
Voće
Trešnje 1.500 dinara: Da ih kupiš, ili da se prehraniš tri dana?
Kako je moguće da kilogram trešanja košta od 1.200 do čak 1.700 dinara u Srbiji? I ko to sebi može da priušti
Hrvatska je dobila Zakon o vanrednim merama kontrole cena. Da li bi Srbija mogla da ga dobije i da li joj je potreban, ako građani bez zadrške opsedaju supermarkete i šoping molove
U Hrvatskoj je prošle nedelje usvojen Zakon o vanrednim merama kontrole cena kojim se, između ostalog, propisuje veća transparentnost cena i propisuje ograničenje cena ključnih proizvoda i usluga svakog trgovca. Da li je takav zakon moguće usvojiti i u Srbiji za „Vreme“ objašnjava ekonomista Ivan Nikolić koji ističe da je očigledno da potrošači i dalje bez neke rezerve odgovaraju na visoke cene zbog čega se niko neće lišiti profita ako može da ga ostvari, jer nema razloga to uradi.
Nikolić kaže da, ako takvi propisi u Hrvatskoj zaista u praksi budu dali rezultate, ne vidi razlog da se to ne primeni i u Srbiji i napominje da čitav region sledi dobre prakse.
On naglašava da uvek postoji problem sa transparentnošću i iskazivanjem cena u kontekstu poređenja sa prethodnim periodom, što je takođe jedna od odredbi zakona usvojenog u Hrvatskoj, „jer postoje različite manipulacije i pitanje je da li je to pravi odgovor na visoke cene“.
Ograničenje cena ključnih proizvoda ima mana
Kada je u pitanju propisano i ograničenje cena ključnih proizvoda i usluga u Hrvatskoj, Nikolić kaže da se to odnosi na nekoliko desetina artikala, ali ističe i da je takvo limitiranje vrlo karakteristično.
On ukazuje da se limitira cena nekog artikla, na primer čokolade od 100 grama, za koju se utvrđuje ograničena cena, ali se ne propisuje ni brend ni kvalitet ni sastav čokolada već samo da čokolada od 100 grama mora da ima određenu ograničenu cenu, i da maloprodajni lanac u svojoj ponudi moraju da imaju makar jedan artikal s tom cenom i gramažom.
„Kada se to na taj način reguliše i dalje postoji ogroman prostor da trgovina zadovolji takav zahtev, ali na uštrb potrošača, jer ta čokolada od 100 grama može da bude od kakaa ili nečeg drugog. Tu se onda postavlja pitanje šta po limitiranoj ceni može da se kupi, dok će druge cene ostati kakve su i bile. To ne mora da bude pravi način za borbu protiv visokih cena“, kaže Nikolić.
Skok tražnje vodi skoku cena
On ukazuje da su visoke cene u Hrvatskoj rezultat naglog skoka tražnje koja je teško objašnjiva.
„Realni rast zarada u Hrvatskoj u prošloj godini bio je skoro 11 odsto, što je zaista ogromno. To se mora iskazati na nekontrolisnom porastu cena, pa i prehrambnih proizvoda. Osnovni zakon ekonomije je da kad cene skoče iznad, nazovimo to ‘prihvatljivim’ nivoom, one se po pravilu vrate, ukoliko postoji sklad između ponude i potražnje. U slučaju nesklada, kada je tražnja znatno veća od ponude, kao što je to očigledno slučaj u Hrvatskoj, ali mi se čini i u čitavom regionu, kada je rast raspoloživog dohotja brži u odnosu na ponudu, onda se javlja poremećaj povećanja cena koji je veći od očekivanog“, kaže Nikolić.
Nema monopolističkog ponašanja
On ne misli da u Hrvatskoj i u Srbiji postoji monopolističko ponašanje među maloprodajnim lancima, jer je ponuda „relativno zaista bogata“.
„Situacija u maloprodaji je neuporedivo bolja od one od pre desetak, dvadesetak godina. Postoji veliki broj trgovinskih lanaca, i situacija nije kao nekada, kada je postojao samo jedan trgovinski lanac“, kaže Nikolić.
Na primedbu da u javnosti postoji utisak da su se maloprodajni trgovinski lanci, po ugledu na operatere mobilne telefonije, međusobno dogovorili o visinama cena i na taj način obesmislili konkurenciju, Nikolić kaže da to nikada nije dokazano.
„Ako to postoji, a o tome se samo pričalo, to je fenomen kojim bi trebalo da se bori Komisija za zaštitu konkurencije. Nijedna takva komisija koja postoji u svakoj zemlji regiona do sada nije izašla ni sa preciznim obračunom ili analizom takvih pojava, a pogotovo ne sa nekom kaznom za neki maloprodajni lanac koji ima takvu praksu. O tome možemo samo da spekulišemo, ali nisam siguran da je problem samo u maloprodaji, jer su tu i veleprodaja, distributeri i proizvođači“, kaže Nikolić.
Kada bude manje para i cene će biti niže
On navodi da je simptomatično je da je čitav region zahvatio fenomen visokih cena.
„Glavni alat, nešto što će svakako pobediti taj fenomen je fundamentalno usklađivanje agregatne tražnje sa ponudom. Kada budemo ograničeniji s onim čime raspolažemo za kupovinu dobara i cene će se tome prilagoditi. je očigledno da potrošači i dalje bez neke rezerve odgovaraju na visoke cene, odnosno da su spremni da kupuju proizvode sa visokim cenama, bez ikakve zadrške. U takvim okolnostima trgovci, a posebno proizvođači ne brinu. Niko se neće lišiti profita ako može da ga ostvari, nema razloga da to urade“, zaključuje Nikolić.
Kako je moguće da kilogram trešanja košta od 1.200 do čak 1.700 dinara u Srbiji? I ko to sebi može da priušti
Posle višemesečne potražnje koja je nadmašivala ponudu, potrošači će uskoro ponovo moći da kupe Plazmu bez ograničenja
Zoranu Đeriću stigao je račun od tačno 111.277 dinara za prelazak sa monofazne na trofaznu struju u vikendici od pedesetak kvadrata. I to iako je vikendica par metara od bandere
Izgradnja druge linije beogradskog metroa, iako najavljivana kao „projekt budućnosti“, nailazi na prve ozbiljne prepreke – eksproprijacija zemljišta u opštinama Novi Beograd i Zemun. Građani su zabrinuti zbog niskih naknada, nejasnih procedura i mogućih zloupotreba, dok vlasti tvrde da je reč o neophodnom koraku za razvoj grada
U Srbiju se uvoze ogromne količne mleka u prahu, ali se ono, umesto da završi kod proizvođača konditorskih proizvoda, rastvara u vodi i prodaje kao sveže mleko. Nije to jedina muka srpskih mlekara
Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac
Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve