img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Advokati

Vučića nije briga za štrajk advokata, a da li će oni ponovo da parališu pravosuđe?

11. jul 2025, 11:47 B. B.
Štrajk advokata Foto: Freepik
Ilustracija
Copied

Štrajk advokata zbog toga što je njihovom kolegi iz Užica Radovanu Novakoviću određen pritvor do 30 dana, trajaće do 12. jula u podne. Da li će biti nastavljen i nakon toga, još nije poznato

Štrajk advokata zbog toga što je njihovom kolegi iz Užica Radovanu Novakoviću određen pritvor do 30 dana trajaće do 12. jula u podne, a tada će se znati i da li će štrajk biti nastavljen, ukoliko Novaković ne bude pušten, kažu sagovornici „Vremena“.

Advokat Nikola Dagović, branilac advokata i odbornika Radovana Novakovića i aktiviste Marka Radovanovića, kaže da se – nakon izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da ga „nije briga“ za štrajk – očekuje neki konkretan predlog i pravac u kome će se stvar dalje razvijati, ali da se o tome još ništa ne zna.

Svako Vučićevo pojavljivanje na televiziji je pritisak na celu javnost

Dagović je ocenio da svako Vučićevo pojavljivanje na televiziji ne samo advokati, već i svi građani doživljavaju kao vrstu pritiska, i naglašava da je očigledno da se u borbu protiv takvih pritisaka mora uključiti kompletno društvo.

„Ne možemo mi, kao advokati, objašnjavati da su oni nezavisna grana vlast, ako oni sami sebe ne osećaju tako, ako ne osećaju da nisu zavisni ni od izvršne ni od zakonodavne vlasti“, kaže Dagović.

On ukazuje da je vrlo zanimljiva struktura ljudi koji su uhapšeni u Užicu.

„Tu su advokat koji je i odbornik, zatim drugog odbornika opozicione stranke, jedan student, jedan profesor i jednog bajkera, Marka Radovanovića. Ti ljudi nisu uradili zaista ništa da bi došlo do svega ovoga. Policija je postupala protivzakonito, blokirala je saobraćajnicu po naredbi ministra, a nikakvog preteranog nasilja nije bilo, a policija se, na kraju krajeva i sama sklonila. Jedino nasilje počinila je kraljevačka Žandarmerija koja je na brutalan način sklanjala građane koji su mirno sedeli na ulici“, kaže Dagović.

Klasični politički zatvorenici

On naglašava da su te noći u Užicu, oni ljudi koji su uhapšeni, do kasno u noć protestovali ispred policijske stanice.

„Novaković, koga optužuju da je napao policajca i da će ponovo napasti policajca, zbog čege mu je i određen pritvor, te noći je razgovarao sa nekolicinom policajaca, zbog toga što su prethodno uhapšena dva građana Užica, i zbog čega se insistiralo na njihovom hapšenju. Ovde je reč o klasičnim policijskim zatvorenicima. Poruka je da se ne bunimo, da ostanemo kod kuće i da se sklonimo sa ulice ako se na njoj protivzakonito pojavi policija, a u ovom našem kraju takva poruka se ne prihvata lako“, kaže Dagović.

Kada je reč o određivanju pritivora, Dagović napominje da je sud u Užicu vrlo specifičan po tome, i ukazuje da određivanje pritvora za Novakovića i ostale nije značajno drugačija od ostalih odluka kada se pojavi predlog za određivanje pritvora.

„Ova odluka je značajno drugačija, jer nije obrazložena, nisu dati jasni razlozi zbog kojih je ona doneta. Praksa u Užicu, da se predloži pritvor kao krajnja mera, veoma je česta, ali se, nažalost, pritvor kao krajnja mera koristi na svaki drugi način osim kao krajnja mera. Cilj sklanjanja sa ulica onih koji su pritvoreni je namera da se narod skloni sa ulica, jer se smatra da su pritvoreni vođe naroda, iako oni to nisu. Svakodenvne protesta i govore na njima organizuje zbog građana Užica“, kaže Dagović.

Truli kompromis

On napominje da postoje i druge mere osim pritvora kojima bi pritvoreni bili sklonjeni sa ulica, ali naglašava da misli da, koliko god nema razloga za pritvorom, toliko nema razloga ni za bilo kojom drugom, blažom merom.

„To bi samo predstavljao kompromis koji je truo, jer bismo prihvatili blažu meru, a posledica je na kraju ista – onemogućavanje ljudima da slobodno izražavaju svoje mišljenje i da se okupljaju“, zaključuje Dagović.

Olako određivanje pritvora

Advokat Marko Pantić kaže za „Vreme“ da on i njegove kolege očekuju da Novaković bude pušten što pre.

„Kao što se zna, pritvor je mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog u nekom krivičnom postupku i za nesmetano vođenje tog postupka. Svrha zbog koje je određen pritvor apsolutno može da se ispuni i blažom merom, kao što je zabrana učestvovanja na protestima ili zabrana napuštanja stana, takozvana nanogica, i zato nema potreba da kolega Novaković bude u pritvoru“, ističe Pantić.

On ocenjuje da se u slučaju Novakovića, ali i u drugim brojnim slučajevima mera pritvora previše olako određuje, jer se koristi kao sredstvo zastrašivanja kako onih kojima je pritvor određen, tako i prema neograničenom broju drugih ljudi.

„Ta mera poručuje da, ako je advokat u pritvoru – svi možete biti u pritvoru. Ako je namera da se ljudi merama spreče da učestvuju na protestima, onda postoje i druge mere osim pritvora, pošto ne postoji realna bojazan da će Novaković svaki put odlaziti na protest u želji da se sukobi sa policijom. Čak i da postoji, to se može rešiti stavljanjem nanogice, jer niko iz kuće ne može da se sukobi ni sa kim. Tek onda, ako neko prekrši meru zabrane napuštanja stana, trebalo bi da bude određen pritvor“; kaže Pantić.

On upozorava da je neselektivno određivanje pritvora generalno problem u našem pravosudnom sistemu.

„Važno je napomenuti da pritvor nije kazna. Ako se sprovede ceo postupak, tužilac dokaže da je osumnjičeni kriv i sud presudi da osuđeni treba da ide u zatvor, onda tu nije ništa sporno. Pritvor je često vrsta faktičkog prejudiciranja osuđujuće presude, a u Novakovićevom slučaju možda nema nijednog dokaza da je on kriv“, zaključuje Pantić.

Tagovi:

Štrajk Pravosuđe Advokati
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Šuma

Šume

21.mart 2026. B. B.

Dekan Šumarskog fakulteta: Stanje šuma u Srbiji zadovoljavajuće

Preliminarni rezultati nove inventure šuma, koja je u toku, pokazuju da je današnja šumovitost Srbije skoro 40 odsto teritorije zemlje

Solidarna kuhinja

Siromaštvo

21.mart 2026. B. B.

Siromaštvo: Petina nacije grca na rubu egzistencije, ko je najugroženiji

Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imale su osobe u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece

Hakerski napadi

Telekom Srbija

21.mart 2026. B. B.

Haker „istočno od nas“ ucenjivao Telekom za tri bitkoina

Generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić kaže da je haker „istočno od nas“ ucenjivao tu kompaniju za tri bitkoina i da „u principu teško može da dođe do zloupotrebe“ ukradenih podataka

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Kriminal

21.mart 2026. B. B.

Nova pucnjava i ranjavanje „od ranije poznatog policiji“: Da li Beograd postaje Bogota?

U novom kriminalnom obračunu u Beogradu upucan je muškarac od ranije poznat policiji. Da li Beograd postaje Bogota i zašto sve podseća na devedesete

Javni servis

20.mart 2026. M. L. J.

Tužba protiv imenovanja Manje Grčić za direktorku RTS-a

Tužbu protiv RTS-a, sa zahtevom za poništenje odluke o izboru Manje Grčić za generalnu direktorku, podnela je politikološkinja Slađana Ivančević, jedna od kandidatkinja na konkursu

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure