img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Loznica

Oživljavanje lozničkog Černobilja – od propasti do nade

15. avgust 2024, 10:50 S.Z.
Foto: Vreme
Copied

Loznički Černobilj, tako je narod prozvao fabriku „Viskoza”, koja ima dugu istoriju u ovom malom gradu pored Drine. Od pokretača ekonomije i razvoja pedesetih godina ova industrijska gromada postala je pretnja po životnu sredinu, a na njenom mestu Grad planira stambeno-poslovni kompleks

„Hemijska industrija Viskoza Loznica” počela je sa radom 1957. godine.

Tokom svog radnog veka, u 13 proizvodnih pogona u najboljim danima zapošljavala je preko 11.000 radnika, što „Viskozu“ čini svojevrsnim rekorderom na prostoru Podrinja.

Međutim, kao i mnoge druge fabrike u zemlji, „Viskoza“ nije izbegla udarce ekonomske krize devedesetih godina. Smanjenje potražnje, nedostatak investicija i promene u ekonomskom pejzažu doveli su do propasti fabrike tokom tog perioda.

Pored proizvodnje viskoze i veštačke svile, „Viskoza“ je bila poznata i po drugim aktivnostima. Hotel „Viskoza”, deo fabričkog kompleksa, doživeo je istu sudbinu kao i sama fabrika, srušen je 2017. godine.

Nakon zatvaranja 2005. godine, fabrika je postala meta pljačkaša, sa izveštajima o krađi dragocenih materijala kao što su zlato i platina. Tragedija je pogodila fabrički kompleks 2008. godine kada je izbio požar, u kojem je jedan radnik izgubio život.

Danas, od čitavog industrijskog kompleksa, u funkciji je jedino „Viskozina ambulanta”, pod državnom upravom.

Nada u oporavak

„Viskoza” je simbol Loznice, građevina karakteristična po viskokim dimnjacima koji građeni spretnim rukama naširoko poznatih Crnotravaca.

Danas se pominje mogućnost revitalizacije ovog prostora. Meštani priželjkuju da se prostor nekadašnje fabrike pretvori u nov kulturni distrikt, moderan kancelarijski prostor, pa čak i muzej.

Ono što „Viskozu” čini drugačijom od ostalih propalih idustrijskih giganata je što je bila kulturni epicentar grada, oko koga se formilala posebna mesna zajednica.

U okviru naselja Gradilište, fabrika je oformila i sopstveno radničko kulturno-umetničko društvo, sportski klub, časopis, likovnu koloniju, pa čak i orkestar.

Dalji razvoj grada ogledao se i u saradnji sa obrazovnim sistemom, obezbedivši praksu u objektima fabričkog kompleksa za učenike novoformiranih stručnih smerova srednjih škola.

Uklonjen opasni otpad

Čišćenje nekadašnje industrijske gromade završeno je početkom godine.

Iz opustošene gomile ruševina na više od sedamdeset hektara između Loznice i Banje Koviljače, tokom prošle godine uklonjeno je ukupno oko 2.500 tone, takozvanog istorijskog opasnog otpada.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo je da tačnu količinu nije bilo moguće utvrditi zbog toga što je kompleks bio zapušten, obrastao vegetacijom i nepristupačan, a deo otpada nalazio se u rasutom stanju ispred i u objektima koji su „konstruktivno nestabilni i predstavljali su opasnost, a izvesna količina aktivnog ugla naknadno je otkrivena nakon uklanjanja vegetacije’’.

Nepredviđenu okolnost u proceni količina otpada predstavljali su bazeni u kojima se nalazio „tečan otpad sa prisutnim ugljen-disulfidom (CS2), u kojima se nalazio i suspendovani nanos čestica zemlje, peska, drvenog i mešanog otpada uz prisustvo elementarnog sumpora i sadržaja CS2 u muljevitom stanju čija količina, zapremina i težina nije mogla biti predviđena prilikom pregleda lokacije pre uklanjanja otpada’’.

Kulturni disktrikt ili poslovno-stambeni kompleks

Iz „Viskoze” su, navodi se, uklonjene otpadne hemikalije, opasni otpadni ugljovodonici, opasan građevinski i otpad od drveta, kao i ostali opasan i neopasan otpad.

Najopasnija materija u „Viskozi” bio je CS2, a po prestanku rada u njoj ga je ostalo oko 550 tona zašta se saznalo tek posle velikog požara u decembru 2008. Onda je aktuelizovano sklanjanje CS2 iz Loznice i izmeštanje specijalnim kontejner–cisternama železnicom započeto sredinom 2010. ali posao nije okončan.

U novembru 2019. objavljeno je da je „Viskoza” jedna od ukupno 32 industrijska postrojenja u Srbiji u kojima je otkriveno zagađenje i da je među prvim kontaminiranim lokacijama sa kojih je opasan industrijski otpad uklonjen.

Inače, dok meštani nostagično priželjkukuju kulturni distrikt i obnovu zajednice koja je činila život u ovom gradu autentičnim, Grad navodi da je u viziji razvoja Loznice u narednim godinama na ovoj lokaciji predviđena gradnja novog stambeno-poslovnog kompleksa koji treba da poveže Loznicu sa Banjom Koviljačom.

Izvor: Louzivo.rs

Tagovi:

Fabrika Viskoza Loznica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Brojila za struju

15.avgust 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Bivši saradnik Bate Gašića ruši Marka Bosanca u poslu sa brojilima

Ko drži firmu „Đerdap usluge“ koja se drznula da prijavi firmu Marka Bosanca, biznismena bliskog vlasnima, zbog nameštenog tendera sa elektrodistribucijom za brojila za struju. Za to vreme, ispaštaju građani i radnici EDS-a

NIS Petrol

14.avgust 2025. M.M.

Nova ekonomija: NIS prodaje benzinske pumpe u Bugarskoj

Kompanija Uni Energy OOD zainteresovana je da kupi NIS Petrol Bugarska koji u posedu ima 23 benzinske stanice. Ako se posao realizuje, Gazpromove lokacije postaće Avia lanac pumpi

Inflacije veća od očekivane

13.avgust 2025. M. L. J.

Pravdanje Jorgovanke Tabaković skupim jagodama i trešnjama

Inflacija u Srbiji prevarila je očekvanje Narodne banke, koja ovo poskupljenje troškova života objašnjava višom silom i studentskom aktivnošću. Ipak, nije sve tako

Ekonomija

13.avgust 2025. B. B.

Nova ekonomija: Državna kontrola tržišta je štetna

Država je odlučila da ograniči marže za više kategorija proizvoda, ali ekonomisti upozoravaju da netržišne mere poput te ne mogu regulisati tržište

Gasovod

Gasovod i politika

12.avgust 2025. Marija L. Janković

„Izvestija“: Rusija i Srbija razmatraju izgradnju novog gasovoda

Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list „Izvestija“. Tim gasovodom bi, ako se ostvari, u velikoj meri potekla i politika

Komentar

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković

Pregled nedelje

MUP Srbije d.o.o, privatno obezbeđenje za batinaše

Mnoge od onih koje su do juče hapsili, policajci danas štite. Tako su postali privatno batinaško obezbeđenje MUP Srbije d.o.o. Zato je za novinare mnogo važnije da znaju ko je ko u podzemlju, nego u policiji ili strankama na vlasti

Filip Švarm

Komentar

Od srede uveče nemamo predsednika

Aleksandar Vučić je konačno prestao da se skriva iza funkcije predsednika Republike i govori kao onaj koji zapravo jeste: predvodnik udružene kriminalne grupe koja je okupirala ovu zemlju

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure