Na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača, prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika prodala je Staru šećeranu u Beogradu za 690 miliona dinara, prenosi N1.
Šećerana je prodata na javnom nadmetanju, na kojem su učestvovala tri ponuđača. Prihvaćena je druga ponuda od 690 miliona dinara, a početna cena je bila 680 miliona dinara.
Prodaju su pokušali da spreče narodni poslanici Aleksandar Jovanović Ćuta, Danijela Nestorović i grupa aktivista, ali u tome nisu uspeli.
Ženska osoba koja je učestvovala u licitaciji i koja je jedina prihvatila ponudu od 690 miliona dinara, rekla je da je tu u ime advokatske kancelarije „GS &M“, koja predstavlja kupca čije ime nije želela da otkrije.
Kupac je dobio 18 nepokretnosti, od kojih najmanja ima 37, a najveća 3.716 kvadrata. Među objektima koji su prodati je i Ustanova kulture Pozorište KPGT, koje se nalazi u kompleksu Stare šećerane, a koje je od 2021. godine gradska ustanova.
Kompleksa “Fabrika šećera” je od 1984. godine kulturno dobro, a nalazi se u okviru prostorno kulturno-istorijske celine „Topčider“, koja je od 1987. godine kulturno dobro od istorijskog značaja.
Inače, Stara šećerena prostire se na čak 12 hektara, na veoma atraktivnoj lokaciji prekoputa Ade Ciganlije. Stanje u kom se trenutno nalazi nikako ne odgovara statusu nepokretnog kulturnog dobra i spomenika kulture koji uživa.
Činilo se da dolaze bolji dani za za Staru šećeranu kada je gradski parlament 2022. godine ovaj prostor proglasio za kulturni centar koji, kako je govorio tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić, neće moći da se koristi za komercijalne sadržaje, već samo za kulturu, obrazovanje i turizam.
„Restauriraćemo sve objekte na tom prostoru jer su oni pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tamo će ostati KPGT, koji je već postao svojevrsni brend tog prostora, napravićemo pozorišta, galerije, prostore za IT hab, sve ono što je namenjeno obrazovanju i kulturi, i konačno ćemo zaštititi taj prostor“, obećavao je Vesić u februaru 2022. godine.
Nadanje Ljubiše Ristića
Ni prvo ni poslednje obećanje koje je palo u zaborav. Stara šećerana tavorila je zaboravljena u Radničkoj ulici, sve do aprila ove godine kada je Vlada Srbije donela odluku o promeni Prostornog plana „Beograda na vodi“. Naselje koje je u prethodnih 10 godina niklo na obali Save, proširiće se tako na dodatne parcele na području Savskog venca i Starog grada, ali i Novog Beograda i Čukarice. Među tim parcelama je, kako se moglo videti na mapi objavljenoj uz odluku Vlade, i prostor Stare šećerane.
I kako to obično biva, kada se pojavi investitor, stvari se ubrzavaju. Mesec dana kasnije, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju objekata „Prve srpske fabrike šećera Dimitrije Tucović 1898” u stečaju u Radničkoj 3, po početnoj ceni od 680,6 miliona dinara.
Ljubiša Ristić, direktor jedinog mesta u Staroj šećerani gde se može opipati puls – Ustanove kulture KPGT – uveren je, međutim, da širenje „Beograda na vodi“ ne ugrožava budućnost Stare šećerane kao kulturnog centra.
On se nada da će država iskoristiti pravo preče kupovine da preuzme Staru šećeranu, a „Beograd na vodi“ u neposrednom komšiluku vidi samo kao plus.
„Na parcele Stare šećerane predviđeno je širenje Beograda na vodi, ali ne tako što bi se ovde rušilo i gradili stanovi, nego bi arapski partner države u tom projektu mogao da učestvuje u finansiranju i izgradnji kulturnog centra u Staroj šećerani“, izjavio je Ristić u maju za „Politiku“.
Vesić, danas na poziciji ministra građevinarstva, uverava Ristića da razloga za brigu nema. Tokom vikenda je sa kolegom iz Vlade, ministrom kulture Nikolom Selakovićem, obišao KPGT i ponovio:
„S obzirom da je u toku tender za prodaju Šećerane, moja poruka svim kompanijama koje imaju nameru da učestvuju na tenderu je da su, ako žele da ulože šest miliona evra u kulturu, dobrodošli, ali da su ako misle da će kupovinom Šećerane moći tu da grade, džabe bacali pare, jer se to nikada neće dogoditi.“
Vesić i Selaković su tom prilikom istakli da je Stara šećerana zaštićeno kulturno dobro, i da je stoga tu nemoguće bilo šta graditi, već samo obnoviti objekte u skladu sa uslovima Zavoda za zaštitu spomenika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
„Vreme“ ekskluzivno objavljuje interni dokument o otkazima koji je izvršni odbor Delez Srbija poslao zaposlenima. I to nije sve. U njemu za promene poslovne dinamike direktno krive Vučićeve marže
Otpuštanja i otkazi, milionski gubici, zatvaranje radnji, kašnjenje sa plaćanjima, zaduživanje kod banaka. Sve ovo su indirektne posledice Vučićevih trgovinskih marži koje su trgovci manjih domaćih lanaca izneli resornoj ministarki na sastanku zatvorenom za javnost, saznaje „Vreme“
Vanredno povećanje minimalca krajem septembra obradovalo je radnike, ali je brojnim poslodavcima donelo glavobolju. Pojedine firme čak su ga navele kao jedan od razloga za zatvaranje. Mala preduzeća i ona na početku poslovanja imaju dodatni problem
„Evropski lanci supermarketa žale se na šikaniranje u Srbiji“ – pod tim naslovom ekonomski dnevni list Handelsblat piše o ograničenju marži u Srbiji i postavlja pitanje: „Može li EU da toleriše ovakvo ponašanje?“
Država je, iz pepela uzdigla dogovor sa Kinezima o izgradnji rafinerije u Smederevu. Ovo je stari dil Tomislava Nikolića, za koji ekološke organizacije, ali i sami naftaši, govore za „Vreme“ da bi dotukao vazduh u gradu
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!