U četvrtak je održan prvi sastanak za utvrđivanje minimalne cene rada. Predstavnici sindikata traže da najniža plata bude veća od 60.000, dok su poslodavci predložili povećanje koje je ispod deset odsto. Cifra koju Vučić najavljuje je između 51.000 i 52.000 dinara
U četvrtak je održan prvi sastanak za utvrđivanje minimalne cene rada, kome su prisustvovali predstavnici Ministarstva finansija, Ministarstva za rad, Saveza samostalnih sindikata Srbije, Ujedinjenih granskih sindikata Nezavisnost i Unije poslodavaca Srbije. Pošto su očekivanja isuviše različita, planirano je da se pregovori nastave 19. avgusta.
Savez samostalnih sindikata Srbije zahtevao je da minimalac bude oko 62.000 dinara, Nezavisnost traži da bude veći od 60.000 dinara, dok prema rečima sindikalaca poslodavci nude povećanje od oko osam odsto, odnosno da minimalac bude oko 50.000 dinara.
Pregovori o minimalcu mogu da traju najkasnije do 15. septembra, a ukoliko se do tada ne postigne dogovor o minimalnoj ceni rada za narednu godinu, određuje ga Vlada.
Šta žele poslodavci, a šta država
Izvršni sekretar UGS „Nezavisnost“ i član pregovaračkog tima Miloš Miljković kaže za Novu ekonomiju da su predstavnici države na sastanak izašli samo sa parametrima i analizama na kojima će temeljiti svoj predlog, ali da nisu izneli konkretnu cifru.
„Mi za sada imamo samo izjave predsednika (Aleksandra Vučića) koji je rekao 52.000 dinara, ali zvanično na sastanku nismo dobili konkretne predloge koliko bi to povećanje naredne godine trebalo da bude“, kaže Miljković.
On je naveo i da su poslodavci predložili da minimalac raste 7 do 8 procenata (do 51.000 dinara), ali je, po njegovoj oceni, taj predlog nerealan i manje je i od onoga što država „nezvanično“ nudi.
„Poslodavci su imali neku svoju analizu na kojoj su temeljili svoj predlog. Oni su, na primer, predložili da rast minimalca naredne godine bude rast BDP-a plus rast inflacije što mu dođe na ispod deset odsto“, rekao je on.
Kupovna moć u Srbiji među najnižima u EU
Sindikat Nezavisnost je na osnovu izvršenih analiza na jučerašnjem sastanku predložio da iznos minimalne zarade za 2025. godinu bude veći od 60.000 dinara navodeći da je to jedini opravdani predlog. I predlog Saveza samostalnih sindikata Srbije je da u narednoj godini minimalac iznosi 61.858 dinara.
Iz sindikata Nezavisnost kažu da se u odnosu na sve zemlje članice EU i zemlje kandidate koje imaju institut minimalne zarade, Srbija po standardu kupovne moći, mereno u odnosu na minimalnu zaradu za mesec jul 2024. godine, nalazi na samom dnu liste.
„Iz države su nam navodili podatke Eurostata da smo najbrža rastuća ekonomija, ali zanemarili su podatak istog Eurostata da je kupovna moć u Srbiji u odnosu na sve zemlje članice EU i kandidate, koji imaju uspostavljen institut minimalne zarade, veoma mala“, rekao je Miljković.
„Nalazimo se na dnu liste, iza nas su samo Makedonija i Albanija“, rekao je on.
Sa druge strane, oni koji su najmanje spremni da se to promeni, jesu poslodavci.
Oko 35 odsto poslodavaca nije spremno za rast minimalne cene rada, od kojih njih 47 odsto ukazuje da bi povećanje uticalo na smanjenje broja zaposlenih.
Procenjuje se da u Srbiji između 200.000 i 250.000 građana prima minimalnu zaradu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je i ove godine u evropskom vrhu po broju sati provedenih na poslu u toku jedne nedelje. Radna nedelja u Srbiji traje 41,3 sata, dok se u Evropskoj uniji radi najviše 36 sati nedeljno. Zbog čega radnici u Srbiji rade više od radnika u Evropi
Direktor „Srbijagasa" Dušan Bajatović rekao je da su se predsednici Srbije i Rusije dogovorili o svemu i da je nastavak saradnje suštinski dogovoren, te da je ostalo da se poradi na detaljima
Prednost u kupovini na internetu se daje domaćim onlajn prodavcima, najvažnije su cene, najčešći kupci su žene, a pažnju kupaca najviše privlače odeća i obuća poznatih modnih brendova
Dušan Nikezić smatra da je politika Vučićevog režima dovela do kolapsa poljoprivrede: više od 300.000 ljudi u Srbiji prestalo da se bavi poljoprivredom.
U Srbiji broj goveda manji je u 2024. godini nego u 2023. za 3,7 odsto. Međutim, ministar poljoprivrede Dragan Glamočić tvrdi da mlekare imaju zalihe mleka te da je zbog toga obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja
Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!