img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Loznica

Oživljavanje lozničkog Černobilja – od propasti do nade

15. avgust 2024, 10:50 S.Z.
Foto: Vreme
Copied

Loznički Černobilj, tako je narod prozvao fabriku „Viskoza”, koja ima dugu istoriju u ovom malom gradu pored Drine. Od pokretača ekonomije i razvoja pedesetih godina ova industrijska gromada postala je pretnja po životnu sredinu, a na njenom mestu Grad planira stambeno-poslovni kompleks

„Hemijska industrija Viskoza Loznica” počela je sa radom 1957. godine.

Tokom svog radnog veka, u 13 proizvodnih pogona u najboljim danima zapošljavala je preko 11.000 radnika, što „Viskozu“ čini svojevrsnim rekorderom na prostoru Podrinja.

Međutim, kao i mnoge druge fabrike u zemlji, „Viskoza“ nije izbegla udarce ekonomske krize devedesetih godina. Smanjenje potražnje, nedostatak investicija i promene u ekonomskom pejzažu doveli su do propasti fabrike tokom tog perioda.

Pored proizvodnje viskoze i veštačke svile, „Viskoza“ je bila poznata i po drugim aktivnostima. Hotel „Viskoza”, deo fabričkog kompleksa, doživeo je istu sudbinu kao i sama fabrika, srušen je 2017. godine.

Nakon zatvaranja 2005. godine, fabrika je postala meta pljačkaša, sa izveštajima o krađi dragocenih materijala kao što su zlato i platina. Tragedija je pogodila fabrički kompleks 2008. godine kada je izbio požar, u kojem je jedan radnik izgubio život.

Danas, od čitavog industrijskog kompleksa, u funkciji je jedino „Viskozina ambulanta”, pod državnom upravom.

Nada u oporavak

„Viskoza” je simbol Loznice, građevina karakteristična po viskokim dimnjacima koji građeni spretnim rukama naširoko poznatih Crnotravaca.

Danas se pominje mogućnost revitalizacije ovog prostora. Meštani priželjkuju da se prostor nekadašnje fabrike pretvori u nov kulturni distrikt, moderan kancelarijski prostor, pa čak i muzej.

Ono što „Viskozu” čini drugačijom od ostalih propalih idustrijskih giganata je što je bila kulturni epicentar grada, oko koga se formilala posebna mesna zajednica.

U okviru naselja Gradilište, fabrika je oformila i sopstveno radničko kulturno-umetničko društvo, sportski klub, časopis, likovnu koloniju, pa čak i orkestar.

Dalji razvoj grada ogledao se i u saradnji sa obrazovnim sistemom, obezbedivši praksu u objektima fabričkog kompleksa za učenike novoformiranih stručnih smerova srednjih škola.

Uklonjen opasni otpad

Čišćenje nekadašnje industrijske gromade završeno je početkom godine.

Iz opustošene gomile ruševina na više od sedamdeset hektara između Loznice i Banje Koviljače, tokom prošle godine uklonjeno je ukupno oko 2.500 tone, takozvanog istorijskog opasnog otpada.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo je da tačnu količinu nije bilo moguće utvrditi zbog toga što je kompleks bio zapušten, obrastao vegetacijom i nepristupačan, a deo otpada nalazio se u rasutom stanju ispred i u objektima koji su „konstruktivno nestabilni i predstavljali su opasnost, a izvesna količina aktivnog ugla naknadno je otkrivena nakon uklanjanja vegetacije’’.

Nepredviđenu okolnost u proceni količina otpada predstavljali su bazeni u kojima se nalazio „tečan otpad sa prisutnim ugljen-disulfidom (CS2), u kojima se nalazio i suspendovani nanos čestica zemlje, peska, drvenog i mešanog otpada uz prisustvo elementarnog sumpora i sadržaja CS2 u muljevitom stanju čija količina, zapremina i težina nije mogla biti predviđena prilikom pregleda lokacije pre uklanjanja otpada’’.

Kulturni disktrikt ili poslovno-stambeni kompleks

Iz „Viskoze” su, navodi se, uklonjene otpadne hemikalije, opasni otpadni ugljovodonici, opasan građevinski i otpad od drveta, kao i ostali opasan i neopasan otpad.

Najopasnija materija u „Viskozi” bio je CS2, a po prestanku rada u njoj ga je ostalo oko 550 tona zašta se saznalo tek posle velikog požara u decembru 2008. Onda je aktuelizovano sklanjanje CS2 iz Loznice i izmeštanje specijalnim kontejner–cisternama železnicom započeto sredinom 2010. ali posao nije okončan.

U novembru 2019. objavljeno je da je „Viskoza” jedna od ukupno 32 industrijska postrojenja u Srbiji u kojima je otkriveno zagađenje i da je među prvim kontaminiranim lokacijama sa kojih je opasan industrijski otpad uklonjen.

Inače, dok meštani nostagično priželjkukuju kulturni distrikt i obnovu zajednice koja je činila život u ovom gradu autentičnim, Grad navodi da je u viziji razvoja Loznice u narednim godinama na ovoj lokaciji predviđena gradnja novog stambeno-poslovnog kompleksa koji treba da poveže Loznicu sa Banjom Koviljačom.

Izvor: Louzivo.rs

Tagovi:

Fabrika Viskoza Loznica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Benzinska stanica MOL

NIS

14.januar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Šta će MOL-u NIS, kada ima tri Rafinerije i preko 2.400 benziskih pumpi?

MOL dnevno u svoje tri rafinerije proizvodi 92.000 barela nafte i gasa i ima rezerve procenjene na 348 miliona barela. Uz to poseduje 2.400 benzinskih stanica. Zašto onda mađarska kompanija želi i NIS

Američke sankcije NIS-u

13.januar 2026. I.M.

Rafinerija Pančevo ponovo u pogonu: Prve količine nafte posle sto dana zastoja

Nakon prekida transporta zbog sankcija SAD, rafinerija u Pančevu ponovo prima sirovu naftu. Ministarka Đedović Handanović istakla je da se očekuje dodatnih 35.000 do 45.000 tona naredne nedelje, što omogućava kontinuirani rad rafinerije

Penzioner na šalteru pošte, novac u rukama njega i radnice

Penzioneri

13.januar 2026. K. S.

Dodatak uz penziju: Zabluda o „5.000 dinara”

Pogrešno protumačeni medijski naslovi izazvali su nerealna očekivanja penzionara. O čemu se zapravo radi?

Tramvaji

GSP Beograd

12.januar 2026. I.M.

Sindikat GSP i CLS: Indicije da je tender za tramvaje unapred dogovoren za Turke

Centar za lokalnu samoupravu i sindikat „Centar“ iz GSP-a tvrde da su tehničke specifikacije tendera za kupovinu novih tramvaja postavljene tako da idu u korist turske firme Bozankaya

Raf u prodavnici, čovek za njim

Životni standard

10.januar 2026. K. S.

Akademski plenum: Cene rastu brže od zarada

Cene osnovnih usluga i robe u Srbiji rastu brže od porasta zarada, upozorio je Akademski plenum

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure