Kupac je dobio 18 nepokretnosti, od kojih najmanja ima 37, a najveća 3.716 kvadrata. Među objektima koji su prodati je i Ustanova kulture Pozorište KPGT, koje se nalazi u kompleksu Stare šećerane, a koje je od 2021. godine gradska ustanova.

Kompleksa “Fabrika šećera” je od 1984. godine kulturno dobro, a nalazi se u okviru prostorno kulturno-istorijske celine „Topčider“, koja je od 1987. godine kulturno dobro od istorijskog značaja.

Podsetimo, početak ovog javnog nadmetanja su obeležili narodni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta i grupa aktivista koji su pokušali da spreče da se održi ova prodaja.

Printskrin
Šećerana, zaštićeno područje

Istorijat

Inače, Stara šećerena prostire se na čak 12 hektara, na veoma atraktivnoj lokaciji prekoputa Ade Ciganlije. Stanje u kom se trenutno nalazi nikako ne odgovara statusu nepokretnog kulturnog dobra i spomenika kulture koji uživa.

Od preseljenja proizvodnje u Padinsku skelu, 1983. godine, nekadašnji ponos industrijske arhitekture Beograda prepušten je zubu vremena.

Vesićeva obećanja

Činilo se da dolaze bolji dani za za Staru šećeranu kada je gradski parlament 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.

„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.

Nadanje Ljubiše Ristića

Ni prvo ni poslednje obećanje koje je palo u zaborav. Stara šećerana tavorila je zaboravljena u Radničkoj ulici, sve do aprila ove godine kada je Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Naselje koje je u prethodnih 10 godina niklo na obali Save, proširiće se tako na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.

I kako to obično biva, kada se pojavi investitor, stvari se ubrzavaju. Mesec dana kasnije, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju objekata „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju u Radničkoj 3, po početnoj ceni od 680,6 miliona dinara.

Ljubiša Ristić, direktor jedinog mesta u Staroj šećerani gde se može opipati puls – Ustanove kulture KPGT – uveren je, međutim, da širenje „Beograda na vodi“ ne ugrožava budućnost Stare šećerane kao kulturnog centra.

On se nada da će država iskoristiti pravo preče kupovine da preuzme Staru šećeranu, a „Beograd na vodi“ u neposrednom komšiluku vidi samo kao plus.

„Na parcele Stare šećerane predviđeno je širenje Beograda na vodi, ali ne tako što bi se ovde rušilo i gradili stanovi, nego bi arapski partner države u tom projektu mogao da učestvuje u finansiranju i izgradnji kulturnog centra u Staroj šećerani“, izjavio je Ristić u maju za „Politiku“.

Vesić, danas na poziciji ministra građevinarstva, uverava Ristića da razloga za brigu nema. Tokom vikenda je sa kolegom iz Vlade, ministrom kulture Nikolom Selakovićem, obišao KPGT i ponovio:

„S obzirom da je u toku tender za prodaju Šećerane, moja poruka svim kompanijama koje imaju nameru da učestvuju na tenderu je da su, ako žele da ulože šest miliona evra u kulturu, dobrodošli, ali da su ako misle da će kupovinom Šećerane moći tu da grade, džabe bacali pare, jer se to nikada neće dogoditi.“

Vesić i Selaković su tom prilikom istakli da je Stara šećerana zaštićeno kulturno dobro, i da je stoga tu nemoguće bilo šta graditi, već samo obnoviti objekte u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika.

Tagovi:

javno nadmetanje Prodaja Stara šećerana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Nije šala - preduzeće EXPO 2027 će potrošiti 1,3 miliona dinara za nabavku koja se doslovno zove „Konsultantske usluge za obaranje Ginisovih rekorda tokom izložbe EXPO 2027“.

EXPO 2027

18.novembar 2025. B. B.

EXPO bi novcem građana da „obara Ginisove rekorde“

Nije šala - preduzeće EXPO 2027 će potrošiti 1,3 miliona dinara za nabavku koja se doslovno zove „Konsultantske usluge za obaranje Ginisovih rekorda tokom izložbe EXPO 2027“

„Potrebno je ne samo da se uvede prinudna uprava NIS-u, nego su verovatno potrebne i čvrste garancije da će se dogoditi nacionalizacija, odnosno potpuno izbacivanje ruskog vlasništva iz NIS-a.

NIS

18.novembar 2025. Bojan Bednar

Kapor: Srbija mora da se ratosilja ruskog vlasništva u NIS-u

Srbija bi u slučaju NIS-a u najmanju ruku trebalo da se ugleda na Bugarsku koja je Lukoil stavila pod državnu upravu, kaže za „Vreme“ energetski stručnjak Miodrag Kapor

Fabrika Gruner u Vlasotincu: Oko 70 radnika ostaje bez posla

Zatvaranje fabrika

17.novembar 2025. K. S.

Tmurno vreme za jug Srbije: Šta je prouzrokovalo talas zatvaranja fabrika?

Rastući broj zatvorenih pogona otvara pitanje: da li investitori odlaze zbog globalnih ekonomskih problema ili zbog domaćih političkih i institucionalnih slabosti? Jug Srbije već plaća cenu

Da će elektrobusevi za potrebe EXPO 2027 biti kupljeni svedoče najnovije izmene Plana nabavki za 2025. godinu koje je usvojilo to preduzeće.

EXPO 2027

17.novembar 2025. B. B.

Pedeset elektrobuseva za potrebe izložbe EXPO 2027

Da će elektrobusevi za potrebe EXPO 2027 biti kupljeni svedoče najnovije izmene Plana nabavki za 2025. godinu koje je usvojilo to preduzeće

Ako Srbija postupi po nalogu Vašingtona rizikuje da od 1. janura ostane bez jeftinog ruskog gasa i padne u nemilost Kremlja, koji se u Srbiji pita i za mnogo manje važne stvari.

NIS

17.novembar 2025. B. B.

„Specijalna operacija“: Šta sprečava Srbiju da nacionaliziuje NIS?

Zašto se predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz petnih žila trudi da ne dođe do nacionalizacije NIS-a? I da li uopšte ima drugog rešenja?

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure