img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Automobili

Srbija uvozi krntije iz Evrope koje niko drugi neće

29. januar 2024, 11:07 B.G./FoNet
Foto: Ingrid Gerkama
Copied

Više polovine uvezenih polovnih automobila u 2023. godini imali su Euro 3, odnosno Euro 4 motor.

Srbija je na dnu lestvice po prosečnoj starosti voznog parka. Prosečna starsot automobila u Srbiji je preko 17 godina, a uz to smo jedina država u regionu koja i dalje dopušta uvoz polovnjaka koji su proizvedeni do 2010. godine.

Prema podacima koje je objavila Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, više polovine uvezenih polovnih automobila u 2023. godini imali su Euro 3, odnosno Euro 4 motor.

U Srbiju je tokom 2023. godine uvezeno 131.905 polovnih vozila, što je 610 manje nego godinu dana ranije. Kako navode, uočljiv je trend smanjenja ako se pogledaju i brojevi iz 2021. kada je u Srbiju uvezeno 152.803 korišćenih vozila.

Od ukupnog broja uvezenih vozila čak 55,4 odsto je onih sa motorima koji ispunjavaju Euro 3, odnosno Euro 4 ekološke norme – ukupno 73.051 vozilo.

Uvoze se i „oldtajmera“

Pri tome je 3.421 vozilo proizvedeno 2002. godine ili ranije, navodi asocijacija i dodaje da je uvezeno samo 40 vozila starijih od 30 godina, koji se ubrajaju u kategoriju „oldtajmera“.

Sa motorima koji ispunjavaju Euro 5 norme emisije izduvnih gasova uvezeno je 29.403 polovnih vozila, a sa Euro 6 normama, to su vozila koja su počela da se proizvode 2014. godine, kroz carinu Srbije prošlo je 29.452 vozila.

Samo 700 uvezenih korišćenih vozila je iz 2022. godine, 1.025 je bilo onih proizvedenih 2021. godine.

Najviše vozila koja su uvezena sa Euro 6 motorima proizvedeno je 2019. godine, 4.788, a sva ostala vozila sa Euro 6 standardima su starija od pet godina.

Više dizelaša

Kupci polovnih vozila su prošle godine, baš kao i ranijih godina, najviše kupovali vozila koja su pod haubim imala dizel agregate, pa je u ukupnoj strukturi uvezenih vozila u 2023. godine takvih 64,5 odsto.

Za vozila sa benzinskim motorom odlučilo se 29,7 odsto kupaca, a u preostalih 5,8 odsto ulazi i oko 200 čisto električnih polovnih vozila.

Kupci polovnih vozila u 2023. godini su najviše kupovali automobile Folksvagena, pa je registrovano 27.542 polovnih vozila ovog nemačkog brenda.

Uvezeno je i 11.768 audija, 10.869 opela, 9.932 pežoa, 8.681 renoa, 7.888 BMW vozila, 7.516 fijata, 7.222 sitroena, 6.433 mercedesa i 6.428 fordova, navodi se.

I dalje bez zabrane

Iako se o zabrani uvoza starijih polovnih automobila u Srbiju već dugo govori, kad bi to moglo da se desi i dalje nije poznato. Srbija je ostala jedina zemlja u regioni za uvoz starih i jeftinih automobila iz Evropske unije.

Prošle godine najavljivana je zabrana uvoza vozila sa Euro 3 i Euro 4 standardom, ali se to nije desilo.

Od 2019. zabranjen je uvoz automobila sa standardom nižim od Euro 5 u Bosnu i Hercegovinu, a iz Crne Gore stiže najava da će uskoro zabraniti uvoz automobila starijih od 15. godina. Ukoliko taj zahtev bude usvojen, biće dozvoljen samo uvoz polovnjaka sa najmanje Euro 5 standardom, a isto je i u Severnoj Makedoniji i Albaniji.

Tagovi:

Uvoz EU Polovni automobili
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Bankarstvo

06.maj 2026. R. V.

Nova ekonomija: Ko stoji iza kapitala koji ulazi u Alta banku?

U periodu od samo tri godine, Alta banka prošla je transformaciju kakva se retko viđa na domaćem bankarskom tržištu: od male banke do brzo rastuće finansijske grupe sa regionalnim ambicijama. Čijim je kapitalom to omogućeno

Fabrika „Drakslmajer“ u Zrenjaninu

Radnička prava

05.maj 2026. K. S.

Biti radnik u Srbiji: Obrisi robovlasništva

Hiljade ljudi ostaje bez posla, a novi poslodavci nude još gore uslove. Kako je danas biti radnik u Srbiji

Svežanj novčanica od 20 evra

Ekonomija

05.maj 2026. K. S.

SEPA sistem u Srbiji: Kakvu korist imaju građani

Banke u Srbiji i zvanično su u SEPA sistemu plaćanja. Šta to zanči u praksi za građane i koji su naredni koraci

Dolazak novih maloprodajnih lanaca

Trgovina

05.maj 2026. I.M.

Novi trgovinski lanci dolaze u Srbiju: Šta su Eurospin, Fix Price i kada će otvoriti radnje

Dolazak novih maloprodajnih lanaca mogao bi da pojača konkurenciju u Srbiji, pošto Fix Price planira prve prodavnice već ove godine, dok se Eurospin očekuje kasnije

Ekonomija

05.maj 2026. N. M.

Nova ekonomija: Srbija se gradi, Milenijum tim radi i povećava profit

Kompanija Milenijum tim, poznata po bliskim vezama sa vlašću, i prošle godine je uvećala svoj profit, pa je 2025. godinu završila sa skoro 22 miliona evra neto dobiti, piše Nova ekonomija

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure