Delistiranje i licenciranje – ovo su dva scenarija koja Srbija može da dobije kako bi rešila problem sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele prema NIS-u.
Dušan Bajatović je rekao za Radio televiziju Srbije da očekuje da će do kraja dana (24. februar) biti završeni i poslednji sastanci oko sudbine u Naftnoj industriji Srbije, a da će se dan kasnije i znati šta je na dnevnom redu.
Šta je delistiranje
Opcija koju je prvu Bajatović pomenuo jeste delistiranje, a ona zapravo podrazumeva da se sankcije potpuno skinu sa dnevnog reda.
Ipak, da bi se to i dogodilo, nephodno je da Američki Kongres usvoji promenu odluke i tako odobri izdavanje specjalnih odluka kojim bi se ukinule sankcije prema firmama u ruskom vlasništvu, poput Naftne industrije Srbije.
Malo je verovatno da će se ova varijanta i dogoditi. Republikanci su, kada su uvodili sankcije NIS-u, za vreme prethodne administracije, odnosno vlasti Džo Bajdena, imali opciju da odluku o sankcijama ne vežu za odlučivanje u Kongresu, ali su to verovatno uradili upravo da bi onemogućili novu vlast Donalda Trampa da njihove odluke olako kasnije pobija.
Čak i kada bi se glasalo o ukidanju sankcija, pretpostavlja se da bi jedan deo članova Republikanske partije i dalje ostao pri mišljenju da treba uvesti sankcije i firmama koje posluju izvan Rusije, a u vlasništvu su ove federeacije.
Šta je licenciranje
Druga opcija koju je pomenuo Bajatović, a za koju i sam smatra da može da se dogodi jeste licenciranje. Odnosi se zapravo na izdavanje prava da licencirate sopstveni brend, odnosno da partneru izdate pravo da proizvodi i prodaje proizvode sa imenom vašeg brenda.
Tako bi Gasprom mogao da izda licencu Srbiji, a u praksi postoji mogućnost izdavanja autorske naknade iz aranžmana, a kao i plaćanje avansa u zamenu za dozvolu vlasniku licence da koristi određeni brend.
Bajatović je pomenuo da ruske firme već slično funkcionišu u nekim delovima Evrope, gde vlasništvo nije promenjeno, ali se firmama upravlja iz zemalja gde se poslovanje sprovodi.