Direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović upozorava da se na prostoru nekadašnje fabrike IMT predviđa „gusta gradnja" od 600.000 kvadratnih metara koja će dovesti do nehumanog stanovanja u novobeogradskim blokovima
Centar za lokalnu samoupravu (CLS) je apelovao da Komisija Skupštine grada Beograda za planove na sednici odbaci nacrt plana za zemljište nekadašnje fabrike IMT.
Direktor CLS Nikola Jovanović je u saopštenju naveo da plan predviđa „gustu gradnju“ koja će, kako je ukazao, „dovesti do negativnih posledica po saobraćaj i komunikacije“.
Kako je naveo, to će dovesti i do „nehumanog stanovanje u novobeogradskim blokovima“, piše u saopštenju.
Kazao je i da je „to zemljište otuđeno u netransparentnom postupku“, i , kako je dodao, „bez provere porekla kapitala kupca i bez plaćanja konverzije zemljišta“
„Stanovnici Novog Beograda su se više puta izjasnili da žele da se prostor nekadašnjeg IMT-a iskoristi za dodatne sadržaje kojima bi se oživeli savski i bežanijski blokovi, a ne za konfekcijsku stanogradnju i investitorski urbanizam“, kazao je on.
Kazao je da taj plan obuhvata 36 hektara, te ocenio da će njegova krajnja verzija, presuditi da li će Novi Beograd biti opština budućnosti ili „besadržajna spavaonica za pranje para“.
Megalomanski kompleks
Podsetimo, na zemljištu nekadašnje fabrike traktora IMT kod bloka 63 sve je spremno za izgradnju megalomanskog kompleksa sa preko 600.000 kvadratnih metara korisnog prostora i kulama visokim preko 100 metara. Investitor je ABL Solvent u vlasništvu Davora Macure.
Kompleks „Green line“ koji će biti izgrađen na mestu nekadašnje fabrike IMT na Novom Beogradu u blizini bloka 63 pored stambenih i poslovnih objekata sadržaće saobraćajnice, infrastrukturne objekte, zelene površine, objekte i komplekse javnih službi i mešovite gradske centre. Investitor je ABL Solvent, čiji je vlasnik Davor Macura. U stoprocentnom vlasništvu ovog biznismena je i „Alta pay grupa“, većinski vlasnik Alta banke Beograd. Biro Zap je izradio arhitektonsko-urbanistički projekat.
„ABL Solvent“ je imovinu nekadašnjeg jugoslovenskog giganta kupio 2021. godine za 70,6 miliona evra. Kako je tada pisao vojvođanski istraživački portal „Voice“, ova firma je obavila kupovinu uprkos tome što je, prema podacima Agencije za privredne registre, u prethodnoj 2020. godini ostvarila finansijski gubitak od 14,4 miliona dinara.
„Reč je o firmi koja nije imala nikakvih poslovnih prihoda iz svog poslovanja, nego je jedini prihod u poslovnoj godini od 182.000 dinara ostvarila od dotacija i premija. Ipak, ovo preduzeće je u stečajnom postupku fabrike IMT kupilo atraktivno građevinsko zemljište za 70,6 miliona evra, i to tako što je za ceo iznos dobilo kredite od AIK banke Miodraga Kostića“, preneo je ovaj portal.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle dve godine u kojima je čak 40 odsto IT oglasa nudilo rad na daljinu, taj model je u 2026. godini pao na 26 odsto. Istovremeno je udeo oglasa koji zahtevaju rad iz kancelarije porastao na 42 odsto
Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići
Hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi Davora Macure „ALTA Retail“, a pre toga „Dijamant“ MK grupi. Iz saopštenja hrvatske kompanije može se nazreti zašto su otišli iz Srbije
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.