Na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača, prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika prodala je Staru šećeranu u Beogradu za 690 miliona dinara, prenosi N1.
Šećerana je prodata na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača. Prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara.
Prodaju su pokušali da spreče narodni poslanici Aleksandar Jovanović Ćuta, Danijela Nestorović i grupa aktivista, ali u tome nisu uspeli.
Ženska osoba koja je učestvovala u licitaciji i koja je jedina prihvatila ponudu od 690 miliona dinara, rekla je da je tu u ime advokatske kancelarije „GS &M“, koja predstavlja kupca čije ime nije želela da otkrije.
Kupac je dobio 18 nepokretnosti, od kojih najmanja ima 37, a najveća 3.716 kvadrata. Među objektima koji su prodati je i Ustanova kulture Pozorište KPGT, koje se nalazi u kompleksu Stare šećerane, a koje je od 2021. godine gradska ustanova.
Kompleksa “Fabrika šećera” je od 1984. godine kulturno dobro, a nalazi se u okviru prostorno kulturno-istorijske celine „Topčider“, koja je od 1987. godine kulturno dobro od istorijskog značaja.
Inače, Stara šećerena prostire se na čak 12 hektara, na veoma atraktivnoj lokaciji prekoputa Ade Ciganlije. Stanje u kom se trenutno nalazi nikako ne odgovara statusu nepokretnog kulturnog dobra i spomenika kulture koji uživa.
Činilo se da dolaze bolji dani za za Staru šećeranu kada je gradski parlament 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.
„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.
Nadanje Ljubiše Ristića
Ni prvo ni poslednje obećanje koje je palo u zaborav. Stara šećerana tavorila je zaboravljena u Radničkoj ulici, sve do aprila ove godine kada je Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Naselje koje je u prethodnih 10 godina niklo na obali Save, proširiće se tako na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.
I kako to obično biva, kada se pojavi investitor, stvari se ubrzavaju. Mesec dana kasnije, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju objekata „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju u Radničkoj 3, po početnoj ceni od 680,6 miliona dinara.
Ljubiša Ristić, direktor jedinog mesta u Staroj šećerani gde se može opipati puls – Ustanove kulture KPGT – uveren je, međutim, da širenje „Beograda na vodi“ ne ugrožava budućnost Stare šećerane kao kulturnog centra.
On se nada da će država iskoristiti pravo preče kupovine da preuzme Staru šećeranu, a „Beograd na vodi“ u neposrednom komšiluku vidi samo kao plus.
„Na parcele Stare šećerane predviđeno je širenje Beograda na vodi, ali ne tako što bi se ovde rušilo i gradili stanovi, nego bi arapski partner države u tom projektu mogao da učestvuje u finansiranju i izgradnji kulturnog centra u Staroj šećerani“, izjavio je Ristić u maju za „Politiku“.
Vesić, danas na poziciji ministra građevinarstva, uverava Ristića da razloga za brigu nema. Tokom vikenda je sa kolegom iz Vlade, ministrom kulture Nikolom Selakovićem, obišao KPGT i ponovio:
„S obzirom da je u toku tender za prodaju Šećerane, moja poruka svim kompanijama koje imaju nameru da učestvuju na tenderu je da su, ako žele da ulože šest miliona evra u kulturu, dobrodošli, ali da su ako misle da će kupovinom Šećerane moći tu da grade, džabe bacali pare, jer se to nikada neće dogoditi.“
Vesić i Selaković su tom prilikom istakli da je Stara šećerana zaštićeno kulturno dobro, i da je stoga tu nemoguće bilo šta graditi, već samo obnoviti objekte u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U niškoj fabrici kablovskih sistema kompanije Leoni, manjem broju zaposlenih ponuđena je mogućnost sporazumnog prestanka radnog odnosa, sa nadoknadom, dok kompanija istovremeno negira bilo kakvo uvođenje tehnološkog viška. Ponude su, kako navode iz fabrike, isključivo dobrovoljne i odnose se na zaposlene pogođene smanjenjem porudžbina
Iako vlast govori o ekonomskim uspesima, podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da skoro četvrtina građana Srbije i dalje živi u riziku od siromaštva. Ekonomista Milan Kovačević za „Vreme“ ističe da je ova brojka velika, ali i da je jako teško smanjiti istu
Vlasti Aleksandra Vučića godinama ništa nisu radile na energetskoj bezbednosti, pa su protraćile i ovih deset meseci, koliko su odlagane sankcije NIS-u, kaže za „Vreme“ Vasko Kelić iz Centra za ekonomska istraživanja. Sada su na stolu samo loše opcije
Sve što je Srbija propustila da uradi dolazi na naplatu već 1. januara jer će uvoznici u EU plaćati takse na ugrađene emisije gasova staklene bašte na određene proizvode
Predsednik Srbije pokušao da pronađe prelazno rešenje za vlasničku strukturu u „Naftnoj industriji Srbije“, ali ruska strana, prema navodima medija, ima drugačije planove
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!