img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Vojvođane u selima nema više ko da leči: Kako zadržati lekare u Srbiji

11. jul 2024, 14:37 Redakcija Vremena
Foto: Unsplash
Copied

Svake godine Srbiju napusti između 500 i 600 lekara, kažu čelnici Sindikata lekara i farmaceuta Srbije. Građani su u vojvođanskom selu Obrovac pokrenuli peticiju kako bi sačuvali svoje pravo na lečenje

U vojvođanskim selima sve je manje lekara opšte prakse zbog čega njihovim žiteljima kao jedina opcija često ostaje da idu kod privatnog doktora van mesta gde žive.

Tako je u Obrovcu pored Bačke Palanke u petak pokrenuta peticija nezadovoljnih meštana koji ne žele da izgube svog lekara.

Nekada je praksa u vojvođanskim selima bila da su postojala dva lekara, kako bi pokrila obe smene, a bio je tu i lokalni zubar.

Danas je situacija takva da su srećni oni koji imaju jednog lekara, a relativno su srećni oni koji imaju lekara na pola radnog vremena, koji dolazi u selo obično dva dana u nedelji. Na zubara su mnogim manjim mestima odavno zaboravili, piše „Danas“.

Dragan Petrović, veterinar iz Obrovca i od pre dve nedelje odbornik u Bačkoj Palanci, kaže da je u poslednje tri godine Dom zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ napustilo 16 lekara (ne računajući one koji su otišli u penziju), koji su na vrhuncu svoje radne sposobnosti i koji imaju desetak godina staža.

„Za vreme korone bili smo četiri meseca bez lekara, a sada ponovo imamo problem. Prošle nedelje su tri lekara napustila naš Dom zdravlja u Bačkoj Palanci. Jedan je otišao u inostranstvo, dvoje u privatnu praksu. Naša lekarka iz sela sada ide i u Pivnice, a da li je to zbog godišnjih odmora ili će tako biti trajno, ne možemo saznati. Ljudi se snalaze kako znaju, idu za Bačku Palanku pa tamo čekaju u gužvi ili odlaze privatno, ako imaju novca za to, ali nažalost, mnogi nemaju“, rekao je Petrović.

Nebriga rukovodstva

Kao jedan od problema podvlači i rukvodstvo DZ, koje je svojim ponašanjem, odnosno nebrigom, kumovalo da stanovnici ove opštine ostanu bez dovoljnog broja lekara. Peticiju su kaže pokrenuli ljudi u mesnoj zajednici, među kojima su lokalni članovi i funkcioneri Srpske napredne stranke, zbog čega je sve ubrzo smireno.

„Digla se velika larma i to vlasti ne odgovara pa su sredili’ situaciju. Ali niko ne razmišlja kako je ljudima koji su bolesni, kako na primer srčani bolesnici sada dolaze do terapija ili ako im zatreba lekar za neku intervenciju. Doktor dođe u selo na četiri sata. Šta on može da uradi za to vreme? Pa mi smo ovde imali po 60 pacijenata dnevno, to je za dve smene, a ne pola jedne. No, niko ne razmišlja o tome“, kaže Petrović i ironično dodaje da će uskoro izgleda on kao veterinar početi da leči svoje komšije.

Slična je situacija i u selima pored – Madenovu, Tovariševu, Plavni, Bačkom Novom Selu i tako redom.

Iz Mesne zajednice Obrovac kažu da je zbog „dezinformacija koje su se pojavile u javnosti da će Obrovac ostati bez lekara opšte prakse, pokrenuta inicijativa da se piše peticija, zbog čega je MZ kontaktirala direktoricu DZ i zamolila je da im hitno odgovori“.

U odgovoru iz DZ, direktorica dr Srđana Krstonošić kaže da „imaju ogroman problem, zbog kog su prinuđeni na raspored rada koji pacijentima, a ni lekarima ne odgovara, a to je da pojedinim danima u nedelji u ambulanti ne radi lekar“.

Kako ona objašnjava, od juna 2021. godine šest lekara opšte prakse zasnovalo je radni odnos u Kovid bolnici koja je tada otvorena, šest lekara otišlo je na specijalizaciju, trenutno se tri doktorke nalaze na trudničkom bolovanju i jedna na dugom bolovanju, a sezona je godišnjih odmora, što znači da se godišnji odmori za 2023. godinu moraju iskoristiti do 31. jula.

Ona kaže da ni u jednom momentu nije, niti će biti razmatrano, da Obrovac, kao i bilo koje drugo selo u opštini ostane bez lekara, a kamoli da žitelji Obrovca idu kod lekara u Tovariševo.

„Što se tiče stomatološke službe, isti je problem u nedostatku doktora stomatologije, ali stanovnici Obrovca kod zubara mogu da idu i u Bačku Palanku i u Tovariševo. Svesni smo problema koji je prisutan već dugo vremena, ali nismo u mogućnosti da ga rešimo, jer lekara opšte prakse na Zavodu za zapošljavanje jednostavno nema, a oni lekari koji su dolazili na razgovor za posao, bilo je njih četvoro, ne žele da rade na selu. Konkurs za primanje lekara i to u stalni radni odnos je otvoren i sada, ali prijava nema“, navela je direktorica i dodala da, gde god ljudi mogu, ukazuju na to da su DZ u Bačkoj Palanci neophodni lekari opšte prakse.

Srbiju godišnje napusti 600 lekara

Problem odlaska dobrih lekara iz Srbije traje već godinama unazad i kako bivša direktorka Lekarske komore Srbije (LKS) ističe za Danas, imali smo 14 godina da reagujemo i još uvek nismo zaustavili njihov odlazak u inostranstvo.

Svake godine Srbiju napusti između 500 i 600 lekara, tvrdnja je čelnika Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, ali i ostalih lekara koji se bave tom problematikom, dok je poslednje istraživanje o odlasku lekara Centra za politike emancipacije, takođe, utvrdilo da u proseku iz zemlje ode oko 600 njih.

Ispovest pedijatra za Danas koji je Novi Sad zamenio Mariborom u Sloveniji odjeknula je i van granica Srbije, budući da je retkost da lekari koji odlaze ili su već otišli iskreno govore o svojim razlozima.

Važio je za odličnog stručnjaka, uključenog u važne projekte za unapređenje zdravstvenog sistema Srbije.

Ima kapaciteta, ali nema želje za promenom

On je utoliko zanimljiv jer nije, kao većina njegovih kolega, napustio Srbiju zbog finansija, već zbog – zdravstvenog sistema u kojem je radio poslednje dve decenije. Otišao je sa pozicije pedijatra u Domu zdravlja Novi Sad, na istu poziciju u Mariboru.

Objasnio je da razume da zdravstvena politika u svetu nigde nije idealna, ali je siguran da u Srbiji može da bude mnogo bolje, i da postoje kapaciteti i kadrovi koji to mogu da isprate.

„Mislim da nema želje. Kada sam shvatio da ništa više ne mogu promeniti, da sam dao svoj maksimum u oblasti pedijatrije u Srbiji, a da mogu mnogo više da dam, odlučio da učinim to sve, ali na nekom drugom mestu“, rekao je, između ostalog, on za Danas.

Direktorka LKS upozorila još 2010. šta nam se sprema

Tatjana Radosavljević, pneumoftiziolog i bivša direktorka Lekarske komore Srbije (LKS), podseća za Danas da je kao direktorka LKS još 2010. godina upozorila „šta nam se sprema“.

„Javnosti sam obznanila da će doći do ovoga i da ćemo ostati bez lekara. Prethodno smo napravili presek stanja i uradili projekciju. Sada smo svedoci do čega nas je dovelo propadanje zdravstvenog sistema. A to je da nam lekari odlaze u inostranstvo, kao što je to uradio i pedijatar Slobodan Maričić“, objašnjava ona za Danas.

„Ukoliko i dođu, pitanje je iz kojih zemalja će stići s obzirom na to da su plate u Srbiji niže nego što su to u EU i okruženju. Isti je slučaj sa medicinskim sestrama. Iz Srbije su otišle najstručnije, a zamenile ih prekvalifikovane frizerke, uz sva uvažavanja te profesije, koje su šest meseci pohađale tu prekvalifikciju. Zbog svega toga opada kvalitet zdravstvene zaštite, a najviše trpe pacijenti’’, kazala je Radosavljević.

Poslednjih 10 godina otišlo 6000 lekara

Nedavno je predsednica Sindikata lekara i farmaceuta Srbije Gorica Đokić izjavila da je Srbiju u poslednjih 10 godina napustilo 6.000 lekara, što se poklapa sa već pomenutim rezultatima istraživanja o odlasku lekara.

„U Srbiji plate lekara najniže su u regionu, dok na 100.000 stanovnika imamo 283 lekara, što je znatno ispod proseka u zemljama Evropske unije. U poslednjoj deceniji svake godine Srbiju napusti od 200 do preko 700 lekara. U proseku Srbiju godišnje napusti više od 550 lekara. Našem zdravstvenom sistemu nedostaje veliki broj doktora svih profila, iako na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje imamo 1.800 nezaposlenih lekara među kojima ima i specijalista“, rekla je ona.

Izvor: O21/Kompas/Danas

Tagovi:

lekari u Srbiji Vojvodina zdravstveno osiguranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su školu sa zahtevom za smenu v.d. direktorke škole Danke Nešović.

Srednje škole

19.novembar 2025. K. S.

Kraj blokade Pete beogradske gimnazije: Đaci od ponedeljka u klupama

Za kraj blokade bilo je 532 učenika, dok je za nastavak bilo 483 đaka

Njiva

Poljoprivreda

19.novembar 2025. Klima 101

Kako oživeti usahlo zemljište jugoistočne Srbije?

U jugoistočnoj Srbiji, jednom od najsuvljih regiona naše zemlje, dešava se dezertifikacija zemljišta. Šta to znači, i kako se sa dezertifikacijom možemo izboriti kroz saradnju nauke i poljoprivrede

Ministar kulture Nikola Selaković nekoliko puta je tražio da bude sačinjen dokument kojim se predlaže ukidanje svojstva kulturnog dobra za Generalštab u centru Beograda.

Generalštab

19.novembar 2025. B. B.

BIRN: Selaković nekoliko puta zahtevao da se Generalštabu ukinu svojstva kulturnog dobra

Ministar kulture Nikola Selaković nekoliko puta je tražio da bude sačinjen dokument kojim se predlaže ukidanje svojstva kulturnog dobra za Generalštab u centru Beograda

Ekspo 2027

19.novembar 2025. K. S.

Nemačka objavila tender za paviljon na izložbi Ekspo 2027

Nemačka traži izvođače radova za paviljon na izložbi Ekspo 2027 u Beogradu

Novi savski most

Mostogradnja

19.novembar 2025. K. S.

Stigli kineski delovi novog savskog mosta: Montaža počinje sledeće nedelje

Prvi kontignent delova prve polovine novog mosta preko Save stigao je u Beograd. Grade ga Kinezi

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure