img
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Plaćamo više za manje

Šrinkflacija u Srbiji: Kako nas varaju na rafovima u prodavnicama

22. jul 2025, 06:55 I.M.
Foto: Milovan Milenković
Prodavnica
Copied

Brašno, kafa, omekšivač, čokolada – sve češće imaju manju količinu po višoj ceni. RTS navodi da se ova praksa, poznata kao šrinkflacija, često prikriva sitnim slovima i zbunjuje kupce

Poznata čokolada, koja je nekada težila 100 grama, sada ima samo 90, a cena je porasla sa 1,49 na 1,99 evra. Nemačko udruženje potrošača ovu praksu je proglasilo najbezočnijom obmanom.

„To je obmana koja se zove šrinkflacija. To ne rade samo prodavci, već i proizvođači – smanjuju količinu proizvoda, a u dogovoru sa prodavcima cenu ostavljaju istom ili je povećavaju. Poskupljenje, koje potrošači često i ne primete, jedan je od najčešćih vidova obmane. Drugi čest problem je nesaobraznost proizvoda, gde trgovci uglavnom odbijaju reklamacije“, ističe za „RTS“ Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača „Efektiva“.

Sitna slova na poleđeni

Osim čokolade, najčešći primeri ovakve prakse su brašno, kafa i kućna hemija. Potrošači se žale da, recimo, u pakovanju omekšivača više nema 2,2 litra već 1,5, a cena je ostala ista. Nova količina je označena sitnim slovima na poleđini pakovanja, pa mnogi to i ne primete, već kupuju po navici.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača, prodavac je odgovoran ako promena na proizvodu nije jasno naznačena, jer potrošač reklamaciju može da uputi samo onome od koga je proizvod kupio.

Udruženja za zaštitu potrošača najčešće osluškuju žalbe, ukazuju na probleme i sugerišu prodavcima šta da promene kako kupci ne bi bili oštećeni.

„Kao trgovinski lanac, naša je uloga da sve izmene jasno i transparentno istaknemo na mestu prodaje. Posebno vodimo računa o tome da cena po jedinici mere bude vidljiva, kako bismo potrošačima olakšali poređenje i omogućili informisanu kupovinu“, kaže Gorana Labudović Milosavljević, vlasnica jednog maloprodajnog objekta.

Gavrilović ističe da su od Ministarstva trgovine tražili da uvede propis kojim bi trgovci i proizvođači bili obavezani da, ukoliko smanje gramažu proizvoda, obavezno promene izgled ambalaže ili jasno upozore potrošače na smanjenje količine.

Nepravično i zakonito

Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica, napominje da su poslovne prakse često nepravične, ali zakonite, što dovodi do toga da građani budu emotivno revoltirani.

„Nedavno je bojkot određenih prodavnica bio jedini način borbe. Imamo veliki prostor za potrošačku edukaciju jer smo u mehanizmu agresivne kapitalističke prodaje. Kada bi potrošači kolektivno ignorisali određenog proizvođača zbog nefer odnosa, to bi imalo efekta“, smatra Uzelac.

Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije dodaje da moramo da shvatimo da kupovina više nije jednostavna stvar, već treba da bude promišljena odluka.

„Potrebno je da poredimo cene i pravimo spisak pre odlaska u prodavnicu – tako štedimo novac i koristimo snagu potrošača“, kaže Nikolić.

U Srbiji postoje udruženja za zaštitu potrošača koja se finansiraju iz sopstvenih izvora, ali i ona koja dobijaju sredstva od države. U oba slučaja, cilj je isti – da potrošači ne budu obmanuti i da budu informisani o svojim pravima.

Izvor: RTS

Tagovi:

cene namirnica Potrošači Obmana Prodavci
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Narodna banka Srbije

Ekonomija

21.novembar 2026. B. B.

Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+

Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Dejan Slijepčević, direktor GAT

Vesti

20.novembar 2026. A.P.

Vlasnik GAT-a u bekstvu zbog tendera u Leskovcu: Firma dobila posao od 80 miliona, budžetom bilo predviđeno upola manje

Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Niš, miting SNS

Ekonomija

20.novembar 2026. I. M.

Studentska lista traži obustavu zapošljavanja u javnom sektoru zbog partijskog uhljebljivanja

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima

Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure