img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

PR

Srpska ekonomija između Trampa i EU – od kašlja do prehlade

29. novembar 2024, 07:02 R.V.
Foto: N. Dimić
Konferencija u Sava Centru
Copied

Bankarska industrija i privreda očekuju da će Srbija imati dobar rast naredne godine, uprkos neizvesnostima koje dolaze iz EU i posebno SAD nakon ponovnog izbora Donalda Trampa za 47. američkog predsednika, zaključeno je tokom panela „Ekonomija u senci geopolitike: izazovi i perspektive za Srbiju“ Raiffeisen privredne konferencije koju je ta banka organizovala za svoje klijente u Sava Centru

Uvertira za panel bilo je predavanje čuvenog britanskog autora i analitičara geopolitičkih odnosa Tima Maršala koji je govorio o promenama u multipolarnom svetu, uticaju geografije na međunarodne odnose i dao specifično viđenje o tome u kom se pravcu kreće globalna politika.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka i nekadašnji ambasador Srbije u Vašingtonu, Ivan Vujačić rekao je na panelu da je Evropska unija izgubila na političkoj težini i da ima raznih problema u sopstvenom dvorištu.

Predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke, Zoran Petrović podsetio je na to da Srbija 60 posto izvoza ima prema EU i da nije dobro kada ekonomske perspektive za vašeg ključnog ekonomskog partnera nisu dobre.

„Ako EU kašlje mi možemo i da se razbolimo. S druge strane, Srbija je pametno radila neke stvari i iskoristila je to što su Kinezi uvideli da moraju malo da se primaknu Evropi. Dobro je da postoji neka vrsta diversifikacije, da dolaze investitori iz UAE. Ne valja držati sva jaja u istoj korpi“, kazao je Petrović.

Veća nepoznanica od stanja ekonomije u EU dolazi sa druge strane Atlantika. Na vest o izboru Donalda Trampa berze su odmah odreagovale, a dolar ojačao u odnosu na evro.

Izvršni direktor „Imleka“ i suvlasnik „Nektara“, Bojan Radun ističe da nijedno od tržišta našeg regiona ne zavisi direktno od izvoza u SAD, ali ukazuje na to da je nama i našim komšijama najveće tržište Nemačka, a Nemačkoj Amerika.

„Ako se desi uvođenje carina prema Evropi, mi možemo da budemo kolateralna šteta, da nam izvoz padne ka EU i indirektno ka SAD, što može kao posledicu da ima pad kupovne moći i pad privredne aktivnosti. Pad privredne aktivnosti u Nemačkoj može da nam vrati neke ljude i ojača tržište radne snage. Ako neka velika tržišta dođu do viškova i problema plasmana jer su im ’spustili rampu’, mi možemo da budemo delimično teritorija za rešavanje tih viškova“, naveo je Radun.

Nametanje i kršenje pravila

Ivan Vujačić kaže da je interesantno da su SAD koje su nametnula neka pravila, ta pravila počela da ruše.

„To je uradio Tramp kada je objavio trgovinski rat Kini. Sada ćemo gledati drugi deo te utakmice. Ni saveznici SAD više nisu znali šta je Amerika i kako da se postave. Ne samo što je nestao bipolarni svet, nego je nestala i ideologija. Bajdenov pokušaj da vrati priču demokratija protiv autokratije je prazna i nedovoljno uverljiva, što važi i za EU. Nestale su ideologije, ostala je moć“, rekao je profesor Vujačić.

Zoran Petrović, podseća na to da je na Trampovu pobedu tržište kapitala odreagovalo tako da se Indeks S&P primakao istorijskom maksimumu.

„Tramp je čovek starog kova i njega zanima kako tržišta kapitala reaguje jer, za razliku od ostalih delova sveta, u SAD 70 posto svih finansijskih potreba se ne rešava u bankama, nego na tržištu kapitala. Najavio je nove poreske olakšice, ubacio je u igru Ilona Maska koji će se baviti ’sečom birokratije’. To je dobro za biznis – smanjenje birokratije i ubrzavanje izdavanja dozvola. Očekivanja su da će korporativni profiti biti bolji i da će ekonomski rast biti bolji nego što je bio pod Bajdenom“, rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, jedna od posledica Trampovog izbora biće near-shoring, proizvodnja bliže zapadu i obalama Amerike, ali ćemo videti i da se Kinezi polako primaču tim tržištima.

Bojan Radun ističe da realni biznis na visoku politiku reaguje reaktivno, a ne proaktivno.

„Kada imamo ovakve promene menadžment u realnom sektoru reaguje tako da otvorite četvoro očiju. Visoka politika može da utiče na cenu i dostupnost kapitala, i te promene utiču na promene o investiranju, što za tri nedelje ne može da se desi. Može da se promeni konkurentsko okruženje i verovatno protekcionističke mere koje se najavljuju će promeniti nešto. To je domino efekat, ako se velikim kompanijama zatvore neka tržišta tražiće alternative i to može da utiče na manja tržišta. Treća stvar je sentiment potrošača. Mi smo videli tu promenu u raspoloženju u direktnoj potrošnji, ali i to se vrati vrlo brzo“, kazao je Radun.

Migranti i tarife

Ivan Vujačić navodi da se kod Trampa vidi jedna specifična karakteristika – lojalnost lično njemu i njegovoj politici, prema migrantima i uvođenju tarifa.

„Biće tu kontradiktornihi stvari – inflacija u SAD i budžetski deficit. Volstrit reaguje momentalno, ali je pitanje šta će biti iza ćoška“, naveo je profesor Vujačić.

Zoran Petrović ističe da danas na američkim farmama radi 50 posto ilegalnih migranata.

„Ko će da zameni te ruke i koliko će te ruke morati da se plate. Drugim rečima, manja ponuda radne snage, veći troškovi rada, to će sve u SAD da ’gura’ inflaciju naviše. Sama Amerika će finansirati budžetski deficit kamatama koje će biti više nego da se ne vodi takva politika, i to će biti cena“, istakao je Zoran Petrović i dodao da će najveći problem imati zemlje u razvoju jer će im trebati više lokalne valute za kupovinu dolara kako bi plaćale svoj dug.

Očekivanja za Srbiju

Zoran Petrović očekuje da će Srbija imati dobar rast naredne godine.

„U EU će to biti slabo, a Amerika nastavlja u istom ritmu“, rekao je Petrović.

Bojan Radun ima pozitivna očekivanja za 2025. godine, ali dodaje, da ne treba zaboraviti da se još nismo vratili na period iz 2019. ili 2021. godine.

Na konferenciji, na kojoj su govorili domaći i strani ekonomski analitičari, najnovije trendove u marketingu predstavio je Sajmon Lejmi, savetnik za strateški marketing globalne konsultantske kuće WARC.

Tagovi:

Ekonomija Rajfajzen Raiffeisen
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pejzaž Rovinja sa lukom i usidrenim brodovima

Turizam

19.mart 2026. N.R.

Jadran traži sto hiljada sezonaca: Kuvarima do 3.000 evra

Hrvatski i crnogorski turistički sektor po Srbiji traže desetine hiljada radnika za turističku sezonu. Na ceni su najviše kuvari i pica-majstori, ali najviše prijava ima za sobarice i pomoćne radnike

Kolutovi tvrdog, žotog sira na drvenoj tacni

Poljoprivrednici

19.mart 2026. B. B.

Kačkavaljski klan: Srbija nemoćna pred krijumčarima sira

Poremećaj tržišta izazvan je uvozom jeftinih sireva iz Evrope, a značajan deo problema leži i u ilegalnom tržištu sireva, tvrdi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić

Zlatnici i zlatne poluge

Rudarstvo

18.mart 2026. M. L. J.

Zlatna groznica u Priboju: Australijska rudarska kompanija počinje sa bušenjem

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je „potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure