img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poskupljenje

Skače cena najpopularnijih brendova kafe u Srbiji

12. јун 2024, 10:41 T.S/ Nova ekonomija/DW
Najpopularnije piće u srbiji: Domaća kafa Foto: Unsplash/Brant Ninaber
Cene kafe rastu
Copied

Atlantik Grand, najveći igrač na tržištu mlevene crne kafe u Srbiji, uskoro će podići cene svojih proizvoda, potvrđeno je za Novu ekonomiju. Kao razlog poskupljenja navodi se „povećanje cene sirove kafe na svetskoj berzi“, ali i dalje nije poznato koliko će cene na rafovima biti uvećane. Atlantik je vlasnik brendova Donkafe, Grand, Bonito i C kafa.

Kompanija Atlantik Grand obavestila je Komisiju za zaštitu konkurencije o planiranom povećanju cena kafe, „shodno povećanju cene sirove kafe na svetskoj berzi“, potvrdili su za Novu ekonomiju u ovoj instituciji.

‌Cena kafe od 1. jula „sasvim izvesno“ biće viša u maloprodaji, objavili su nedavno mediji, pozivajući se na nezvanična saznanja. Po tim navodima, nove cenovnike su već dobili veleprodavci, dok još nije poznato u kojoj meri će se poskupljenja preliti na krajnju cenu na rafovima.

‌Iz Atlantik grupe, koja odnedavno drži sve najpopularnije brendove kafe u Srbiji, uključujući i Grand kafu i Donkafe, nisu odgovorili konkretno na pitanja Nove ekonomije da li će i za koliko podići cene. Međutim, odgovori Antimonopolske komisije ne ostavljaju sumnju u to da će kafa u Srbiji uskoro biti skuplja.

‌U Atlantiku kažu da „i dalje posluju u okruženju visokih cena sirovina i usluga, a u slučaju kafe to je uglavnom usled slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spotu i involviranosti fondova na berzama“.

‌Konkretno, navode da kod vrste kafe „arabika“ imaju logističke probleme u dostavi kafe iz Brazila, zbog čega je isporuka kasnila od kraja prošle godine, pa su „fondovi iskoristili manjak“ i podigli cene na berzama, dok kod „robuste“ postoji problem nepovoljnih vremenskih uslova u Vijetnamu i Indoneziji, kao i cene transporta.

‌U Atlantiku navode da su do sada „kroz kontinuitet kriza“ nastojali da zaštite potrošače od „dramatičnih poskupljenja“, a na uštrb sopstvene profitabilnosti. Pa ipak, u ovoj kompaniji nisu odgovorili na pitanje kada su poslednji put podigli cene kafe i za koliko, kao ni da li su povećavali (ili planiraju da povećaju) cene kafe i na ostalim tržištima na kojima posluju, a ne samo u Srbiji.

Najveći igrač u Srbiji

‌Ova pitanja su tim važnija što je Atlantik grupa od pre tri meseca preuzela svog glavnog konkurenta u Srbiji, kompaniju Štraus adriatik (Strauss Adriatic), čime je postala jedini relevantan igrač na tržištu mlevene crne kafe. Tako je uz Grand kafu i Bonito, Atlantik postao vlasnik brendova kafe Donkafe i C kafa.

‌Ovu transakciju je prethodno „uslovno“ odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji, budući da zajednički tržišni udeo firmi Atlantik i Štraus u Srbiji dostiže čak 60 do 70 odsto.

‌Nekadašnji predsednik Komisije za zaštitu konkurencije Miloje Obradović kaže za Novu ekonomiju da „ne razume“ i da su mu „dosta čudne“ neke odluke Komisije za zaštitu konkurencije, ne samo ovog – već i drugih predmeta.

‌On navodi da Komisija treba da objasni javnosti svoje odluke – u smislu toga „šta je tu dobrobit potrošača i šta im donose odluke Komisije“.

‌Jedan od uslova za odobrenje spajanja Atlantika i Štrausa koji je Komisija postavila je da Atlantik u narednih pet godina podnosi pisane izveštaje Komisiji za zaštitu konkurencije.

‌Između ostalog, ti izveštaji treba da sadrže podatke o ukupnoj količini i ceni uvezene sirove kafe, proizvodnim kapacitetima, godišnjoj količini proizvodnje tradicionalne (domaće) pržene kafe u pogonima Atlantika i Štrausa u Srbiji, ukupnoj količini i veleprodajnoj ceni prodate kafe, kao i podatke o izvozu.

‌„U skladu sa ovim rešenjem, Atlantik je obavestio Komisiju o planiranom povećanju cena shodno povećanju cene sirove kafe na svetskoj berzi, i Komisija će nastaviti sa praćenjem izvršavanja naloženih mera od strane društva Atlantik Grand“, piše u odgovoru koji je Komisija dostavila Novoj ekonomiji.

Cene skočile od 1. maja

‌„Vreme“ je i ranije pisalo o verovatnom poskupljenju kafe. Od 1. maja se u Srbiji, osim na derivate nafte, primenjuju i novi dinarski iznosi akciza za biogoriva, alkohol, nikotinske proizvode, kafu i prirodni gas za krajnju potrošnju.

‌Skok cena doneo je pretnju da kafa ponovo postane luksuz, a tome doprinose klimatske promene i veća potrošnja na Dalekom istoku, ali i rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.

‌Svaki stanovnik Srbije u proseku godišnje popije četiri i po kilograma kafe, te je naša zemlja u evropskom vrhu ljubitelja ovog napitka. Trenutno pijemo kafu koja je na zalihama. Cena na berzi skočila je za 100 odsto.

‌Analitičari američke City banke takođe su tada predviđali da bi rekordne cene kakaa i kafe mogle dalje da rastu.

U Nemačkoj pad prodaje

‌Trend poskupljenja kafe nije prisutan samo u Srbiji. Globalno tržište i visoki troškovi energije čine ovaj topli napitak sve skupljim, navodi nemački vodeći prerađivač i distributer kafe Tčibo. I ta hamburška firma je početkom maja najavila da će morati da prilagoditi cene pržene kafe.

‌„Prošle godine mnogi troškovi su nastavili da rastu, uključujući i sirovu kafu. Da bismo nastavili da našim kupcima nudimo kvalitet na koji su navikli, sada se i mi moramo prilagoditi”.

‌Najveći evropski uvoznik hrane sa tzv. globalnog juga, kompanija Gepa žali se na pad prodaje koji je izazvala udržanost kupava zbog inflacije. Negativan uticaj imaju i visoke cene sirovina za kafu i kakao, kao i rat u Ukrajini.

‌Andrea Fiterer iz Gepe zabrinuta je zbog visokih cena i fluktuacija na tržištu sirovina. Razlog za to su bolesti biljaka koje se javljaju kod uzgoja monokultura, ali i zbog klimatskih promena koje sa sobom nose suše ili prekomerne padavine, piše Dojče Vele.

‌S druge strane prodajnog lanca su proizvođači na tzv. globalnom jugu. I oni su ugroženi. Kako za DW objašnjavaju iz firme Fertrejd Internešnal, rast cena podstiču nepovoljni vremenski uslovi, posebno u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.

‌To povećava strah od uskih grla u snabdevanju. Fertrejd Internešnal saopštava da je poremećena ionako delikatna ravnoteža ponude i potražnje. Duge suše u Vijetnamu, glavnom proizvođaču kafe robusta, naškodile su biljkama. Brazil, s druge strane, koji je glavni uzgajivač arabike, pati od jakih kiša koje utiču na prinose.

‌Fertrejd zaključuje da su klimatske neizvesnosti, poremećaji na međunarodnim trgovinskim rutama i spekulativna priroda mnogih investicija stvorili na tržištu kafe pravu oluju.

Tagovi:

Kafa poskupljenje kafe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Svetski lideri na okupu: Samit UN u Sevilji

Samit UN o razvoju u Sevilji

03.јул 2025. Uroš Mitrović

Obnova poverenja ili još jedna propuštena prilika

Više od 70 svetskih lidera traži nove modele finansiranja globalnog razvoja kako bi odgovorili na izazove rastućeg duga, klimatskih promena i smanjenja razvojne pomoći

Građevinarstvo

02.јул 2025. M.T.

Nova ekonomija: Kompanija CRH preuzima poslovanje sa agregatima hrvatske Kufner grupe

CRH širi prisustvo na Zapadnom Balkanu preuzimanjem poslovanja sa agregatima Kufner grupe

Sankcije NIS-u

27.јун 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.јун 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.јун 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Komentar

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure