img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poskupljenje

Skače cena najpopularnijih brendova kafe u Srbiji

12. jun 2024, 10:41 T.S/ Nova ekonomija/DW
Najpopularnije piće u srbiji: Domaća kafa Foto: Unsplash/Brant Ninaber
Cene kafe rastu
Copied

Atlantik Grand, najveći igrač na tržištu mlevene crne kafe u Srbiji, uskoro će podići cene svojih proizvoda, potvrđeno je za Novu ekonomiju. Kao razlog poskupljenja navodi se „povećanje cene sirove kafe na svetskoj berzi“, ali i dalje nije poznato koliko će cene na rafovima biti uvećane. Atlantik je vlasnik brendova Donkafe, Grand, Bonito i C kafa.

Kompanija Atlantik Grand obavestila je Komisiju za zaštitu konkurencije o planiranom povećanju cena kafe, „shodno povećanju cene sirove kafe na svetskoj berzi“, potvrdili su za Novu ekonomiju u ovoj instituciji.

‌Cena kafe od 1. jula „sasvim izvesno“ biće viša u maloprodaji, objavili su nedavno mediji, pozivajući se na nezvanična saznanja. Po tim navodima, nove cenovnike su već dobili veleprodavci, dok još nije poznato u kojoj meri će se poskupljenja preliti na krajnju cenu na rafovima.

‌Iz Atlantik grupe, koja odnedavno drži sve najpopularnije brendove kafe u Srbiji, uključujući i Grand kafu i Donkafe, nisu odgovorili konkretno na pitanja Nove ekonomije da li će i za koliko podići cene. Međutim, odgovori Antimonopolske komisije ne ostavljaju sumnju u to da će kafa u Srbiji uskoro biti skuplja.

‌U Atlantiku kažu da „i dalje posluju u okruženju visokih cena sirovina i usluga, a u slučaju kafe to je uglavnom usled slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spotu i involviranosti fondova na berzama“.

‌Konkretno, navode da kod vrste kafe „arabika“ imaju logističke probleme u dostavi kafe iz Brazila, zbog čega je isporuka kasnila od kraja prošle godine, pa su „fondovi iskoristili manjak“ i podigli cene na berzama, dok kod „robuste“ postoji problem nepovoljnih vremenskih uslova u Vijetnamu i Indoneziji, kao i cene transporta.

‌U Atlantiku navode da su do sada „kroz kontinuitet kriza“ nastojali da zaštite potrošače od „dramatičnih poskupljenja“, a na uštrb sopstvene profitabilnosti. Pa ipak, u ovoj kompaniji nisu odgovorili na pitanje kada su poslednji put podigli cene kafe i za koliko, kao ni da li su povećavali (ili planiraju da povećaju) cene kafe i na ostalim tržištima na kojima posluju, a ne samo u Srbiji.

Najveći igrač u Srbiji

‌Ova pitanja su tim važnija što je Atlantik grupa od pre tri meseca preuzela svog glavnog konkurenta u Srbiji, kompaniju Štraus adriatik (Strauss Adriatic), čime je postala jedini relevantan igrač na tržištu mlevene crne kafe. Tako je uz Grand kafu i Bonito, Atlantik postao vlasnik brendova kafe Donkafe i C kafa.

‌Ovu transakciju je prethodno „uslovno“ odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji, budući da zajednički tržišni udeo firmi Atlantik i Štraus u Srbiji dostiže čak 60 do 70 odsto.

‌Nekadašnji predsednik Komisije za zaštitu konkurencije Miloje Obradović kaže za Novu ekonomiju da „ne razume“ i da su mu „dosta čudne“ neke odluke Komisije za zaštitu konkurencije, ne samo ovog – već i drugih predmeta.

‌On navodi da Komisija treba da objasni javnosti svoje odluke – u smislu toga „šta je tu dobrobit potrošača i šta im donose odluke Komisije“.

‌Jedan od uslova za odobrenje spajanja Atlantika i Štrausa koji je Komisija postavila je da Atlantik u narednih pet godina podnosi pisane izveštaje Komisiji za zaštitu konkurencije.

‌Između ostalog, ti izveštaji treba da sadrže podatke o ukupnoj količini i ceni uvezene sirove kafe, proizvodnim kapacitetima, godišnjoj količini proizvodnje tradicionalne (domaće) pržene kafe u pogonima Atlantika i Štrausa u Srbiji, ukupnoj količini i veleprodajnoj ceni prodate kafe, kao i podatke o izvozu.

‌„U skladu sa ovim rešenjem, Atlantik je obavestio Komisiju o planiranom povećanju cena shodno povećanju cene sirove kafe na svetskoj berzi, i Komisija će nastaviti sa praćenjem izvršavanja naloženih mera od strane društva Atlantik Grand“, piše u odgovoru koji je Komisija dostavila Novoj ekonomiji.

Cene skočile od 1. maja

‌„Vreme“ je i ranije pisalo o verovatnom poskupljenju kafe. Od 1. maja se u Srbiji, osim na derivate nafte, primenjuju i novi dinarski iznosi akciza za biogoriva, alkohol, nikotinske proizvode, kafu i prirodni gas za krajnju potrošnju.

‌Skok cena doneo je pretnju da kafa ponovo postane luksuz, a tome doprinose klimatske promene i veća potrošnja na Dalekom istoku, ali i rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.

‌Svaki stanovnik Srbije u proseku godišnje popije četiri i po kilograma kafe, te je naša zemlja u evropskom vrhu ljubitelja ovog napitka. Trenutno pijemo kafu koja je na zalihama. Cena na berzi skočila je za 100 odsto.

‌Analitičari američke City banke takođe su tada predviđali da bi rekordne cene kakaa i kafe mogle dalje da rastu.

U Nemačkoj pad prodaje

‌Trend poskupljenja kafe nije prisutan samo u Srbiji. Globalno tržište i visoki troškovi energije čine ovaj topli napitak sve skupljim, navodi nemački vodeći prerađivač i distributer kafe Tčibo. I ta hamburška firma je početkom maja najavila da će morati da prilagoditi cene pržene kafe.

‌„Prošle godine mnogi troškovi su nastavili da rastu, uključujući i sirovu kafu. Da bismo nastavili da našim kupcima nudimo kvalitet na koji su navikli, sada se i mi moramo prilagoditi”.

‌Najveći evropski uvoznik hrane sa tzv. globalnog juga, kompanija Gepa žali se na pad prodaje koji je izazvala udržanost kupava zbog inflacije. Negativan uticaj imaju i visoke cene sirovina za kafu i kakao, kao i rat u Ukrajini.

‌Andrea Fiterer iz Gepe zabrinuta je zbog visokih cena i fluktuacija na tržištu sirovina. Razlog za to su bolesti biljaka koje se javljaju kod uzgoja monokultura, ali i zbog klimatskih promena koje sa sobom nose suše ili prekomerne padavine, piše Dojče Vele.

‌S druge strane prodajnog lanca su proizvođači na tzv. globalnom jugu. I oni su ugroženi. Kako za DW objašnjavaju iz firme Fertrejd Internešnal, rast cena podstiču nepovoljni vremenski uslovi, posebno u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.

‌To povećava strah od uskih grla u snabdevanju. Fertrejd Internešnal saopštava da je poremećena ionako delikatna ravnoteža ponude i potražnje. Duge suše u Vijetnamu, glavnom proizvođaču kafe robusta, naškodile su biljkama. Brazil, s druge strane, koji je glavni uzgajivač arabike, pati od jakih kiša koje utiču na prinose.

‌Fertrejd zaključuje da su klimatske neizvesnosti, poremećaji na međunarodnim trgovinskim rutama i spekulativna priroda mnogih investicija stvorili na tržištu kafe pravu oluju.

Tagovi:

poskupljenje kafe Kafa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Biznis

16.novembar 2026. M. L. J.

Sukob interesa u stečaju Alta banke: Porodica direktorke AOD povezana sa kreditima

Dever direktorke Agencije za osiguranje depozita u Alta banci podigao je tri kredita ukupne vrednosti 1,6 miliona evra, za koje garantuje i njen suprug, piše Forbs. Agencija je imenovana za stečajnog upravnika banke

Putnički voz Soko na stanici

Voz

15.novembar 2026. M. L. Janković

Brzi voz Beograd–Budimpešta: Hoće li Mađari ikada pustiti u rad kinesku prugu

Putnički vozovi između Beograda i Budimpešte trebalo je da krenu još u februaru 2026. godine, ali su rokovi više puta pomerani. Ko je nepoverljiv? Da li Mađari „dlaku u jajetu“ ili samo ukazuju na brojne nepravilnosti u kineskom poslu?

Dva traktora sa tanjiračom na njivi

Poljoprivreda

15.novembar 2026. M. L. J.

Glamočić: Nema novca za drugu ratu subvencija po hektaru

Ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu tvrdi da raspisivanje poziva bez obezbeđenog novca ne bi bilo u skladu sa zakonom, dok Studentska lista navodi da subvencije za ratarsku proizvodnju nisu isplaćene

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Vesti

15.novembar 2026. M. L. J.

Studenti objavili ekonomski plan: Šta će menjati?

Studentska lista objavila je program „Privreda i finansije“, u kojem najavljuje velike promene

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure