img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošeni resursi

Zemlja u ekološkom minusu: Preživljavamo na kredit prirode

01. август 2024, 12:20 Ana Trujić/Klima 101
Zemlja je od danas u ekološkom dugu. Foto: AP/Laurent Gillieron
Zemlja je od danas u ekološkom dugu.
Copied

Planeta Zemlja je od danas u ekološkom dugu, dan ranije nego prošle godine. A to znači da su potrošeni prirodni resursi koji se obnavljaju na godišnjem nivou. Srbija je u ekološki dug ove godine ušla 28. maja, među prvima u regionu ‌

Od danas Zemlja je u ekološkom dugu. To znači da su danas potrošeni prirodni resursi koji se obnavljaju na godišnjem nivou. Čovečanstvo trenutno koristi prirodu 1,7 puta brže nego što se ona može regenerisati, piše Klima 101.

S obzirom na to da smo godišnje resurse iskoristili za samo sedam meseci, ostatak godine čovečanstvo živi od neodrživih resursa, iscrpljujući planetu.

Prošle godine, ekološki dug dostignut je dan kasnije, 2. avgusta. Time što su ove godine resursi potrošeni 1. avgusta, 2024. godina se pridružila 2022. i 2018. kao godinama sa najgorim rezultatom u poslednjih 55 godina.

Jednačina za izračunavanje dana ekološkog duga zasniva se na podacima Ujedinjenih nacija, tako što se raspoloživi biokapacitet podeli sa ekološkim otiskom stanovništva; zatim se rezultat množi sa brojem dana u godini, i tako se dobija trenutak kada naša potrošnja premašuje količinu obnovljivog Zemljinog biokapaciteta.

Pre pet decenija Zemlja je imala dovoljno resursa

Treba napomenuti da je, primera radi, davne 1971. godine planeta u ekološki dug ušla tek 25. decembra, što znači da je pre pet decenija Zemlja imala gotovo pa dovoljno resursa da zadovolji potrebe civilizacije i pored neodržive proizvodnje, ali danas to više ni blizu tačno.

Način na koji se može usporiti ulazak u ekološki dug jeste razvojem održive ekonomije, energetskom tranzicijom, kao i pojačanim radom na zaštiti postojećih resursa.

U Srbiji uveliko živimo na račun budućih godina

Srbija je ove godine u ekološki dug ušla 28. maja. Što znači da su stanovnici Srbije za manje od šest meseci potrošili sve svoje zalihe i da uveliko živimo na račun budućih godina i budućih generacija.

Prošlogodišnji datum ekološkog duga u Srbiji nastupio je 8. jula, što je znatno kasnije u odnosu na ovu godinu.

Zemlje u regionu koje su tokom 2024. ušle u ekološki dug pre Srbije su Slovenija (25. april) i Bosna i Hercegovina (9. maj). Nešto kasnije pridružili su nam se Hrvatska (28. maj), Crna Gora (30. maj) i Severna Makedonija (14. jula), a Albanija će nam se pridružiti 23. septembra.

Izvor: Klima 101

Tagovi:

Ekološki dug Klimatske promene Resursi Zemlja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr