Dario Rosi, čiji sin ima autizam, za „Vreme” kaže da deci i starijima sa autizmom u Srbiji treba štošta, a ne delfinarijum koji predsednik Vučić najavljuje kao bi „zasenjivao prostotu”
U ponedeljak se predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio naciji. Među svim pitanjima predsednik je najavio i izgradnju delfinarijuma u okviru specijalizovane izložbe EKSPO 2027. Razlog tome, rekao je predsednik, je taj što su dobili preporuku Ministarstva zdravlja da dovedu „te terapeutske delfine koji bi mogli sa našom decom (koja imaju autizam) da rade”.
„Kažu da ništa bolje ne utiče na decu sa autizmom i sličnim bolestima nego terapeutski delfini“, naglasio je Vučić.
Dario Rosi predsednik Udruženja „Autizam – pravo na život” i otac mladića sa autizmom za „Vreme” kaže da sumnja da je predsednikova izjava upućena roditeljima dece sa autizmom i stručnoj javnosti.
„Mene kao roditelja odraslog deteta sa autizmom od 21 godine i nekoga ko ima iskustva u bavljenju problematikom autizma i ne pogađa. Jednostavno mi roditelji starije dece smo oguglali i naslušali se tako nečega”, naveo je Rosi.
I dodao: „Pretpostavljam da je lepo plivati sa delfinima i da je to jedno lepo iskustvo koje bi se moglo obezbediti deci sa autizmom kada bi ona imala nešto drugo uređeno. Međutim, ovaj sistem i ova država osatvlja osobe sa autizmom i decu sa autizmom u moru ničega“, naglašava Rosi.
Foto: Medija centarDario Rosi
Šta suštinski nedostaje
Naš sagovornik objašnjava da ono što suštinski fali jesu nedostaci po pitanju dijagnostike, po pitanju ranih intervencija, tretmana, zastarelih specijalnih škola koje je trebalo pre dve decenije reformisati. Ni inkluzija nije zaživela, imamo manjak ličnih pratilaca po Srbiji, ne postoje personalni asistenti za osobe sa psihosocijalnim invaliditetom uopšte, nema stanovanja uz podršku i ne postoji još niz usluga, servisa i pomoći koje bi morao odrediti sistem.
„Ono što bi u osnovi trebalo biti ključan dokument o autizmu u Srbiji jesu Smernice za skrining, dijagnostiku i intervencije kod dece i odraslih sa poremećajem iz spektra autizma. To je jedan dokument koji bi morao biti ključni jer za sada nemamo bolji, a izdalo ga je Ministarstvo zdravlja 2018. godine. Baš u tom dokumentu u jednoj tabeli koja se bavi alternativnim metodama piše da intervencije bazirane na primeni životinja spadaju među nedovoljnim i nejasnim dokazima o efikasnosti“, objašnjava naš sagovornik.
Dodaje da je predsednikova izjava u suprotnosti sa onim što je njegovo ministarstvo, a tada je kao i sada bio ministar Lončar, propisalo u vezi tretmana metoda koje se primenjuju u radu sa decom sa autizmom.
Ono što je do sada sistem nudio, kaže Rosi, umesto redovnih stvari koje bi trebalo da budu zakon roditelj-negovatelj, pomoći porodici, umesto registra (koji je važan kako bi se sprovela bolja zdravstvena, socijalna i obrazovna politika), ponudili su terapeutskog psa u jednoj bolnici u Beogradu.
Odvojeni prostor, nastavlja naš sagovornik, nazvan je Centrom za autizam gde je napravljena soba za autizam koja je već 25 godina prevaziđeno terapeutsko sredstvo.
„Odredili su jednog terapeutskog psa pod imenom Laza, pa su rekli kako, eto, ima noviteta“, naglasio je Rosi.
Autizam nije bolest
Još nešto što se često javlja, a u vezi je sa autizmom, a i sam predsednik je pomenuo jeste to da je autizam bolest.
„Autizam nije bolest te se shodno tome ne leči. Autizam je neurorazvojni poremećaj koji traje celog života i koji može uz ozbiljan pristup, primenu tretmana dovesti do funkcionalnog stanja. Umesto jednog ozbiljnog pristupa, određivanja prioriteta, mi mažemo oči raznoraznim izjavama javnosti i zasenjujemo prostotu“, zaključio je Dario Rosi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Psiholog Žarko Trebješanin ocenio je da je festival „Mirdita – Dobar dan" skup mogao da smeta samo maloj grupi huligana i naveo da vlast koja poseže za nedemokratskim merama otkriva svoju slabost i inferiornost
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski najavila je da će uskoro biti izmenjen Zakon o finansijskoj pomoći porodicama sa decom, i da će iznos za rođenje prvog deteta biti povećan na 500.000 dinara, a za drugo dete na 600.000 dinara
Izuzetan tekst Dragoslava Dedovića o tome kako je „klimatska fikcija" postala popularna u literaturi jer planeta odlazi dođavola: „Julsko sunce nesnosno prži. Spečene ljude, zvjerke, biljke. Kome se sveti taj opozvani bog?“, zapisao je davno Stevan Tontić. Ali ovo ubitačno sunce sada nije julsko već junsko. Osveta opozvanog boga je poranila.
„Danas smo suočeni sa tim da su brojna prava koja su izborena kroz učešće žena u Drugom svetskom ratu, kao na primer pravo na pobačaj, u prvoj liniji napada gde su žene prisiljene da brane to davno izboreno pravo“, kaže Ana Lovreković, autorka teksta „’Ti ne smiješ pasti’— Žene i zagrebačka partijska organizacija od 1941. do 1945.”
Zašto je festival „Mirdita, dobar dan“ morao biti zabranjen? Šta spaja režim, huligane iz navijačkih kopova i ovdašnje desničare, navodno u opoziciji? I koliko je sve ovo jadno da jadnije ne može biti
Srpski fudbaleri su na velikim turnirima hodajući primer za ono „važno je učestvovati“. Više od toga je potpuno nemoguće sa selektorom koji je bio veliki igrač, a onda postao trenerska prevara
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!