img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Kakao postaje luksuz, cena drastično skočila

28. март 2024, 14:32 DW
Foto: Unsplash
Copied

Čokolada bi lako mogla da postane ozbiljan luksuz jerje kakao poslednjih meseci drastično poskupeo. Pritom oni koji uzgajaju kakaovac, biljku od koje se dobija kakao, od toga nemaju gotovo nikakvu korist

Svetska cena kakaovca godinama se vrtela negde oko 2.500 dolara. Prošle jeseni je, međutim, počela da raste. Ali to nije bilo ništa u poređenju s ovom godinom: početkom januara je već bila na oko 4.000 dolara, a sada uoči Uskrsa (28.3.) je 10.367,12 dolara za tonu kakaovca, piše Dojče Vele.

Najvažniji razlog je El Ninjo – ali i činjenica da je uzgoj kakaovca relativno radno intenzivan proces, tako da ogroman deo kakaovca na svetsko tržište dolazi iz samo dve države zapadne Afrike. Pritom je tamo urod i više nego slab.

„Trenutno se procenjuje kako je rod u Obali Slonovače i Gani manji za trećinu, a s obzirom na to da samo iz te dve države dolazi nekih 60 odsto kakaovca, na svetskom tržištu je došlo do ozbiljne nestašice“, objašnjava Fridel Hic-Adams iz instituta Zidvind u nemačkom Bonu.

S obzirom na to da tolika količina kakaovca dolazi s tako ograničene teritorije, ispada da je klimatski poremećaj pod uticajem El Ninja bio koban. „U mnogim delovima Gane prošle godine najpre uopšte nije bilo kiše, a onda se nebo otvorilo i bilo je toliko padavina da su stabla kakaovca dugo stajala u vodi, a po plodovima su se proširile buđ i biljne bolesti. To je bilo katastrofalno“, kaže Hic-Adams.

Krivicu za to delom snosi i krčenje prašume, ali još je veći problem to što su uzgajivači po pravilu toliko siromašni da nemaju mogućnosti ni za kakve hemijske preparate protiv bolesti biljaka, niti za investiciju kojom bi meliorisali zemljište.

Cena tek za buduću berbu

Uz cenu koja je odjednom postala četiri puta veća, neki možda misle da će i uzgajivači imati koristi i novac za investicije. Daleko od toga. U tim zemljama Afrike troši se minimalna količina uzgojenog kakaovca i praktično sve odlazi u izvoz – pre svega u Evropsku uniju koja je najveći potrošač ili u SAD koje su na drugom mestu. Čokolada u našim prodavnicama jeste poskupela, ali od jednog evra koji mi plaćamo, 80 centi odlazi fabrici ili ostaje prodavcu, a samo oko sedam centi stiže proizvođaču kakaovca.

Isto tako, cene na robnim berzama po pravilu ne znače da ćete robu dobiti istog dana: i cena kakaovca se računa za budući urod, to je tzv. Futures. Još gore za uzgajivače je to što je i u Obali Slonovače i u Gani ogroman deo, oko 80 odsto, organizovan kroz centralni otkup i to po unapred dogovorenim cenama. „Tragično je to što poljoprivrednici u Obali Slonovače i Gani gotovo uopšte nemaju koristi od tih cena, jer su svoj kakaovac prodali pre nego što je cena počela da raste“, kaže Hic-Adams. Nemački stručnjak za kakaovac procenjuje da ga je većina prodala za nekih 1.800 dolara po toni, a sada su u velikom problemu, jer nemaju dovoljno kakaovca da prodaju.

Skupo, skuplje…

Za to vreme, cene na robnim berzama za isporuke kakaovca predviđene do kraja 2025. još uvek su dvostruko veće nego što su bile pre godinu dana, tako da će i uzgajivači imati barem nekakve koristi od toga. Ali, većih promena u ponudi neće moći da bude u dogledno vreme: stablu kakaovca potrebno je više godina dok ne počne da daje plodove.

Na cenu kakaovca bi svakako mogla da utiče i veća potrošnja u zemljama gde to nije bila tradicija: „Da, u Kini i Indiji jeste povećana potrošnja čokolade, ali čak i te dve zemlje zajedno uvoze upola manje kakaovca od jedne Nemačke“, kaže Hic-Adams. „Već petnaest godina slušam kako će Kinezi uskoro a jedu mnogo više čokolade, ali to se još nije dogodilo.“

To znači da nema straha za uskršnjeg zeku i druge čokoladne poslastice – ali jeste izvesno da će čokolada da poskupi. I poskupljenje pred Božić se objašnjavalo porastom cene sirovina, ali onda su proizvođači imali zalihe po starim cenama i to još nije bilo ništa u poređenju s današnjom cenom kakaovca.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Transparentnost Srbija

11.јул 2025. B. B.

„Ugovor o izgradnji stanice Prokop još štetniji nego što se mislilo“

Planirana nabavka radova radi ojačanja peronskih greda na Prokopu pokazuje da će država snositi dodatne troškove kako bi železnička stanica bila bezbedna za korišćenje

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Komentar
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr
na