U talasu paorskih protesta koji proteklih meseci trese Evropsku uniju, od Holandije i Nemačke do Italije, Grčke i Portugala, i Francuska je u krizi zbog lošeg stanja u poljoprivredi. Iako se u EU izdvajaju mnogo veće pare za agrar nego u Srbiji, protesti su mnogo radikalniji
Francuski poljoprivrednici u petak, 1. marta su traktorima i balama sena blokirali saobraćaj oko čuvenog pariskog spomenika Trijumfalna kapija navodeći da je cilj njihovog protesta „spasavanje francuske poljoprivrede“.
Poljoprivrednici širom Evrope nedeljama protestuju zbog, kako navode, preterano restriktivnih ekoloških pravila, konkurencije jeftinog uvoza izvan Evropske unije i niskih prihoda.
Poljoprivrednici su podigli transparente oko spomenika na aveniji Jelisejska polja.
Poljoprivrednik Aksel Mason rekao je da se oko 100 njegovih kolega okupilo na kružnom toku od tri sata noću „na miran način i u skladu sa zakonom“.
„Ruralna koordinacija simbolično i mirno preuzima Trijumfalnu kapiju“, naveo je sindikat poljoprivrednika u saopštenju na mreži X, dodajući da je to vapaj da se „spasi“ poljoprivreda u Francuskoj.
Mason je rekao da su poljoprivrednici položili venac u znak sećanja na svoje kolege koje su finansijski problemi doveli do samoubistva, dodajući: „Država nas nikada nije čula“.
Nakon što je francuska vlada obećala reforme, poljoprivrednici su nastavili da blokiraju puteve i pale gume, govoreći da je potrebno više mera.
Gde je EU, a gde je Srbija?
O tome zašto su evropski poljoprivrednici složniji, pa smim tim i moćniji, iako dolaze iz sistema u kojima se za opstanak agrara izdvajaju mnogo veća sredstva nego u Srbiji, za „Vreme” je ranije govorio profesor Fakulteta političkih nauka i dugogdišnji sindikalac Zoran Stojiljković.
Kako je objasnio, situacija u kojoj su poljoprivrednici u Srbiji je samo primer nečega što postoji na svim drugim ravnima.
„Ono što je naša specifičnost u svemu tome, a to i jeste rezultat ranijeg razvoja ne samo u poljoporivredi već i u našoj privredi, jeste ta vrsta oslanjanja na državna obećanja i nespremnosti za autonomnu samoodrbranu, kao i organizovanje kod poljoprivrednika koji su pritisnuti s jedne strane korporativnim kapitalom, a sa druge krupnim zemljoposednicima”, rekao je ranije Stoiljković.
On je dodao da je sitni sektor pritisnut i ako nema adekvatnu razvojnu politiku i razvojnu strategiju države dolazi do vrlo neugodne situacije i povremene krize koja onda oneomogućuje privredni razvoj uopšte.
„Naši poljoprivrednici tek sada počinju da stiču ta iskustva efektivnog samoorganizovanja. Prvo su se naučili kao i svi da je predizborna kampanja pravi trenutak da vaši protesti budu vidljiviji i da izvučete neka značajnija obećanja, ali ono što sada uče je da ta obećanja i neki dogovori za budućnost traže i solidniju samoorganizaciju”, rekao je Stojiljković.
Kako bi sferu politike učinili koliko-toliko odgovornom, neophodno je prepoznati sopstvenu moć, rekao je naš sagovornik i podsetio da je to i funkcija medija, sindikata, udruženja, protesta…
„Teško se postaje politički punoletan”, zaključio je Stojiljković.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Direktor Međunarodne agencije za energetiku upozorava da Evropa ima zalihe avionskog goriva za svega šest nedelja, dok rat u Iranu blokira ključne energetske tokove kroz Ormuski moreuz
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!