Gradski budžet Beograda, koji se meri desetinama milijardi dinara, jedan je od najnetransparentnijih među prestonicama u regionu. To nije preterivanje, već zaključak brojnih organizacija civilnog društva koje godinama pokušavaju da razotkriju kako se zapravo troši novac svih građana, upozorava organizacija Beograd u pokretu.
Zbog toga Beograd u pokretu poziva gradsku vlast da objavi podatke o budžetskoj potrošnji.
„U 2025. godini, kada gotovo svaka evropska prestonica ima javno dostupan budžetski portal, Beograd i dalje funkcioniše po principima zatvorene kase. Imamo ‘budžetski vodič za građane’ koji je štur i dekorativan, ali nemamo ono što se zove – uvid u svaku transakciju, svaku uplatu i svaku isplatu iz gradskog budžeta“ navode iz Beograda u pokretu.
Oni traže ono što je u Finskoj uvedeno još pre više od decenije: platformu otvorenih podataka, na kojoj bi se jasno prikazivale sve isplate iz budžeta, raspisani tenderi, dodeljene subvencije, troškovi kabineta, kapitalne investicije i sve ono što odražava prioritete vlasti.
Upravo ti prioriteti, naglašava Beograd u pokretu, kada se jednom ogole u brojkama, često govore više od saopštenja, bilborda i konferencija za novinare.
Moj budžet, moja pravila
Zahtev za transparentnošću nije samo pitanje principa, već i pitanje prava, jer svaki građanin i svaka građanske, kada plate porez, učestvuju u formiranju javne kase.
„Kada taj novac ode – a da vi ne znate gde – neko vam je to pravo oduzeo. Beograđani trenutno nemaju nikakav uvid u to kako se troši njihov novac. Zakon dozvoljava uvid u pojedinačne ugovore, ali procedura je komplikovana, a dostupnost informacija često selektivna. Mi tražimo sistem u kojem će to biti standard – a ne izuzetak“, poručuje organizacija Beograd u pokretu.
Navode da u Estoniji, na primer, građanin može da vidi da je 7. aprila gradska uprava isplatila 18.500 evra firmi za čišćenje snega, a u Podgorici se može se pratiti kako se troši novac na javne nabavke, skoro u realnom vremenu.
U Beogradu, međutim, građani saznaju za trošak tek kada afera postane prevelika da bi se ignorisala.
Politika nepoverenja
„Izostanak transparentnosti nije tehnički problem već politička odluka, а svaka politika koja skriva brojke, radi to iz jednog razloga: jer zna da bi te brojke izazvale revolt. Beograd, uz toliki budžet, i dalje nema osnovne socijalne servise, javni prevoz je sve gori, zagađenje sve veće, a građani sve umorniji. Istovremeno, mediji otkrivaju skupe kampanje, netransparentne nabavke i sumnjive subvencije. Ako neko upravlja budžetom – mora znati da građani gledaju, mora biti spreman da na ta pitanja odgovori“, poručuju iz Beograda u pokretu.