Ekonomija
Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

„Smanjenje gramaže proizvoda bez jasnog obaveštavanja potrošača predstavlja obmanjujuću poslovnu praksu", kaže Dejan Gavrilović iz Efektive, navodeći da nadležne institucije u Srbiji ne kažnjavaju prodavce i proizvođače iako zakon to predviđa
Dejan Gavrilović iz Udruženja „Efektiva“ izjavio je za RTS da član 18 Zakona o zaštiti potrošača definiše nepošteno poslovanje kada se potrošači dovode u zabludu i donose ekonomsku odluku koju inače ne bi doneli.
„Na primer, ako je neko godinama kupovao čokoladu od 100 grama, sada je ona 90 grama, a to nije primetio prilikom kupovine jer mu nije na vreme signalizirano, to je nepoštena poslovna praksa koja je kažnjiva. Tržišna inspekcija, međutim, ne primenjuje taj član i ne kažnjava prodavce. Kazne su od 300.000 do dva miliona dinara“, kaže Gavrilović.
Prema njegovim rečima, prodavci nisu direktni krivci jer ne proizvode čokoladu, ali u trgovinskom lancu mogu da se zaštite putem ugovora i prenesu odgovornost na proizvođače, sprečavajući takvo ponašanje.
Gavrilović dodaje da su predložili da novi zakon obavezuje prodavače da naznače, poput nalepnice, promenu količine proizvoda, ali Ministarstvo trgovine to nije prihvatilo, dok u Evropi takva praksa postoji.
„’Šrinkflacija’ je termin koji je postao poznat tokom pandemije jer su se količine i cene proizvoda tada konstantno menjale. Potrošači u Srbiji se retko bune za, na primer, 50 dinara poskupljenja, dok se u Nemačkoj često bojkotuju proizvodi jer je svest o tome razvijenija“, ističe Gavrilović.
Napominje da se promena količine proizvoda u Srbiji radi na „uvijeniji“ način. Na primer, na jogurtu se neće pisati da je smanjen na 900 mililitara, već će umesto jednog litra pisati jedan kilogram. Takođe, kvalitet hrane se menja, ali je na deklaraciji navedeno sitnim slovima, pa potrošači to ne primećuju.
„Prijava tržišnoj inspekciji je institucionalna borba, a sve treba prijaviti i dokumentavati putem sajta. Zaštita kolektivnih interesa potrošača je ukinuta, pa se sve svodi na procese ‘jedan na jedan’, a potrošači u to ne ulaze“, zaključuje Gavrilović.
Izvor: RTS
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a
Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima
Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve