img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inflacija

Lude cene čokolade

25. децембар 2024, 20:51 Nikolas Martin/DW
Čokolada Foto: Pixabay/AlexanderStein
Čokolada
Copied

Kakao na zapadu Afrike pogođen je virusom i kišom, te će cene čokolade nastaviti da rastu

Inflacija još traje, ali se bitno usporila – posebno kada su u pitanju cene hrane oko ovogodišnjih praznika. Ali, to ne važi za čokoladu čija cena divlja.

U Nemačkoj, recimo, čokoladni Deda Mraz pod markom Kinder košta pedeset odsto više nego pre, piše Dojče vele (DW).

Čak i pre početka praznične kupovine, britanska potrošačka organizacija Which? upozorila je da su cene nekih čokoladica i finijih bombonjera skoro udvostručene širom Velike Britanije.

Jedan francuski proizvođač čokolade nedavno je naveo da sada plaćaju i do 12.000 evra po metričkoj toni kakaoa — glavnog sastojka čokolade — u poređenju sa 3.000 evra koliko su plaćali prošle godine.

Najgora noćna mora ljubitelja čokolade

Izgleda da je svet zahvaćen ozbiljnom „čokoflacijom“. Prema rečima nekih trgovaca, situacija će postati još gora.

Srž problema leži u velikom nedostatku kakaoa, nakon katastrofalne žetve u Zapadnoj Africi uzrokovane biljnim virusom CCSV koji izaziva oticanje izdanaka kakaoa.

On se širi s drveta na drvo i može upola smanjiti prinose u roku od dve godine.

Problemu doprinose neobično kišna sezona, rezultat vremenskog fenomena El Ninjo, i nestašica đubriva, dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu koja je poremetila izvoz kroz Crno more. Tu su i klimatske promene.

Na Londonskoj međukontinentalnoj berzi (ICE), cene kakaoa su prošle nedelje dostigle 10.136 evra po metričkoj toni, što je petostruko povećanje u odnosu na decembar 2022. godine i skoro utrostručenje u poslednjih 12 meseci.

Virus kakao drveća – „katastrofa“ za farmere

Stiv Vateridž, šef istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u kompaniji Tropical Research Services sa sedištem u Londonu, izjavio je za DW da je CCSV „katastrofa“ i dodao da „izgleda da se malo toga radi kako bi se zaustavilo širenje u Obali Slonovače i Gani, tako da će se situacija samo pogoršavati“.

Mišel Nardela, direktor odseka za ekonomiju i statistiku u Međunarodnoj organizaciji za kakao, smatra da je ključno unaprediti programe održivosti među proizvođačima u Africi.

„Mali farmeri možda nisu svesni uticaja CCSV-a na prinose i ne znaju šta da rade kako bi ga suzbili“, rekao je Nardela za DW. „Mogu biti nevoljni da iskrče stabla jer im je kakao jedini izvor prihoda.“

Pišući nedavno za Financial Times, Pjer Anduran, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Andurand Capital Management, upozorio je na „višegodišnji strukturni deficit ponude i potražnje za kakaoom“ i dodao da „slede mnogo veće cene“.

Anduran je naveo da je globalna proizvodnja kakaa već pala za 13 odsto u sezoni 2023–2024, uz napomenu da su zalihe kakaoa u Evropi i SAD na 25 odsto nivoa iz decembra 2023. godine — što je najniži nivo zabeležen do sada.

Skeptične procene i reakcije farmera

Udruženje nemačke industrije konditorskih proizvoda izrazilo je sumnju u tačnost podataka o proizvodnji.

„Postoje kontradiktorni podaci o celoj žetvi u Zapadnoj Africi. Dok neke procene ukazuju na padove, isporuke sa farmi u luke, što je vrlo važan indikator, znatno su porasle u poređenju sa istim periodom prošle godine“, rekli su iz udruženja za DW.

Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje da, od svakog evra potrošenog na čokoladu, samo oko sedam centi odlazi farmerima kakaoa. Proizvođači i trgovci zarađuju oko 80 centi.

Pomoć za farmere u Gani

Farmere u Gani, drugom najvećem svetskom proizvođaču kakaoa posle Obale Slonovače, počeli su da stvaraju zalihe u očekivanju viših cena, što je dodatno pogoršalo nestašicu.

Ganska vlada je prošlog meseca najavila povećanje otkupne cene za farmere za skoro 50 odsto, u nadi da će sprečiti špekulacije i šverc. Prošle sezone, prema podacima Cocoboda — upravnog tela za kakao u Gani, zemlja je izgubila više od trećine proizvodnje zbog krijumčarenja u susedne zemlje koje nude veće cene.

Za sada, rast cena ima uticaj na potražnju, ali ne dramatični – čokolada se i dalje kupuje.

U Nemačkoj, prosečna potrošnja čokolade po glavi stanovnika porasla je sa nešto više od devet kilograma 2018. godine na skoro 9,9 kilograma 2023. godine.

Podaci kompanije za istraživanje tržišta NIQ pokazuju da je prodaja čokolade pala za 1,3 odsto u proteklih 12 meseci.

U Sjedinjenim Državama, prodaja čokolade pala je za 5,5 odsto do juna ove godine, mada taj podatak ne uključuje ovogodišnju prazničnu sezonu.

Alternative i budućnost

Konkurencija čeka priliku da poveća proizvodnju ukoliko prinosi kakaoa u zapadnoj Africi nastave da opadaju.

Nardela je primetio da, „dok je proizvodnja u Africi opala, u Aziji i Okeaniji ostala je konstantna, dok je u Latinskoj Americi porasla“.

Neki farmeri u Indiji, koja proizvodi samo jedan odsto svetskog kakaoa, vide nestašicu kao priliku. I dok je proizvodnja u Indoneziji, trećem najvećem proizvođaču kakaoa, dostigla vrhunac 2010. godine, vlada pokušava da obnovi sektor subvencijama za sadnju novih stabala.

Od januara do oktobra, izvoz kakaoa iz Indonezije se udvostručio u poređenju s prošlom godinom, dostižući vrednost od dve milijarde dolara, prema podacima lista Džakarta Post.

„Iz drugih delova sveta već stižu reakcije“, rekao je Vateridž za DW. „Ove godine očekujemo rekordnu proizvodnju u Ekvadoru, Peruu, Kamerunu, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.“

Ipak, čak i ako posvete velike površine novim zasadima kakaoa, obično je potrebno četiri godine da stabla sazru, pa to neće pomoći u rešavanju trenutne krize.

Vateridž procenjuje da će trenutni skok cena imati uticaj na potrošače tek za šest do devet meseci, što znači da bi čokolada za sledeći Božić mogla biti još skuplja.

„Dva najvažnija faktora biće da li će prinosi i dalje opadati i da li će više cene značajno uticati na potrošnju tokom ključnih sezona kao što su Božić, Dan zaljubljenih i Uskrs“, zaključio je Vateridž.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Inflacija Cene Čokolada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Kineske firme u Srbiji

19.јун 2026. Anja Mihić

„Čelično prijateljstvo“ na iskušenju: Kako SAD i EU remete srpsko-kinesku idilu

Da li je „čelično prijateljstvo“ Srbije i Kine dovoljno čvrsto da odoli geopolitičkim turbulencijama? Kineske kompanije u Srbiji nalaze se na udaru Zapada

Sankcije NIS-u

17.јун 2026. I.M.

OFAK produžio licencu NIS-u do 1. jula, nastavljeni pregovori o promeni vlasništva

Američke vlasti odobrile su novo produženje licence za rad NIS-a, čime je kompaniji omogućeno da nastavi poslovanje do početka jula. Odluka dolazi u trenutku kada se razmatra promena vlasničke strukture

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Naftna industrija Srbije

16.јун 2026. B. B.

Potpisan akcionarski ugovor o upravljanju NIS-om

Sporazum koji je potpisan sa MOL-om ne označava kraj procesa prodaje 56,15 odsto vlasništa Gazpromnjefta u NIS-u

Međunarodni monetarni fond

16.јун 2026. B. B.

MMF: Hitno proceniti finansije Grada Beograda

Međunarodni monetarni fond traži hitnu procenu finansijske pozicije Grada Beograda kako bi se ublažili fiskalni rizici pre sledećeg budžetskog ciklusa

Konobar

Politika i ekonomija

15.јун 2026. I.M.

Kako dobiti dozvolu za sezonski rad u Hrvatskoj i Crnoj Gori koje „vode hibridni rat protiv Srbije“

Dok vlast Srbiju predstavlja kao „ekonomskog tigra“, desetine hiljada građana svake godine odlaze na sezonski rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Najviše se traže konobari, kuvari, recepcioneri i pomoćni radnici u turizmu

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure