img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poskupljenje

Skače cena najpopularnijih brendova kafe u Srbiji

12. jun 2024, 10:41 T.S/ Nova ekonomija/DW
Najpopularnije piće u srbiji: Domaća kafa Foto: Unsplash/Brant Ninaber
Cene kafe rastu
Copied

Atlantik Grand, najveći igrač na tržištu mlevene crne kafe u Srbiji, uskoro će podići cene svojih proizvoda, potvrđeno je za Novu ekonomiju. Kao razlog poskupljenja navodi se „povećanje cene sirove kafe na svetskoj berzi“, ali i dalje nije poznato koliko će cene na rafovima biti uvećane. Atlantik je vlasnik brendova Donkafe, Grand, Bonito i C kafa.

Kompanija Atlantik Grand obavestila je Komisiju za zaštitu konkurencije o planiranom povećanju cena kafe, „shodno povećanju cene sirove kafe na svetskoj berzi“, potvrdili su za Novu ekonomiju u ovoj instituciji.

‌Cena kafe od 1. jula „sasvim izvesno“ biće viša u maloprodaji, objavili su nedavno mediji, pozivajući se na nezvanična saznanja. Po tim navodima, nove cenovnike su već dobili veleprodavci, dok još nije poznato u kojoj meri će se poskupljenja preliti na krajnju cenu na rafovima.

‌Iz Atlantik grupe, koja odnedavno drži sve najpopularnije brendove kafe u Srbiji, uključujući i Grand kafu i Donkafe, nisu odgovorili konkretno na pitanja Nove ekonomije da li će i za koliko podići cene. Međutim, odgovori Antimonopolske komisije ne ostavljaju sumnju u to da će kafa u Srbiji uskoro biti skuplja.

‌U Atlantiku kažu da „i dalje posluju u okruženju visokih cena sirovina i usluga, a u slučaju kafe to je uglavnom usled slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spotu i involviranosti fondova na berzama“.

‌Konkretno, navode da kod vrste kafe „arabika“ imaju logističke probleme u dostavi kafe iz Brazila, zbog čega je isporuka kasnila od kraja prošle godine, pa su „fondovi iskoristili manjak“ i podigli cene na berzama, dok kod „robuste“ postoji problem nepovoljnih vremenskih uslova u Vijetnamu i Indoneziji, kao i cene transporta.

‌U Atlantiku navode da su do sada „kroz kontinuitet kriza“ nastojali da zaštite potrošače od „dramatičnih poskupljenja“, a na uštrb sopstvene profitabilnosti. Pa ipak, u ovoj kompaniji nisu odgovorili na pitanje kada su poslednji put podigli cene kafe i za koliko, kao ni da li su povećavali (ili planiraju da povećaju) cene kafe i na ostalim tržištima na kojima posluju, a ne samo u Srbiji.

Najveći igrač u Srbiji

‌Ova pitanja su tim važnija što je Atlantik grupa od pre tri meseca preuzela svog glavnog konkurenta u Srbiji, kompaniju Štraus adriatik (Strauss Adriatic), čime je postala jedini relevantan igrač na tržištu mlevene crne kafe. Tako je uz Grand kafu i Bonito, Atlantik postao vlasnik brendova kafe Donkafe i C kafa.

‌Ovu transakciju je prethodno „uslovno“ odobrila Komisija za zaštitu konkurencije u Srbiji, budući da zajednički tržišni udeo firmi Atlantik i Štraus u Srbiji dostiže čak 60 do 70 odsto.

‌Nekadašnji predsednik Komisije za zaštitu konkurencije Miloje Obradović kaže za Novu ekonomiju da „ne razume“ i da su mu „dosta čudne“ neke odluke Komisije za zaštitu konkurencije, ne samo ovog – već i drugih predmeta.

‌On navodi da Komisija treba da objasni javnosti svoje odluke – u smislu toga „šta je tu dobrobit potrošača i šta im donose odluke Komisije“.

‌Jedan od uslova za odobrenje spajanja Atlantika i Štrausa koji je Komisija postavila je da Atlantik u narednih pet godina podnosi pisane izveštaje Komisiji za zaštitu konkurencije.

‌Između ostalog, ti izveštaji treba da sadrže podatke o ukupnoj količini i ceni uvezene sirove kafe, proizvodnim kapacitetima, godišnjoj količini proizvodnje tradicionalne (domaće) pržene kafe u pogonima Atlantika i Štrausa u Srbiji, ukupnoj količini i veleprodajnoj ceni prodate kafe, kao i podatke o izvozu.

‌„U skladu sa ovim rešenjem, Atlantik je obavestio Komisiju o planiranom povećanju cena shodno povećanju cene sirove kafe na svetskoj berzi, i Komisija će nastaviti sa praćenjem izvršavanja naloženih mera od strane društva Atlantik Grand“, piše u odgovoru koji je Komisija dostavila Novoj ekonomiji.

Cene skočile od 1. maja

‌„Vreme“ je i ranije pisalo o verovatnom poskupljenju kafe. Od 1. maja se u Srbiji, osim na derivate nafte, primenjuju i novi dinarski iznosi akciza za biogoriva, alkohol, nikotinske proizvode, kafu i prirodni gas za krajnju potrošnju.

‌Skok cena doneo je pretnju da kafa ponovo postane luksuz, a tome doprinose klimatske promene i veća potrošnja na Dalekom istoku, ali i rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.

‌Svaki stanovnik Srbije u proseku godišnje popije četiri i po kilograma kafe, te je naša zemlja u evropskom vrhu ljubitelja ovog napitka. Trenutno pijemo kafu koja je na zalihama. Cena na berzi skočila je za 100 odsto.

‌Analitičari američke City banke takođe su tada predviđali da bi rekordne cene kakaa i kafe mogle dalje da rastu.

U Nemačkoj pad prodaje

‌Trend poskupljenja kafe nije prisutan samo u Srbiji. Globalno tržište i visoki troškovi energije čine ovaj topli napitak sve skupljim, navodi nemački vodeći prerađivač i distributer kafe Tčibo. I ta hamburška firma je početkom maja najavila da će morati da prilagoditi cene pržene kafe.

‌„Prošle godine mnogi troškovi su nastavili da rastu, uključujući i sirovu kafu. Da bismo nastavili da našim kupcima nudimo kvalitet na koji su navikli, sada se i mi moramo prilagoditi”.

‌Najveći evropski uvoznik hrane sa tzv. globalnog juga, kompanija Gepa žali se na pad prodaje koji je izazvala udržanost kupava zbog inflacije. Negativan uticaj imaju i visoke cene sirovina za kafu i kakao, kao i rat u Ukrajini.

‌Andrea Fiterer iz Gepe zabrinuta je zbog visokih cena i fluktuacija na tržištu sirovina. Razlog za to su bolesti biljaka koje se javljaju kod uzgoja monokultura, ali i zbog klimatskih promena koje sa sobom nose suše ili prekomerne padavine, piše Dojče Vele.

‌S druge strane prodajnog lanca su proizvođači na tzv. globalnom jugu. I oni su ugroženi. Kako za DW objašnjavaju iz firme Fertrejd Internešnal, rast cena podstiču nepovoljni vremenski uslovi, posebno u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi.

‌To povećava strah od uskih grla u snabdevanju. Fertrejd Internešnal saopštava da je poremećena ionako delikatna ravnoteža ponude i potražnje. Duge suše u Vijetnamu, glavnom proizvođaču kafe robusta, naškodile su biljkama. Brazil, s druge strane, koji je glavni uzgajivač arabike, pati od jakih kiša koje utiču na prinose.

‌Fertrejd zaključuje da su klimatske neizvesnosti, poremećaji na međunarodnim trgovinskim rutama i spekulativna priroda mnogih investicija stvorili na tržištu kafe pravu oluju.

Tagovi:

Kafa poskupljenje kafe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Antropik na berzi, stigao do dva biliona

Berza

19.novembar 2026. A.P.

Antropik na berzi vredi više od dva biliona dolara: IPO doneo 81,3 milijarde

Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Pečenje

Ekonomija

19.novembar 2026. I. M.

Pečenje sve skuplje pred sezonu slava: Šta od toga imaju stočari?

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača

Pad nadstrešnice

Nadstrešnica

18.novembar 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: NBS blokirala račune kineskoj firmi koja je rekonstruisala nadstrešnicu

Narodna banka Srbije je blokirala sva tri računa beogradskom ogranku kineske kompanije CCECC, koji je bio zadužen za rekonstrukciju Železničke stanice u Novom Sadu, saznaje „Vreme“.

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

SL predlaže progresivno oporezivanje: Da li će se menjati plate

Studentska lista predložila je uvođenje progresivnog oporezivanja. Da li to znači da će najsiromašnjima u Srbiji plate biti veće, a najbogatijima manje?

Zgrada Alta banke u Beogradu

Ekonomija

18.novembar 2026. M. L. Janković

Poslovi Alta lizinga sa državom: Šta će biti sa vozilima Hitne pomoći

Alta lizing ostao je bez dozvole za rad NBS. Šta će to značiti za najnoviji posao koji je ova firma sklopila za Ministarstvom zdravlja za vozila Hitne pomoći?

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure