img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljoprivredni protesti

Francuski poljoprivrednici opet na ulici, srpski se još oslanjaju na državna obećanja

01. mart 2024, 14:22 S.Z/RSE/Vreme
Foto: AP/Matthieu Mirville
Copied

U talasu paorskih protesta koji proteklih meseci trese Evropsku uniju, od Holandije i Nemačke do Italije, Grčke i Portugala, i Francuska je u krizi zbog lošeg stanja u poljoprivredi. Iako se u EU izdvajaju mnogo veće pare za agrar nego u Srbiji, protesti su mnogo radikalniji

Francuski poljoprivrednici u petak, 1. marta su traktorima i balama sena blokirali saobraćaj oko čuvenog pariskog spomenika Trijumfalna kapija navodeći da je cilj njihovog protesta „spasavanje francuske poljoprivrede“.

Poljoprivrednici širom Evrope nedeljama protestuju zbog, kako navode, preterano restriktivnih ekoloških pravila, konkurencije jeftinog uvoza izvan Evropske unije i niskih prihoda.

Poljoprivrednici su podigli transparente oko spomenika na aveniji Jelisejska polja.

Poljoprivrednik Aksel Mason rekao je da se oko 100 njegovih kolega okupilo na kružnom toku od tri sata noću „na miran način i u skladu sa zakonom“.

„Ruralna koordinacija simbolično i mirno preuzima Trijumfalnu kapiju“, naveo je sindikat poljoprivrednika u saopštenju na mreži X, dodajući da je to vapaj da se „spasi“ poljoprivreda u Francuskoj.

Mason je rekao da su poljoprivrednici položili venac u znak sećanja na svoje kolege koje su finansijski problemi doveli do samoubistva, dodajući: „Država nas nikada nije čula“.

Nakon što je francuska vlada obećala reforme, poljoprivrednici su nastavili da blokiraju puteve i pale gume, govoreći da je potrebno više mera.

Gde je EU, a gde je Srbija?

O tome zašto su evropski poljoprivrednici složniji, pa smim tim i moćniji, iako dolaze iz sistema u kojima se za opstanak agrara izdvajaju mnogo veća sredstva nego u Srbiji, za „Vreme” je ranije govorio profesor Fakulteta političkih nauka i dugogdišnji sindikalac Zoran Stojiljković.

Kako je objasnio, situacija u kojoj su poljoprivrednici u Srbiji je samo primer nečega što postoji na svim drugim ravnima.

„Ono što je naša specifičnost u svemu tome, a to i jeste rezultat ranijeg razvoja ne samo u poljoporivredi već i u našoj privredi, jeste ta vrsta oslanjanja na državna obećanja i nespremnosti za autonomnu samoodrbranu, kao i organizovanje kod poljoprivrednika koji su pritisnuti s jedne strane korporativnim kapitalom, a sa druge krupnim zemljoposednicima”, rekao je ranije Stoiljković.

On je dodao da je sitni sektor pritisnut i ako nema adekvatnu razvojnu politiku i razvojnu strategiju države dolazi do vrlo neugodne situacije i povremene krize koja onda oneomogućuje privredni razvoj uopšte.

„Naši poljoprivrednici tek sada počinju da stiču ta iskustva efektivnog samoorganizovanja. Prvo su se naučili kao i svi da je predizborna kampanja pravi trenutak da vaši protesti budu vidljiviji i da izvučete neka značajnija obećanja, ali ono što sada uče je da ta obećanja i neki dogovori za budućnost traže i solidniju samoorganizaciju”, rekao je Stojiljković.

Kako bi sferu politike učinili koliko-toliko odgovornom, neophodno je prepoznati sopstvenu moć, rekao je naš sagovornik i podsetio da je to i funkcija medija, sindikata, udruženja, protesta…

„Teško se postaje politički punoletan”, zaključio je Stojiljković.

Tagovi:

Srbija Evropa Poljoprivreda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

PR

25.mart 2026. R.V.

Raiffeisen je najbolja banka u oblasti privatnog bankarstva u Srbiji

Renomirani svetski finansijski magazin „Euromoney“ dodelio je Raiffeisen banci prestižno priznanje za najbolju banku u segmentu privatnog bankarstva za 2026. godinu (Serbia's Best International Private Bank - Euromoney Private Banking Awards 2026).

Benzinska stanica MOL

Američke sankcije NIS-u

24.mart 2026. I.M.

Hoće li MOL preuzeti NIS: Produžen rok za pregovore do maja

Mađarska kompanija MOL Group dobila je odobrenje Sjedinjenih Američkih Država da nastavi pregovore o kupovini većinskog udela u Naftna industrija Srbije (NIS) do 22. maja 2026. godine.

Energetika

24.mart 2026. M. L. J.

Vučić kao energetski spasilac: Nigde goriva nema, samo u Srbiji cveta nafta

Režimski mediji u Srbiji prikazuju naftnu propast Hrvata i Slovenaca, u kojoj mudri Vučić jedini održava blagostanje u zemlji. Konkretne brojke su malo drugačije

Finansije

24.mart 2026. M. L. J.

Kad je rat, beži u franke: Švajcarska valuta ponovo raste

Potražnja za sigurnim utočištima podigla je švajcarski franak od početka američko-izraelskog napada na Iran na jedanaestogodišnji maksimum.

stanovi

Nekretnine

24.mart 2026. M. L. J.

Nova ekonomija: Za samo tri meseca prodate nekretnine za 2,4 milijarde evra

Srbija je očigledno i zemlja bogatih ljudi, pokazuje tržište nekretnina. Cene stanova su vrtoglave, ali se oni i dalje prodaju k'o alva, pogotovo oni najskuplji

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure