img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Likvidnost građana: Keš krediti za goli život

27. decembar 2023, 06:23 B.G.
Foto: Bruno/Pixabay
Copied

"Ja već neko vreme napominjem da je zaduženost građana u Srbiji veoma velika", kaže za "Vreme" profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević. A zadužuju se iz pogrešnih razloga - za tekuću potrošnju, a ne investiciono

Zaključno sa 30. novembrom ove godine firme i građani su bankama, dugovali zbirno oko 29,27 milijardi evra, što je u odnosu na isti period prošle godine skok od 2,7 odsto, pokazuje novi kreditni izveštaj Udruženja banaka Srbije.

Najveći pojedinačni udeo u ukupnom zaduženju građana imaju gotovinski krediti sa 5,96 milijardi evra (u dinarskoj protivvrednosti). Krediti pravnim licima i preduzetnicima iznosili su ukupno 16,5 milijardi evra i neznatno su veći u odnosu na isti period prošle godine.

„Ja već neko vreme napominjem da je zaduženost građan u Srbiji veoma velika“, kaže za „Vreme“ profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević. A kada se pogleda struktura zaduženosti, tu je više kratkoročnih, potrošačkih kredita, nego onih koje bismo mogli da nazovemo „investicionim“.

„Prema podacima koji se nalaze na sajtu Narodne banke Srbije, na kraju novembra kratkoročni krediti, a u njih se ubrajaju gotovinski krediti i minusi po tekućim računima, iznosili su oko 830 milijardi dinara (oko 7 milijardi evra). Ta dinamika zaduživanja brzo raste, pa je tako 2018. godine to bilo 500 milijardi dinara, a 2012. oko 170 milijardi. Građani su se krakotočno zadužili u prethodnih deset godina gotovo sedam puta više“, kaže Radosavljević.

(Ne)likvidnost privrede

Privreda, ipak, ima manju dinamiku rasta zaduženje.

„Zaduženje za likvidnost i za obrtna sredstav je porasla sa nekih 470 na 740 miliardi dinara, dok su investicion kediti rasli nešto sporije. Mene je u jednom trenutku zabrinjavalo što su krediti za likvidnost za privredu rasli nešto brže od investicionih kredita. To ukazuje na različite probleme“, objašnjava Radosavljević.

„Kako građani imaju probleme sa likvidnošću“, nastavlja, „tako ih ima i privreda koja prodaje svoje proizvode i usluge tim građanima, što znači da su se ponovo vratili kupovina na čekove i na odloženo plaćanje, pa privreda mora na neki način da finansira na duge staze potrošnju građana, koji opet tu potrošnju finansiraju putem kratkoročnog zaduživanja“.

Zaduživanje za goli život

Kad se sve sabere, zaključuje Radosavljević, „građani Srbije su veoma zaduženi, a zadužuju se iz pogrešnih razloga – za tekuću potrošnju, a ne investiciono. S druge strane, privreda je na visokom nivou zaduženosti, ali verovatno došla do kritične granice.“

Sve ovo ukazuje na to da je standard građana na niskom nivou, a to pokazuju i podaci Eurostata prema kojima je Srbija u grupi zemalja sa najnižim dohotkom po glavi stanovnika. Od Srbije su lošiji samo Ukrajina, BiH, Makedonija, Albanija i Moldavija.

„Imajući u vidu da su cene usled visoke inflacije dostigle prosečne cene u istočnoj i centralnoj Evropi, slobodno možemo reći da građani Srbije lošije žive od građana u tim zemljama”, kaže Radosavljević. “S druge strane, cene rastu, potrošnja je relativno visoka i građani taj manjak sredstva u stvari nadoknađuju putem kratkoročnog zaduživanja.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

likvidnost keš kediti zaduženost građna koliko suzaduženi građani srbije za šta se srbi zadužuju Srbija Ekonomija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Brojila potrošnje struje

EDS

11.mart 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Neki direktori „po zasluzi skinuti“ sa očitavanja brojila za struju

Elektrodistribucija Srbije je sa posla očitavanja brojila za struju „skinula“ pojedine povlašćene zaposlene. Među njima su oni koji su se „pokazali“ na mitinzima režima, kao i neki bivši direktori, kažu izvori redakcije

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Naoružanje

11.mart 2026. M. L. J.

RSE: Izraelski teretni avion u Beogradu, Srbija nastavlja izvoz naoružanja

Dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila su u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja

Zaduživanje države

11.mart 2026. M. L. J.

Fijasko prodaje državnih obveznica: Niko neće da pozajmi novac Srbiji

Potražnja za državnim obveznicama je na aukciji 10. marta bila deset puta manja od očekivane. Iako se ovaj način ulaganja, za razliku od štednje u banci ili ulaganja u akcije, smatra pouzdanim jer garantuje povrat investicije

Iz njuzletera

11.mart 2026. Novak Marković

Ko još može sebi da priušti studenta?

Za prosečnu porodicu u Srbiji, slanje deteta na fakultet često znači finansijski problem. Školarina, stan, hrana i prevoz mogu premašiti čak i godišnju zaradu jednog roditelja

Raf u prodavnici, čovek za njim

Cene hrane

10.mart 2026. M. L. J.

Hoće li poskupeti hrana u Srbiji zbog rata na Bliskom istoku

Poskupljenje na pumpama je neizbežno, a sa njime u paru idu i ona na rafovima u prodavnicama. Da li će poskupeti hrana i očekuju li nas nepovoljniji krediti?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure