img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Automobili

Ko ti je ovo radio: Autoserviseri se žale na nelegalne radionice

14. јануар 2025, 13:36 B. B.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
U malim mestima često ima više nelegalnih nego legalnih radionica
Copied

Oko 60 odsto autoservisa u Srbiji posluje nelegalno, tvrdi Udruženje autoservisera. Na ruku im ide što ih niko ne kontroliše, ne plaćaju poreze, u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu

U Srbiji svako može da se bavi servisiranjem vozila, a više od hiljadu nelegalnih radionica opterećuje struku, utiče na cenu rada i tera i legalne servisere u sivu zonu ili u druge zemlje, saopštilo je Udruženje Autoservisi Srbije povodom Dana vozača i automehaničara koji se obeležava 15. januara.

„Prema nekim procenama, oko 60 odsto servisa u zemlji posluje nelegalno. Na ruku im ide to što ih niko ne kontroliše, ne plaćaju poreze, u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu i dobijaju iste, nekad čak i bolje rabate od majstora koji se legalno bave servisiranjem vozila. Ovo stanje puno utiče na cenu rada, posebno u malim mestima, gde često ima više nelegalnih nego legalnih radionica“, navelo je Udruženje Autoservisi Srbije.

Škola zaostaje za autoindustrijom

To udruženje koje okuplja više od 800 legalnih radionica upozorava da je interesovanje za zanatima sve manje i da je školski sistem u ogromnom zaostatku za razvojem autoindustrije.

„Kada tome dodamo da servisiranje vozila odavno nije samo zanat, već da se bavimo najnaprednijim tehnološkim izumima, nije čudo što se mnoge kolege pitaju da li će imati ko da ih nasledi“, poručuju iz tog udruženja.

Udruženje Autoservisi Srbije ističe da je neophodno da, na čelu sa državom, svi počnemo odgovorno da se ponašamo po pitanju opasnog otpada.

Problem zbrinjavanja otpada

Navodi da sistem sakupljanja opasnog otpada od malih generatora u Srbiji ne postoji, da se operaterima ne isplati da se bave malim količinama, i da su ograničeni i kapaciteti za skladištenje.

„Najveći izazov su troškovi zbrinjavanja opasnog otpada. Iako država naplaćuje taksu za svaki kilogram proizvoda koji upotrebom postaje opasan otpad, Zeleni fond odavno ne postoji, pa sredstva od naknada ne završavaju tamo gde bi trebalo. Operateri nemaju pristup tim sredstvima, a trošak zbrinjavanja opasnog otpada postaje trošak samih servisera. Ti troškovi su enormni“, ukazuje Udruženje.

Kao primer navodi da, ukoliko serviser iz Kragujevca želi da zbrine tonu otpadnog ulja operateri naplaćuju 120 dinara po svakom gaženom kilometru i 35 dinara za zbrinjavanje svakog litra ulja.

„To dovodi do iznosa od oko 65.000 dinara, koliko serviser iz Kragujevca treba da plati operateru iz Beograda na ime zbrinjavanja tone ulja. Serviseri su prinuđeni da plaćaju ove visoke iznose, jer se u suprotnom suočavaju sa mogućnošću da dobiju prekršajnu ili čak krivičnu prijavu. Većina servisera ipak ne naplaćuje vlasnicima vozila za zbrinjavanje opasnog otpada iz njihovih vozila“, navode iz Udruženja.

Tagovi:

Automobili Autoservis Ekonomija Porez Udruženje Autoservisi Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Javni beležnici

08.јул 2025. Novak Marković

Poskupljuju usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile pre

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Iz njuzletera

08.јул 2025. Marijana Maksimović

Nema para za pare

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Čokolada

Ekonomija

07.јул 2025. Katarina Abel | Dijana Roščić (DW)

Kako nam je čokolada stigla iz svetilišta?

Na Svetski dan čokolade istražujemo poreklo, razvoj i ogromnu raznovrsnost ukusa ove omiljene poslastice na planeti: od svetog napitka starodesedelaca Centralne Amerike do tabli na policama supermarketa širom sveta

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure