img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neuspeh američkih sankcija

Rusija i Iran mogu da nabave i prodaju sve: Čemu služe sankcije kada ne rade

28. april 2024, 11:00 N.R. / DW
AP Photo
Pristalice Vladimira Putina
Copied

Delovi za BMW ili Mercedes u Rusiju stižu preko Jermenije, iranska nafta u Kinu ide kao navodna malezijska nafta. Zapadne sankcije lako se zaobilaze. Da li će to promeniti nove mere?

Iran zna, Kina zna i američka vlada očigledno zna. Uprkos sankcijama protiv naftne industrije Islamske Republike, rekordne količine nafte iz Irana se isporučuju Kini, piše Dojče vele.

„Ako verujete kineskoj vladi, zemlja ne uvozi naftu iz Irana. Nula. Ni jedan barel. Umesto toga, uvozi mnogo malezijske sirove nafte. Toliko da, prema zvaničnim podacima kineske carine, zemlja kupuje više nego duplo više malezijske nafte nego što Malezija zapravo proizvodi“, opisuje prevaru sa etiketama stručnjak za sirovine Havijer Blas na novinskom portalu Blumberg.

Jednostavnim trikom, kaže Blas, iranska sirova nafta postaje „malezijska“. Prema rečima trgovaca naftom, ovo je „najlakši i najjeftiniji način da se zaobiđu američke sankcije“.

I tako je prošle godine Malezija zvanično postala četvrti najveći strani dobavljač nafte u Kini, iza Saudijske Arabije, Rusije i Iraka.

Iran već dugi niz godina koristi Ujedinjene Emirate kao centar za izbegavanje sankcija. Roba koja se nalazi na dugim crnim listama SAD ili Evropske unije često dolazi u Islamsku Republiku preko Dubaija. U tu svrhu se preko Emirata dogovaraju i prerađuju zabranjene isporuke nafte.

Bez obzira da li se radi o rezervnim delovima za vozila ili avione, Iran je odavno modifikovao lance snabdevanja tako da se sve može nabaviti preko trgovinskih i finansijskih centara kao što je Dubai.

Ovo je skuplje od direktnog uvoza. Ali zapadne sankcije, posebno one SAD, se na ovaj način zaobilaze dugi niz godina.

Pretovarno mesto u centralnoj Aziji

Takva pretovarna mesta za sankcionisanu robu ima i Rusija. I ovde jedva da postoji proizvod koji se ne može nabaviti iz treće zemlje. Recimo, rezervni delovi za nemačke luksuzne automobile ili elektronske komponente koje se koriste za navođenje oružja.

Bivše sovjetske republike u centralnoj Aziji igraju ključnu ulogu. Prednost Moskve je što je Ruska Federacija povezana sa zemljama poput Kazahstana i Kirgistana u carinskoj uniji u kojoj je prekogranično kretanje robe dečja igra.

To znači da sankcionisani proizvodi sa Zapada, koji bi trebalo da budu zabranjeno voće za Rusiju, gotovo nesmetano da prelaze granice. Kontrola? Gotovo nemoguća.

Samo granica između Ruske Federacije i Kazahstana duga je oko 7.500 kilometara. Još jedan primer je i Jermenija: prodaja nemačkih automobila i auto-delova porasla je prošle godine skoro desetostruko.

Od kada je 22. februara 2024. godine Moskvi uveden trinaesti po redu paket sankcija EU, Rusija je postala zemlja sa najviše sankcija na svetu.

Ovo dokazuju podaci Castellum.AI , platforme za upoređivanje privatnog sektora iz SAD. Pa ipak, Rusija nastavlja agresiju protiv Ukrajine, čime krši međunarodno pravo, a ruska ekonomija je sve samo ne propala.

Ruska vlada je upravo podigla prognozu privrednog rasta u ovoj godini sa 2,3 na 2,8 odsto. Međunarodni monetarni fond (MMF) čak očekuje da će bruto domaći proizvod porasti za 3,2 odsto.

Obrazloženje je šamar za pristalice zapadnih sankcija. Rusku ekonomiju, prema MMF-u, pokreću visoki državni izdaci i investicije u vezi sa ratom protiv Ukrajine i – uprkos zapadnim sankcijama – visoki prihodi od izvoza nafte.

Zašto uvoditi sankcije?

Iran je, pre Rusije, bio zemlja na svetu najteže pogođena sankcijama. Rusiji je sada uvedeno više od 5.000 različitih ciljanih sankcija, više nego Iranu, Venecueli, Mjanmaru i Kubi zajedno.

Zašto onda nastavljati sa uvođenjem sankcija ako se njima ne može postići cilj – promena ponašanja država?

„Živimo u doba sankcija. Kada nikakve sankcije ne bi bile uvedene, to bi bilo skoro kao neizgovorena podrška. Ili kao da uopšte nije bilo odgovora na ovaj napad koji krši međunarodno pravo“, kaže Kristijan fon Zest, stručnjak za sankcije iz Nemačkog instituta za globalne i regionalne studije (GIGA) za DW.

On je autor knjige „Sankcije: Moćno oružje ili bespomoćni manevar?“, koja je objavljena pre godinu dana. Kaže da sankcije nisu dovele do promene ponašanja Rusije ili Irana.

Ali, SAD i EU pooštravaju mere. Prema izveštaju Volstrit žurnala, SAD spremaju sankcije jednom broju kineskih banaka kako bi ih isključile iz globalnog finansijskog sistema.

Vlasti žele da zaustave finansijsku pomoć Pekinga za rusku proizvodnju oružja, prenosi američki list, pozivajući se na „ljude koji su upoznati sa tom materijom“.

EU je takođe rešila da bolje sprovede sankcije. Od januara 2023. postoji činovnik EU za sankcije, visoki diplomata Dejvid O’Saliven. „Njegov posao je, na primer, da putuje u postsovjetske države u ruskom susedstvu i ubedi tamošnje vlade da jače sprovode sankcije“, objašnjava Kristijan fon Zest.

„Sada postoji i takozvana klauzula bez Rusije, kojoj je cilj da natera izvoznike da dokažu da roba koju isporučuju – mašine, vozila, automobilski delovi – ne ide dalje u Rusiju. Znamo takvu klauzulu o krajnjoj upotrebi iz Zakona o kontroli ratnog oružja“, dodaje stručnjak za sankcije.

Pritisak se povećava i u slučaju Ujedinjenih Emirata koje američki trust mozgova Atlantski savet opisuje kao „utočište“ za zaobilaženje sankcija protiv Moskve i Teherana.

Stoga je Radna grupa za finansijsku akciju, međunarodno koordinaciono telo, stavila Emirate na takozvanu sivu listu koja okuplja zemlje u kojima istražitelji vide povećan rizik od pranja novca i finansiranja terorizma.

„Prepoznat je opšti problem – postoje alternative i za Rusiju i za Iran da zaobiđu sankcije“, kaže Kristijan fon Zest. Sada, dodaje, valja videti šta donose nove mere.

Tagovi:

Američke sankcije Iran Kina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kupovina

03.septembar 2025. T. S.

Ograničenje marži u prodavnicama: Gde su nestale akcije sniženja proizvoda?

Nove mere Vlade dovele su do neujednačenih rezultata: negde se osnovne namirnice prodaju znatno jeftinije, na drugim mestima su poskupele, a u nekim marketima katalog akcija više ni ne postoji

Kvalitet života

02.septembar 2025. M. L. J.

Epidemija kredita: Srbi u najvećim dugovima u poslednjih 17 godina

U Srbiji se dešava svojevrsna epidemija zaduživanja. Građani su uzeli najviše kredita u dinarima, među kojima prednjače keš pozajmice, od 2008. godine, kada je bila Svetska ekonomska kriza

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

Nova ekonomija: Produžen ugovor sa firmama koje vrše nadzor radova na železnici

Ministarstvo građevinarstva produžilo je trajanje ugovora za stručni nadzor nad modernizacijom pruge Novi Sad – Subotica, iako je jedna od firmi iz konzorcijuma vršila nadzor na stanici gde je poginulo 16 ljudi

Ekonomija

02.septembar 2025. I.M.

CLS: Beograd rizikuje da EXPO 2027 dočeka bez glavne autobuske stanice

Zbog višestrukih obaranja tendera i sumnji na korupciju, izgradnja zgrade u Bloku 42 ponovo je pod znakom pitanja

Kolaps

02.septembar 2025. I.M.

Kamioni stali – BiH u saobraćajnom i privrednom kolapsu

Od šest ujutru prvog septembra, kamioni u Bosni i Hercegovini stali su na puteve i granične prelaze. Snabdevanje je obustavljeno, a privreda upozorava na milionske gubitke i urušavanje ugleda

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure