
Prljava energija
Srbija peta u svetu u udelu uglja u proizvodnji struje
Po novim godišnjim podacima koje je objavio Istraživački centar Ember, Srbija je tokom 2024. godine proizvela 62,9 odsto svoje električne energije iz uglja
Kao i svaki veliki sportski događaj i Olimpijada u Parizu je mogućnost za veliku zaradu. Lavovski deo prihoda od ovog događaja dolazi od sponzora, privatnih kompanija, prodaje ulaznica i prava za emitovanje širom sveta
Parafrazirajući u naslovu ovog teksta čuvene stihove Azrine pesme „Odlazak u noć“, mora se primetiti da su zbilja „skupe pare“ utrošene u organizaciju Olimpijskih igara u Parizu. Sportski i medijski izvori govore da se ukupni troškovi procenjuju na skoro devet milijardi dolara. Ali, očekuje se i poprilična zarada za grad, region i brojne „stejkholdere“ uključene u organizaciju i promociju ovog sportskog i marketinškog mega-događaja. Ekonomski izveštaji predviđaju da će XXXIII Letnje Olimpijske i Paraolimpijske igre doprineti ekonomiji Pariza sa gotovo 12 milijardi dolara.
Svake Olimpijske igre imale su duboke društvene, kulturne i ekonomske implikacije, a o dometima i uspesima tzv. sportske diplomatije već su ispisane na hiljade stranica. Organizatori navode će Igre u Parizu biti „jeftinije“ i ekološki prihvatljivije u poređenju sa prethodnim događajima održanim u Tokiju, Rio de Žaneiru, Londonu i Pekingu.
Iako će milioni posetilaca posetiti Pariz tokom trajanja OI, čime će se svakako uvećati prihodi od turizma, lavovski deo prihoda od ovog događaja dolazi od sponzora, privatnih kompanija, prodaje ulaznica i prava za emitovanje Olimpijade širom sveta.
Lokalni izvori navode i da su hotelijeri i stanodavci u Parizu znatno povećali cene svojih usluga u očekivanju velikog porasta gostiju, a osetno skuplje su i cene karata javnog prevoza tokom trajanja Igara.
Finansiranje 90 odsto iz privatnog sektora
Organizatori su ponosni na činjenicu da je preko 90 odsto finansiranja OI došlo iz privatnog sektora, a program domaćeg sponzorstva za Pariz 2024 uključivao je skoro 80 brendova, među kojima su i LVMH, Accor i Orange, koji su bili voljni da plate i više od 100 miliona evra za „olimpijske“ ugovore.
Francuzi naglašavaju i da 95 odsto sportskih objekata namenjenih Olimpijadi i Paraolimpijadi već postoji ili su privremene konstrukcije, što je značajno smanjilo infrastrukturne troškove. Glavna atletska takmičenja biće održana na stadionu Stad d Frans, a same Igre će koristiti 35 različitih lokacija, uglavnom u Parizu i lokalnim područjima, ali će se prostirati i na druge gradove poput Marseja i Liona.
Ulaznice koštaju od 24, pa sve do 950 evra, ne računajući ceremonije otvaranja i zatvaranja igara, koje će biti još skuplje.
Bezbednosni izazov
S obzirom na stalnu pretnju od terorizma, organizatori ističu da će bezbednost Olimpijskih igara biti „bez presedana“ – između 35.000 i 45.000 pripadnika obezbeđenja nadgledaće sportske objekte i osigurati nesmetano otvaranje i tok Olimpijade. Preko 300.000 ljudi će gledati ceremoniju otvaranja Igara sa obala reke, pa će i to predstavljati ozbiljan bezbednosni izazov za nadležne službe.
Prestonica Francuske biće domaćin Letnjih olimpijskih igara po treći put, a učestvovaće ukupno 10.500 sportista iz 206 zemalja. Prvi put u istoriji Olimpijske igre će imati podjednak broj muških i ženskih sportista, čime je obezbeđena potpuna rodna ravnopravnost.
Organizatori su najavili i da će njihov marketinški tim zadužen za društvene mreže tokom 17 dana trajanja Olimpijskih igara objaviti preko 25.000 postova na 40 različitih platformi. Takođe, istakli su da već imaju 120 miliona pratilaca i da će sadržaj kreirati na devet različitih jezika.
Srbija ima 112 putnika za Pariz, a po običaju, velike nade polažu se u streljaštvo, košarku, vaterpolo… Novak Đoković će na terenima Rolan Garosa imati verovatno poslednju priliku da osvoji toliko željeno olimpijsko zlato.
Jedno je, međutim sigurno – tek kada se spusti zavesa na XXXIII Letnje Olimpijske igre, krenuće detaljna analiza o koristima, dugoročnoj isplativosti i ukupnim ekonomskim rezultatima ovog globalnog sportskog spektakla.
Po novim godišnjim podacima koje je objavio Istraživački centar Ember, Srbija je tokom 2024. godine proizvela 62,9 odsto svoje električne energije iz uglja
Otkako su, krajem prošle godine, studenti stupili u blokade fakulteta svih državnih univerziteta, predstavnici vlasti nekoliko puta su isticali negativne posledice protesta po ekonomiju.
Na Aerodrom „Nikola Tesla“ sleteo je poslovni mlaznjak Falkon 6X, najverovatnije novi avion Vlade Srbije. Vredan je oko 53 miliona evra, prema procenama portala „Biznis insajder“
Jeftina onlajn kupovina iz Kine uskoro postaje prošlost. Prodavci Temu i Šejn podižu cene zbog nove američke carinske politike koja stupa na snagu u maju
Vlada je i donela nove cene koje važe ove nedelje, pa je litar evro dizela 192 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 179 dinara
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve