img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nuklearna energija

Kina je za deset godina utrostručila proizvodnju elektrečne energije iz nuklearki

11. avgust 2026, 14:16 B. B.
Nuklearna elektrana u kineskoj provinciji Đangsi Foto:Pexels/Jason Hu
Nuklearna elektrana u kineskoj provinciji Đangsi
Copied

Celokupan porast proizvodnje električne energije iz nuklearnih elektrana u 2025. godini potekao je iz Kine, koja je povećala proizvodnju za više od 34 teravat-sati

Globalna proizvodnja električne energije iz nuklearnih elektrana dostigla je rekordni nivo 2025. i iznosila je 2.845 teravat-sati (TWh). To je povećanje od 1,3 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Celokupan rast potekao je iz Kine, koja je povećala proizvodnju za više od 34 TWh. Bez kineskog doprinosa, globalna proizvodnja nuklearne energije zapravo bi opala.

SAD su i dalje najveći proizvođač nuklearne energije na svetu. Ipak, Kina ubrzano smanjuje zaostatak, pošto je za samo deset godina gotovo utrostručila svoju proizvodnju. Francuska i Japan zabeležili su skroman rast, dok je proizvodnja u Evropi i dalje ispod nivoa od pre desetak godina.

Uprkos rekordnoj proizvodnji, udeo nuklearne energije u globalnom energetskom miksu blago je opao, jer je ukupna svetska potrošnja energije rasla brže. Ovaj rekord, stoga, pre svega odražava ubrzanu ekspanziju Kine, a ne širu globalnu renesansu nuklearne energije, piše Forbes.

Ovi podaci pokazuju da proizvodnja nuklearne energije jeste u porastu, ali da je taj rast izrazito koncentrisan. SAD i dalje imaju najveći nuklearni park na svetu, dok Kina ubrzano smanjuje razliku.

apan postepeno obnavlja proizvodnju nakon godina stagnacije.

Rekord koji se čekao skoro dve decenije

Globalna proizvodnja nuklearne energije dostigla je 2.803 teravat-sata još 2006. godine. Tako je rezultat iz 2025. svega oko 1,5 odsto viši, uprkos tome što je prošlo čak 19 godina.

Drugim rečima, nuklearna energija je konačno premašila svoj prethodni rekord, ali taj period nije obeležen brzom globalnom ekspanzijom.

Posmatrano u novijem periodu, proizvodnja je porasla sa 2.576 TWh u 2015. na 2.845 TWh prošle godine. To predstavlja rast od 10,5 odsto tokom jedne decenije, odnosno prosečno oko jedan odsto godišnje.

Proizvodnja kineske nuklearne energije porasla je sa 171 TWh u 2015. na 485 TWh u 2025. godini. Dok je globalna proizvodnja u tom periodu povećana za oko 270 TWh, sama Kina je dodala gotovo 314 TWh.

Ukoliko se iz ukupnih podataka izuzme Kina, ostatak sveta je 2025. proizveo oko 44 teravat-sata manje električne energije iz nuklearnih elektrana nego pre deset godina.

Nuklearna elektrana Kalavej u Misuriju, SAD
Foto: Pexels/Michael Gattorna
Nuklearna elektrana Kalavej u Misuriju, SAD

Koje zemlje proizvode najviše nuklerane energije

SAD proizvele su 2025. godine 826 teravat-sati električne energije iz nuklearnih elektrana, što predstavlja 29 odsto svetske proizvodnje. Time su zadržale prvo mesto u svetu, sa proizvodnjom koja je gotovo 70 odsto veća od kineske.

Kina je na drugom mestu sa 485 teravat-sati, odnosno 17,1 odsto globalne proizvodnje, dok je Francuska treća sa 390 teravat-sati, što čini 13,7 odsto svetskog ukupnog obima.

Slede Rusija sa 219 TWh, Južna Koreja sa 185 TWh, Japan sa 94 TWh, dok je Kanada proizvela gotovo 85 TWh.

Ove zemlje zajedno ostvaruju najveći deo svetske proizvodnje nuklearne energije, što odražava ogromna ulaganja i dug vremenski period potreban za izgradnju nuklearnih elektrana, zbog čega samo mali broj država može da razvija ovaj sektor u većem obimu.

 

Izvor: Forbes

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

Energetika Nuklearna energija Nuklearne elektrane Struja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Remote

21.septembar 2026. I.M.

Kraj ere rada od kuće? Sve više IT oglasa traži povratak u kancelariju

Posle dve godine u kojima je čak 40 odsto IT oglasa nudilo rad na daljinu, taj model je u 2026. godini pao na 26 odsto. Istovremeno je udeo oglasa koji zahtevaju rad iz kancelarije porastao na 42 odsto

Čovek toči gorivo na benzinskoj pumpi

Gradski prevoz

20.septembar 2026. M. L. J.

I „Knez Petrol“ će prevoziti Beograđane: „Igralište za tajkune“

Firma za promet naftnih derivata „Knez Petrol“ ulazi u posao obavljanja prevozničke usluge u Beogradu, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Novac

Naši, ne Vučićevi novci

20.septembar 2026. Marija L. Janković

Prijava za 6.000 dinara: Ko dobija novac na svoj račun, a ko u Poštanskoj štedionici

Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići

Idea marketi

18.septembar 2026. M. L. J.

Novi vlasnik Idea marketa je firma Davora Macure: Zašto su Hrvati napustili Srbiju?

Hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi Davora Macure „ALTA Retail“, a pre toga „Dijamant“ MK grupi. Iz saopštenja hrvatske kompanije može se nazreti zašto su otišli iz Srbije

Studentska lista - Studenti pobedjuju

Finansije

17.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: Šta predviđa ekonomski program Studentske liste?

Studenti su objavili sopstveni ekonomski program. Ako Studentska lista pobedi, imaće puno posla u finansijama Srbije

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure