img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inflacija

Lude cene čokolade

25. децембар 2024, 20:51 Nikolas Martin/DW
Čokolada Foto: Pixabay/AlexanderStein
Čokolada
Copied

Kakao na zapadu Afrike pogođen je virusom i kišom, te će cene čokolade nastaviti da rastu

Inflacija još traje, ali se bitno usporila – posebno kada su u pitanju cene hrane oko ovogodišnjih praznika. Ali, to ne važi za čokoladu čija cena divlja.

U Nemačkoj, recimo, čokoladni Deda Mraz pod markom Kinder košta pedeset odsto više nego pre, piše Dojče vele (DW).

Čak i pre početka praznične kupovine, britanska potrošačka organizacija Which? upozorila je da su cene nekih čokoladica i finijih bombonjera skoro udvostručene širom Velike Britanije.

Jedan francuski proizvođač čokolade nedavno je naveo da sada plaćaju i do 12.000 evra po metričkoj toni kakaoa — glavnog sastojka čokolade — u poređenju sa 3.000 evra koliko su plaćali prošle godine.

Najgora noćna mora ljubitelja čokolade

Izgleda da je svet zahvaćen ozbiljnom „čokoflacijom“. Prema rečima nekih trgovaca, situacija će postati još gora.

Srž problema leži u velikom nedostatku kakaoa, nakon katastrofalne žetve u Zapadnoj Africi uzrokovane biljnim virusom CCSV koji izaziva oticanje izdanaka kakaoa.

On se širi s drveta na drvo i može upola smanjiti prinose u roku od dve godine.

Problemu doprinose neobično kišna sezona, rezultat vremenskog fenomena El Ninjo, i nestašica đubriva, dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu koja je poremetila izvoz kroz Crno more. Tu su i klimatske promene.

Na Londonskoj međukontinentalnoj berzi (ICE), cene kakaoa su prošle nedelje dostigle 10.136 evra po metričkoj toni, što je petostruko povećanje u odnosu na decembar 2022. godine i skoro utrostručenje u poslednjih 12 meseci.

Virus kakao drveća – „katastrofa“ za farmere

Stiv Vateridž, šef istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u kompaniji Tropical Research Services sa sedištem u Londonu, izjavio je za DW da je CCSV „katastrofa“ i dodao da „izgleda da se malo toga radi kako bi se zaustavilo širenje u Obali Slonovače i Gani, tako da će se situacija samo pogoršavati“.

Mišel Nardela, direktor odseka za ekonomiju i statistiku u Međunarodnoj organizaciji za kakao, smatra da je ključno unaprediti programe održivosti među proizvođačima u Africi.

„Mali farmeri možda nisu svesni uticaja CCSV-a na prinose i ne znaju šta da rade kako bi ga suzbili“, rekao je Nardela za DW. „Mogu biti nevoljni da iskrče stabla jer im je kakao jedini izvor prihoda.“

Pišući nedavno za Financial Times, Pjer Anduran, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Andurand Capital Management, upozorio je na „višegodišnji strukturni deficit ponude i potražnje za kakaoom“ i dodao da „slede mnogo veće cene“.

Anduran je naveo da je globalna proizvodnja kakaa već pala za 13 odsto u sezoni 2023–2024, uz napomenu da su zalihe kakaoa u Evropi i SAD na 25 odsto nivoa iz decembra 2023. godine — što je najniži nivo zabeležen do sada.

Skeptične procene i reakcije farmera

Udruženje nemačke industrije konditorskih proizvoda izrazilo je sumnju u tačnost podataka o proizvodnji.

„Postoje kontradiktorni podaci o celoj žetvi u Zapadnoj Africi. Dok neke procene ukazuju na padove, isporuke sa farmi u luke, što je vrlo važan indikator, znatno su porasle u poređenju sa istim periodom prošle godine“, rekli su iz udruženja za DW.

Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje da, od svakog evra potrošenog na čokoladu, samo oko sedam centi odlazi farmerima kakaoa. Proizvođači i trgovci zarađuju oko 80 centi.

Pomoć za farmere u Gani

Farmere u Gani, drugom najvećem svetskom proizvođaču kakaoa posle Obale Slonovače, počeli su da stvaraju zalihe u očekivanju viših cena, što je dodatno pogoršalo nestašicu.

Ganska vlada je prošlog meseca najavila povećanje otkupne cene za farmere za skoro 50 odsto, u nadi da će sprečiti špekulacije i šverc. Prošle sezone, prema podacima Cocoboda — upravnog tela za kakao u Gani, zemlja je izgubila više od trećine proizvodnje zbog krijumčarenja u susedne zemlje koje nude veće cene.

Za sada, rast cena ima uticaj na potražnju, ali ne dramatični – čokolada se i dalje kupuje.

U Nemačkoj, prosečna potrošnja čokolade po glavi stanovnika porasla je sa nešto više od devet kilograma 2018. godine na skoro 9,9 kilograma 2023. godine.

Podaci kompanije za istraživanje tržišta NIQ pokazuju da je prodaja čokolade pala za 1,3 odsto u proteklih 12 meseci.

U Sjedinjenim Državama, prodaja čokolade pala je za 5,5 odsto do juna ove godine, mada taj podatak ne uključuje ovogodišnju prazničnu sezonu.

Alternative i budućnost

Konkurencija čeka priliku da poveća proizvodnju ukoliko prinosi kakaoa u zapadnoj Africi nastave da opadaju.

Nardela je primetio da, „dok je proizvodnja u Africi opala, u Aziji i Okeaniji ostala je konstantna, dok je u Latinskoj Americi porasla“.

Neki farmeri u Indiji, koja proizvodi samo jedan odsto svetskog kakaoa, vide nestašicu kao priliku. I dok je proizvodnja u Indoneziji, trećem najvećem proizvođaču kakaoa, dostigla vrhunac 2010. godine, vlada pokušava da obnovi sektor subvencijama za sadnju novih stabala.

Od januara do oktobra, izvoz kakaoa iz Indonezije se udvostručio u poređenju s prošlom godinom, dostižući vrednost od dve milijarde dolara, prema podacima lista Džakarta Post.

„Iz drugih delova sveta već stižu reakcije“, rekao je Vateridž za DW. „Ove godine očekujemo rekordnu proizvodnju u Ekvadoru, Peruu, Kamerunu, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.“

Ipak, čak i ako posvete velike površine novim zasadima kakaoa, obično je potrebno četiri godine da stabla sazru, pa to neće pomoći u rešavanju trenutne krize.

Vateridž procenjuje da će trenutni skok cena imati uticaj na potrošače tek za šest do devet meseci, što znači da bi čokolada za sledeći Božić mogla biti još skuplja.

„Dva najvažnija faktora biće da li će prinosi i dalje opadati i da li će više cene značajno uticati na potrošnju tokom ključnih sezona kao što su Božić, Dan zaljubljenih i Uskrs“, zaključio je Vateridž.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Cene Čokolada Inflacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Transparentnost Srbija

11.јул 2025. B. B.

„Ugovor o izgradnji stanice Prokop još štetniji nego što se mislilo“

Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Komentar
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr