
NIS
„Specijalna operacija“: Šta sprečava Srbiju da nacionaliziuje NIS?
Zašto se predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz petnih žila trudi da ne dođe do nacionalizacije NIS-a? I da li uopšte ima drugog rešenja?

Trećina sredstava koja EU odvaja za šest zemalja Balkana je bespovratna pomoć, dok je ostatak u vidu kredita sa povoljnim kamatama, a da bi ovu pomoć dobile, svaka od zemalja mora ispuniti određene kriterijume
Evropski parlament usvojio Plan rasta za Zapadni Balkan vredan šest milijardi evra, što je do sada najambiciozniji finansijski paket Evropske unije za region.
Za taj paket glasalo je 517 evropskih poslanika, 56 njih je bilo protiv, a 30 uzdržanih.
Inače, ovo glasanje je održano samo dan pre raspuštanja Evropskog parlamenta jer evropske institucije ulaze u izborni period. Građani zemalja članica EU biraće novi saziv parlamenta i čelnike institucija EU između 6. i 9. juna.
Moraju se ispuniti kriterijumi
Prema tekstu usaglašenom od Evropskog saveta i Evropskog parlamenta, države regiona Zapadnog Balkana moraće da ispune niz kriterijuma kako bi iskoristile paket finansijske pomoći u periodu od 2024. do 2027. godine.
Među njima su i osnovni kriterijumi koji podjednako važe za sve zemlje, a odnose se na vladavinu prava, poštovanje principa demokratije, institucionalne reforme i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena, a postoje i kriterijumi političke prirode.
Za Kosovo i Srbiju postoji „još jedan uslov“ koji se odnosi na napredovanje u procesu normalizacije odnosa.
Trećina novca je bespovratna pomoć
EU namerava da Planom rasta za Zapadni Balkan udvostruči ekonomiju zemalja regiona u narednih deset godina, a taj plan je u novembru 2023. godine predložila Evropska komisija.
Od ukupno šest milijardi, dve milijarde su u formi bespovratne pomoći, a preostale četiri milijarde u obliku kredita sa veoma povoljnim ratama.
Cilj EU je da podstakne ekonomski rast u šest zemalja regiona, te da istovremeno pomogne reformskom procesu, odnosno pospeši pripremu zemalja u regionu za pristup EU. Prema predlogu, procedura isplate finansijskih sredstava će biti pojednostavljena, ali su kriterijumi za dobijanje tih sredstava pooštreni.

Zašto se predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz petnih žila trudi da ne dođe do nacionalizacije NIS-a? I da li uopšte ima drugog rešenja?

Мinistarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbiji „nema života“ bez Rafinerije u Pančevu. Situacija je toliko dramatična da je ona čak spremna da podnese ostavku

Sjedinjene Američke Države nisu prihvatile zahtev za produženje licence NIS-u, traže kompletan izlazak Rusa iz vlasništva NIS-a

„Vreme“ ekskluzivno objavljuje interni dokument o otkazima koji je izvršni odbor Delez Srbija poslao zaposlenima. I to nije sve. U njemu za promene poslovne dinamike direktno krive Vučićeve marže

Otpuštanja i otkazi, milionski gubici, zatvaranje radnji, kašnjenje sa plaćanjima, zaduživanje kod banaka. Sve ovo su indirektne posledice Vučićevih trgovinskih marži koje su trgovci manjih domaćih lanaca izneli resornoj ministarki na sastanku zatvorenom za javnost, saznaje „Vreme“
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve