img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

PR

Srpska ekonomija između Trampa i EU – od kašlja do prehlade

29. novembar 2024, 07:02 R.V.
Foto: N. Dimić
Konferencija u Sava Centru
Copied

Bankarska industrija i privreda očekuju da će Srbija imati dobar rast naredne godine, uprkos neizvesnostima koje dolaze iz EU i posebno SAD nakon ponovnog izbora Donalda Trampa za 47. američkog predsednika, zaključeno je tokom panela „Ekonomija u senci geopolitike: izazovi i perspektive za Srbiju“ Raiffeisen privredne konferencije koju je ta banka organizovala za svoje klijente u Sava Centru

Uvertira za panel bilo je predavanje čuvenog britanskog autora i analitičara geopolitičkih odnosa Tima Maršala koji je govorio o promenama u multipolarnom svetu, uticaju geografije na međunarodne odnose i dao specifično viđenje o tome u kom se pravcu kreće globalna politika.

Redovni profesor Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka i nekadašnji ambasador Srbije u Vašingtonu, Ivan Vujačić rekao je na panelu da je Evropska unija izgubila na političkoj težini i da ima raznih problema u sopstvenom dvorištu.

Predsednik Izvršnog odbora Raiffeisen banke, Zoran Petrović podsetio je na to da Srbija 60 posto izvoza ima prema EU i da nije dobro kada ekonomske perspektive za vašeg ključnog ekonomskog partnera nisu dobre.

„Ako EU kašlje mi možemo i da se razbolimo. S druge strane, Srbija je pametno radila neke stvari i iskoristila je to što su Kinezi uvideli da moraju malo da se primaknu Evropi. Dobro je da postoji neka vrsta diversifikacije, da dolaze investitori iz UAE. Ne valja držati sva jaja u istoj korpi“, kazao je Petrović.

Veća nepoznanica od stanja ekonomije u EU dolazi sa druge strane Atlantika. Na vest o izboru Donalda Trampa berze su odmah odreagovale, a dolar ojačao u odnosu na evro.

Izvršni direktor „Imleka“ i suvlasnik „Nektara“, Bojan Radun ističe da nijedno od tržišta našeg regiona ne zavisi direktno od izvoza u SAD, ali ukazuje na to da je nama i našim komšijama najveće tržište Nemačka, a Nemačkoj Amerika.

„Ako se desi uvođenje carina prema Evropi, mi možemo da budemo kolateralna šteta, da nam izvoz padne ka EU i indirektno ka SAD, što može kao posledicu da ima pad kupovne moći i pad privredne aktivnosti. Pad privredne aktivnosti u Nemačkoj može da nam vrati neke ljude i ojača tržište radne snage. Ako neka velika tržišta dođu do viškova i problema plasmana jer su im ’spustili rampu’, mi možemo da budemo delimično teritorija za rešavanje tih viškova“, naveo je Radun.

Nametanje i kršenje pravila

Ivan Vujačić kaže da je interesantno da su SAD koje su nametnula neka pravila, ta pravila počela da ruše.

„To je uradio Tramp kada je objavio trgovinski rat Kini. Sada ćemo gledati drugi deo te utakmice. Ni saveznici SAD više nisu znali šta je Amerika i kako da se postave. Ne samo što je nestao bipolarni svet, nego je nestala i ideologija. Bajdenov pokušaj da vrati priču demokratija protiv autokratije je prazna i nedovoljno uverljiva, što važi i za EU. Nestale su ideologije, ostala je moć“, rekao je profesor Vujačić.

Zoran Petrović, podseća na to da je na Trampovu pobedu tržište kapitala odreagovalo tako da se Indeks S&P primakao istorijskom maksimumu.

„Tramp je čovek starog kova i njega zanima kako tržišta kapitala reaguje jer, za razliku od ostalih delova sveta, u SAD 70 posto svih finansijskih potreba se ne rešava u bankama, nego na tržištu kapitala. Najavio je nove poreske olakšice, ubacio je u igru Ilona Maska koji će se baviti ’sečom birokratije’. To je dobro za biznis – smanjenje birokratije i ubrzavanje izdavanja dozvola. Očekivanja su da će korporativni profiti biti bolji i da će ekonomski rast biti bolji nego što je bio pod Bajdenom“, rekao je Petrović.

Prema njegovim rečima, jedna od posledica Trampovog izbora biće near-shoring, proizvodnja bliže zapadu i obalama Amerike, ali ćemo videti i da se Kinezi polako primaču tim tržištima.

Bojan Radun ističe da realni biznis na visoku politiku reaguje reaktivno, a ne proaktivno.

„Kada imamo ovakve promene menadžment u realnom sektoru reaguje tako da otvorite četvoro očiju. Visoka politika može da utiče na cenu i dostupnost kapitala, i te promene utiču na promene o investiranju, što za tri nedelje ne može da se desi. Može da se promeni konkurentsko okruženje i verovatno protekcionističke mere koje se najavljuju će promeniti nešto. To je domino efekat, ako se velikim kompanijama zatvore neka tržišta tražiće alternative i to može da utiče na manja tržišta. Treća stvar je sentiment potrošača. Mi smo videli tu promenu u raspoloženju u direktnoj potrošnji, ali i to se vrati vrlo brzo“, kazao je Radun.

Migranti i tarife

Ivan Vujačić navodi da se kod Trampa vidi jedna specifična karakteristika – lojalnost lično njemu i njegovoj politici, prema migrantima i uvođenju tarifa.

„Biće tu kontradiktornihi stvari – inflacija u SAD i budžetski deficit. Volstrit reaguje momentalno, ali je pitanje šta će biti iza ćoška“, naveo je profesor Vujačić.

Zoran Petrović ističe da danas na američkim farmama radi 50 posto ilegalnih migranata.

„Ko će da zameni te ruke i koliko će te ruke morati da se plate. Drugim rečima, manja ponuda radne snage, veći troškovi rada, to će sve u SAD da ’gura’ inflaciju naviše. Sama Amerika će finansirati budžetski deficit kamatama koje će biti više nego da se ne vodi takva politika, i to će biti cena“, istakao je Zoran Petrović i dodao da će najveći problem imati zemlje u razvoju jer će im trebati više lokalne valute za kupovinu dolara kako bi plaćale svoj dug.

Očekivanja za Srbiju

Zoran Petrović očekuje da će Srbija imati dobar rast naredne godine.

„U EU će to biti slabo, a Amerika nastavlja u istom ritmu“, rekao je Petrović.

Bojan Radun ima pozitivna očekivanja za 2025. godine, ali dodaje, da ne treba zaboraviti da se još nismo vratili na period iz 2019. ili 2021. godine.

Na konferenciji, na kojoj su govorili domaći i strani ekonomski analitičari, najnovije trendove u marketingu predstavio je Sajmon Lejmi, savetnik za strateški marketing globalne konsultantske kuće WARC.

Tagovi:

Ekonomija Raiffeisen Rajfajzen
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure