img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz njuzletera

Nema para za pare

08. jul 2025, 08:20 Marijana Maksimović
Foto: Printskrin / sr.ucoin.net
Kovanica od 50 para
Copied

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Odavno niste mogli da platite nešto 99,99 dinara. Kasirka će naprosto reći: „Sto, komšija.“

Kešom se ionako ne može platiti do poslednje pare. Para je kovana od bakra još 1778. godine, ali danas ne postoji kao kovanica.

Zašto? Pa uglavnom zato što se nema para za kovanje para.

„Narodna banka Srbije je ukinula kovanice u parama zbog visokih troškova izrade u odnosu na njihovu nominalnu vrednost, kao i činjenice da je inflacija obezvredila tako male iznose“, objašnjava Svetlana Popović, profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

Pare postoje i ne postoje

Ali, ne lezi vraže, u zakonu i dalje piše da je novčana jedinica u Srbiji dinar, koji se deli na sto para. I fiskalne kase moraju biti takve da zaokružuju na drugu decimalu dinara, to jest na paru.

„Još je para prisutna kao obračunska jedinica, te bi za njeno ukidanje trebalo promeniti sve relevantne propise, što je komplikovan proces, a trenutno nije ni u čijem fokusu“, kaže profesorka Popović za naš njuzleter Međuvreme.

Pre par godina, Tanjug se raspitao u institucijama zašto još računamo u parama koje ne postoje u kešu. I naišli su na čuveni sindrom Kvake 22.

Naime, Narodna banka (NBS) je navela da nije nadležna za zaokruživanje cena. Ministarstvo trgovine da takođe nije nadležno, a Ministarstvo finansija da je nadležna – NBS.

„Ako bismo uveli zaokruživanje, fiskalne kase, fiskalni, računovodstveni i softverski sistemi bi morali da se prilagode, što podrazumeva određene troškove“, kaže Popović.

Tako para istovremeno postoji i ne postoji. Ako se plaća karticom, onda je i dalje živa i zdrava. Ako se plaća kešom, onda se zaokruži, ljudi smo.

Promene u kovnici

Promene u sistemu kovanica došle su kad se Narodna banka Jugoslavije pretočila u Narodnu banku Srbije. Od te 2003. se kuju novčići od 1, 2, 5, 10 i 20 dinara.

Nisu još u opticaju svi najmlađi primerci kovanica. Forbs Srbija je u martu objavio da NBS pušta nov 1 dinar, dok novih 2 i 5 dinara još nisu krenuli do našeg džepa.

Novčić od 50 para se ne koristi još od 2008. godine. Ali šta kada bi neko u podrumu ili ostavi imao džak kovanica od 5, 10, 50 para? Pa ništa.

Pitali smo Željka Jelića iz Srpskog numizmatičkog društva mogu li se njima donirati ove neupotrebljive kovanice. On kaže da je donacija moguća, ali da primerci nemaju naročitu vrednost.

Dodaje da je jedina opcija da para ponovo dobije na značaju denominacija pomeranjem za dve decimale, što je rađeno za vreme inflacije. Čuveno brisanje nula koje nije na vidiku i nadamo se da nikada neće ni biti.

Ni Narodna banka Srbije ne prima ovakve donacije, osim ako nije reč o saradnji i razmeni sa drugim bankama, kažu u Centru za posetioce.

Trgovcima je pak para i dalje mila, kaže profesorka Popović, jer bolje zvuči kad nešto košta 99,99 nego 100 dinara.

„Ako cena nije okrugla, nego neznatno ispod određene cifre, to ima psihološki efekat na kupca, koji percipira proizvod jeftinijim.“

Tagovi:

Narodna banka Srbije Novac Pare
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure