

Rat na Bliskom istoku
Nova ekonomija: NIS 40 odsto nafte dobija preko Ormuskog moreuza
Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte




Čak 80 odsto kupaca plaća ih gotovinom. Agenti za nekretnine tvrde da cene stagniraju, ali da još neće padati – zbog inflacije, visokih kamata i sve većeg priliva stranog kapitala
Uprkos tome što su cene stanova u Srbiji, posebno u Beogradu i Novom Sadu, za većinu građana izuzetno visoke, kreću se od 2.500 do 10.000 evra po kvadratu, i dalje postoji interesovanje za kupovinu nekretnina, i to luksuznih.
Čak 80 odsto kupaca plaća ih gotovinom. Agenti za nekretnine tvrde da cene stagniraju, ali da još neće padati – zbog inflacije, visokih kamata i sve većeg priliva stranog kapitala.
U Srbiji je sve više onih koji imaju gotovinu – i da zidaju i da kupuju. To se najbolje vidi u prestonici, gde se sve više grade luksuzni stanovi.
„Potražnja na ovoj lokaciji (bivši Depo) prevazilazi ponudu, bez obzira na neka inflatorna kretanja koja su definitivno dovela do porasta cena nepokretnosti u našoj zemlji. Cena o kojoj trenutno komuniciramo sa kupcima, koja se nije previše menjala od samog početka gradnje, jeste oko 5.000 evra po metru kvadratnom”, kaže za RTS Miša Marković iz izraelske „Lendmark grupe“.
Cene neće pasti
U Nišu trenutno ima više od deset velikih gradilišta i veći broj manjih. Interesovanja ima, ali je sve manje onih koji kupuju na kredit. Stanovi se kupuju uglavnom za gotovinu još dok je postavljen samo temelj zgrade.
„Ako poredimo cene u poslednjih pet godina, videćemo da je došlo do drastičnog skoka. Cena nove gradnje u 2019. je dostizala 1.400 do 1.500 po kvadratu u centru grada, dok je danas cena do 2.500 evra“, kaže Sandra Blažić iz „Blažić nekretnina“ u Nišu.
Visoke kamatne stope na stambene kredite uticale su na promet nekretnina i u Novom Sadu, kao i na cenu stanova u novogradnji. Cena kvadrata je slična onoj od prošle godine, oko 2.200 evra.
„U ovom trenutku ne vidim nikakvu mogućnost značajnijeg pada cena jer građevinski materijal je poskupeo, radna snaga je poskupela. Jedino bi možda moglo da dođe do većeg spuštanja ako bi država smanjila dažbine”, kaže Mihailo Radović iz „Total nekretnina“ u Novom Sadu.
Kako je „Vreme“ ranije pisalo, čak 59 odsto agencija koje se bave prodajom nekretnina predviđa stagnaciju cena, dok 37 odsto smatra da će cene padati.
Kada je u pitanju projekcija cena izdavanja stanova u Beogradu i ostalim većim gradovima u Srbiji, za narednu godinu većina agencija (64 odsto) veruje da će cene kirija stagnirati, 26 odsto da će opadati, dok 10 odsto misli da će doći do rasta cena, pokazala je nedavna anketa sajta 4zida.rs.
Nema kreditnih kupaca
„Kreditni kupci gotovo da su nestali“, izjavila je nedavno u razgovoru za “Vreme” agentkinja za nekretnine Kaća Lazarević.
Lazarević, koja već dugo radi kao agent za prodaju nekretnina, tada je navela da je pad prometa mnogo veći od zvaničnih podataka.
„Mi u ovoj godini imamo sigurno pad prodaje stanove veći od 30 odsto, iako zvanična statistika navodi 15,6 odsto“, navodi Lazarević.
Iako imamo pad prometa, Lazarević ne očekuje ni značajne promene cena. Prema njenom mišljenju, novogradnja će držati svoju cenu, dok, kad je reč o starogradnji, mogu se očekivati minimalne korekcije.


Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte


Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.


Na „crnoj listi“ Predloga zakona o trgovačkim praksama je i neopravdano i „preko noći“ otkazivanje otkupa poljoprivrednih proizvoda, a upravo na tu praksu se poljoprivrednici žale


Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne


Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve