img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljoprivredni protesti

Francuski poljoprivrednici opet na ulici, srpski se još oslanjaju na državna obećanja

01. mart 2024, 14:22 S.Z/RSE/Vreme
Foto: AP/Matthieu Mirville
Copied

U talasu paorskih protesta koji proteklih meseci trese Evropsku uniju, od Holandije i Nemačke do Italije, Grčke i Portugala, i Francuska je u krizi zbog lošeg stanja u poljoprivredi. Iako se u EU izdvajaju mnogo veće pare za agrar nego u Srbiji, protesti su mnogo radikalniji

Francuski poljoprivrednici u petak, 1. marta su traktorima i balama sena blokirali saobraćaj oko čuvenog pariskog spomenika Trijumfalna kapija navodeći da je cilj njihovog protesta „spasavanje francuske poljoprivrede“.

Poljoprivrednici širom Evrope nedeljama protestuju zbog, kako navode, preterano restriktivnih ekoloških pravila, konkurencije jeftinog uvoza izvan Evropske unije i niskih prihoda.

Poljoprivrednici su podigli transparente oko spomenika na aveniji Jelisejska polja.

Poljoprivrednik Aksel Mason rekao je da se oko 100 njegovih kolega okupilo na kružnom toku od tri sata noću „na miran način i u skladu sa zakonom“.

„Ruralna koordinacija simbolično i mirno preuzima Trijumfalnu kapiju“, naveo je sindikat poljoprivrednika u saopštenju na mreži X, dodajući da je to vapaj da se „spasi“ poljoprivreda u Francuskoj.

Mason je rekao da su poljoprivrednici položili venac u znak sećanja na svoje kolege koje su finansijski problemi doveli do samoubistva, dodajući: „Država nas nikada nije čula“.

Nakon što je francuska vlada obećala reforme, poljoprivrednici su nastavili da blokiraju puteve i pale gume, govoreći da je potrebno više mera.

Gde je EU, a gde je Srbija?

O tome zašto su evropski poljoprivrednici složniji, pa smim tim i moćniji, iako dolaze iz sistema u kojima se za opstanak agrara izdvajaju mnogo veća sredstva nego u Srbiji, za „Vreme” je ranije govorio profesor Fakulteta političkih nauka i dugogdišnji sindikalac Zoran Stojiljković.

Kako je objasnio, situacija u kojoj su poljoprivrednici u Srbiji je samo primer nečega što postoji na svim drugim ravnima.

„Ono što je naša specifičnost u svemu tome, a to i jeste rezultat ranijeg razvoja ne samo u poljoporivredi već i u našoj privredi, jeste ta vrsta oslanjanja na državna obećanja i nespremnosti za autonomnu samoodrbranu, kao i organizovanje kod poljoprivrednika koji su pritisnuti s jedne strane korporativnim kapitalom, a sa druge krupnim zemljoposednicima”, rekao je ranije Stoiljković.

On je dodao da je sitni sektor pritisnut i ako nema adekvatnu razvojnu politiku i razvojnu strategiju države dolazi do vrlo neugodne situacije i povremene krize koja onda oneomogućuje privredni razvoj uopšte.

„Naši poljoprivrednici tek sada počinju da stiču ta iskustva efektivnog samoorganizovanja. Prvo su se naučili kao i svi da je predizborna kampanja pravi trenutak da vaši protesti budu vidljiviji i da izvučete neka značajnija obećanja, ali ono što sada uče je da ta obećanja i neki dogovori za budućnost traže i solidniju samoorganizaciju”, rekao je Stojiljković.

Kako bi sferu politike učinili koliko-toliko odgovornom, neophodno je prepoznati sopstvenu moć, rekao je naš sagovornik i podsetio da je to i funkcija medija, sindikata, udruženja, protesta…

„Teško se postaje politički punoletan”, zaključio je Stojiljković.

Tagovi:

Srbija Evropa Poljoprivreda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
ilustracija veštačkeinteligencije

Veštačka inteligencija

22.februar 2026. Angela Gepfert / ARD / DW

Da li nam AI uzima poslove ili samo menja pravila igre

Viralna objava tehnološkog preduzetnika Meta Šumera pokrenula je raspravu o tome da li će AI uskoro ugroziti milione kancelarijskih poslova - dok stručnjaci upozoravaju da su takve tvrdnje preterane i zasnovane na spornim pretpostavkama. Ima li razloga za strah

Beograd

21.februar 2026. A.I.

Beograd grca u dugovima: Dobavljači potražuju „neverovatnih“ 25 milijardi dinara

Centar za lokalnu samoupravu saopštio je da je Grad Beograd dužan na sve strane i da zbog toga sledi rebalans budžeta. Pored ostalog i zbog izgubljenih sudskih parnica

Staklena zgrada NIS-a sa logoom

Naftna industrija Srbije

21.februar 2026. A.I.

OFAK produžio licencu NIS-u za mesec dana

U poslednjem trenutku Kancelarija za kontrolu strane imovine SAD (OFAK) ponovo je produžila licencu NIS-u, ali samo za jedan mesec

NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Naftna industrija Srbije

20.februar 2026. Marija L. Janković

Kako se Vučić „opustio“ oko sudbine NIS-a

Licenca za NIS ističe u subotu, 21. februara u 6 ujutru sati, dok cene nafte rastu. Aleksandar Vučić ovoga puta ne potpaljuje režimske medije i ne plaši građane da će sve stati, kao onomad

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić pozvao je građane da iskažu mlekarski patriotizam - kupujući više srpskog mleka i mlečnih proizvoda.

Poljoprivreda

19.februar 2026. Marija L. Janković

Mlečni damping u Srbiji: Jedino kod nas prolazi škart

Srbija popije godišnje oko 1,3 milijarde litara mleka, koliko približno iznosi i godišnja proizvodnja. Ipak, tokom 2025. godine uvezli smo oko 19.000 tona svežeg mleka i mlečnih proizvoda i 4.200 tona mleka u prahu. Zašto uvozimo, ako nam ne treba?

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure