img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inflacija

Lude cene čokolade

25. decembar 2024, 20:51 Nikolas Martin/DW
Čokolada Foto: Pixabay/AlexanderStein
Čokolada
Copied

Kakao na zapadu Afrike pogođen je virusom i kišom, te će cene čokolade nastaviti da rastu

Inflacija još traje, ali se bitno usporila – posebno kada su u pitanju cene hrane oko ovogodišnjih praznika. Ali, to ne važi za čokoladu čija cena divlja.

U Nemačkoj, recimo, čokoladni Deda Mraz pod markom Kinder košta pedeset odsto više nego pre, piše Dojče vele (DW).

Čak i pre početka praznične kupovine, britanska potrošačka organizacija Which? upozorila je da su cene nekih čokoladica i finijih bombonjera skoro udvostručene širom Velike Britanije.

Jedan francuski proizvođač čokolade nedavno je naveo da sada plaćaju i do 12.000 evra po metričkoj toni kakaoa — glavnog sastojka čokolade — u poređenju sa 3.000 evra koliko su plaćali prošle godine.

Najgora noćna mora ljubitelja čokolade

Izgleda da je svet zahvaćen ozbiljnom „čokoflacijom“. Prema rečima nekih trgovaca, situacija će postati još gora.

Srž problema leži u velikom nedostatku kakaoa, nakon katastrofalne žetve u Zapadnoj Africi uzrokovane biljnim virusom CCSV koji izaziva oticanje izdanaka kakaoa.

On se širi s drveta na drvo i može upola smanjiti prinose u roku od dve godine.

Problemu doprinose neobično kišna sezona, rezultat vremenskog fenomena El Ninjo, i nestašica đubriva, dodatno pogoršana ruskom invazijom na Ukrajinu koja je poremetila izvoz kroz Crno more. Tu su i klimatske promene.

Na Londonskoj međukontinentalnoj berzi (ICE), cene kakaoa su prošle nedelje dostigle 10.136 evra po metričkoj toni, što je petostruko povećanje u odnosu na decembar 2022. godine i skoro utrostručenje u poslednjih 12 meseci.

Virus kakao drveća – „katastrofa“ za farmere

Stiv Vateridž, šef istraživanja tržišta poljoprivrednih proizvoda u kompaniji Tropical Research Services sa sedištem u Londonu, izjavio je za DW da je CCSV „katastrofa“ i dodao da „izgleda da se malo toga radi kako bi se zaustavilo širenje u Obali Slonovače i Gani, tako da će se situacija samo pogoršavati“.

Mišel Nardela, direktor odseka za ekonomiju i statistiku u Međunarodnoj organizaciji za kakao, smatra da je ključno unaprediti programe održivosti među proizvođačima u Africi.

„Mali farmeri možda nisu svesni uticaja CCSV-a na prinose i ne znaju šta da rade kako bi ga suzbili“, rekao je Nardela za DW. „Mogu biti nevoljni da iskrče stabla jer im je kakao jedini izvor prihoda.“

Pišući nedavno za Financial Times, Pjer Anduran, osnivač i glavni investicioni direktor kompanije Andurand Capital Management, upozorio je na „višegodišnji strukturni deficit ponude i potražnje za kakaoom“ i dodao da „slede mnogo veće cene“.

Anduran je naveo da je globalna proizvodnja kakaa već pala za 13 odsto u sezoni 2023–2024, uz napomenu da su zalihe kakaoa u Evropi i SAD na 25 odsto nivoa iz decembra 2023. godine — što je najniži nivo zabeležen do sada.

Skeptične procene i reakcije farmera

Udruženje nemačke industrije konditorskih proizvoda izrazilo je sumnju u tačnost podataka o proizvodnji.

„Postoje kontradiktorni podaci o celoj žetvi u Zapadnoj Africi. Dok neke procene ukazuju na padove, isporuke sa farmi u luke, što je vrlo važan indikator, znatno su porasle u poređenju sa istim periodom prošle godine“, rekli su iz udruženja za DW.

Nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj procenjuje da, od svakog evra potrošenog na čokoladu, samo oko sedam centi odlazi farmerima kakaoa. Proizvođači i trgovci zarađuju oko 80 centi.

Pomoć za farmere u Gani

Farmere u Gani, drugom najvećem svetskom proizvođaču kakaoa posle Obale Slonovače, počeli su da stvaraju zalihe u očekivanju viših cena, što je dodatno pogoršalo nestašicu.

Ganska vlada je prošlog meseca najavila povećanje otkupne cene za farmere za skoro 50 odsto, u nadi da će sprečiti špekulacije i šverc. Prošle sezone, prema podacima Cocoboda — upravnog tela za kakao u Gani, zemlja je izgubila više od trećine proizvodnje zbog krijumčarenja u susedne zemlje koje nude veće cene.

Za sada, rast cena ima uticaj na potražnju, ali ne dramatični – čokolada se i dalje kupuje.

U Nemačkoj, prosečna potrošnja čokolade po glavi stanovnika porasla je sa nešto više od devet kilograma 2018. godine na skoro 9,9 kilograma 2023. godine.

Podaci kompanije za istraživanje tržišta NIQ pokazuju da je prodaja čokolade pala za 1,3 odsto u proteklih 12 meseci.

U Sjedinjenim Državama, prodaja čokolade pala je za 5,5 odsto do juna ove godine, mada taj podatak ne uključuje ovogodišnju prazničnu sezonu.

Alternative i budućnost

Konkurencija čeka priliku da poveća proizvodnju ukoliko prinosi kakaoa u zapadnoj Africi nastave da opadaju.

Nardela je primetio da, „dok je proizvodnja u Africi opala, u Aziji i Okeaniji ostala je konstantna, dok je u Latinskoj Americi porasla“.

Neki farmeri u Indiji, koja proizvodi samo jedan odsto svetskog kakaoa, vide nestašicu kao priliku. I dok je proizvodnja u Indoneziji, trećem najvećem proizvođaču kakaoa, dostigla vrhunac 2010. godine, vlada pokušava da obnovi sektor subvencijama za sadnju novih stabala.

Od januara do oktobra, izvoz kakaoa iz Indonezije se udvostručio u poređenju s prošlom godinom, dostižući vrednost od dve milijarde dolara, prema podacima lista Džakarta Post.

„Iz drugih delova sveta već stižu reakcije“, rekao je Vateridž za DW. „Ove godine očekujemo rekordnu proizvodnju u Ekvadoru, Peruu, Kamerunu, Nigeriji, Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi.“

Ipak, čak i ako posvete velike površine novim zasadima kakaoa, obično je potrebno četiri godine da stabla sazru, pa to neće pomoći u rešavanju trenutne krize.

Vateridž procenjuje da će trenutni skok cena imati uticaj na potrošače tek za šest do devet meseci, što znači da bi čokolada za sledeći Božić mogla biti još skuplja.

„Dva najvažnija faktora biće da li će prinosi i dalje opadati i da li će više cene značajno uticati na potrošnju tokom ključnih sezona kao što su Božić, Dan zaljubljenih i Uskrs“, zaključio je Vateridž.

Izvor: Dojče vele (DW)

Tagovi:

Inflacija Cene Čokolada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Poljoprivreda

05.mart 2026. Bojan Bednar

„Sto odsto iz Srbije“: Pakovanje problema sa lepom mašnom i prodaja magle

Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“

Voda, česma

Uvećani računi

05.mart 2026. I.M.

Temerin: Voda je nepitka 23 godine, ali je zato sve skuplja

Od februara su u opštini Temerin poskupele komunalne usluge, uključujući i vodu koja je zbog arsena zabranjena za piće više od dve decenije

Gasovod

Energetika

05.mart 2026. Marija L. Janković

Da li će u Srbiji drastičano skočiti cena gasa zbog rata na Bliskom istoku

Kako će se rat na Bliskom istoku odraziti na cene gasa u Srbiji? Predsednik države Aleksandar Vučić kaže da još nije potpisan gasni ugovor sa Rusima koji ističe krajem marta

Apoteke Beograd

04.mart 2026. M. L. J.

Urušavanje Apoteke Beograd: Ko je vlasnik skupih lokala u kojima se nalaze?

Atraktivne lokacije u centru Beograda razlog su za urušavanje Apoteka Beograd, tvrde iz sindikata ovog preduzeća

Ekspo 2027

04.mart 2026. Marija L. Janković

Državni paradoks: Obaranje akcija aerodroma „Nikola Tesla“ zarad Muzeja vazduhoplovstva

Država je prodala deo akcija aerodroma Nikola Tesla po ceni koja je 45 odsto niža od berzanske. Iza svega se krije strategija vlasti da za potrebe Ekspa rekonstruiše Muzej vazduhoplovstva. U obzir očigledno nije uzeto da se tako obesmišljava postojanje Beogradske berze

Komentar

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure