img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deponija

U Vinču stiže 100.000 tona više otpada od raspoloživog kapaciteta, smeća iz Beograda sve više

28. maj 2024, 15:07 Milica Srejić
U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta Foto: Tanjug/Filip Krainčanić
U Vinču stiže skoro duplo više otpada od raspoloživog kapaciteta
Copied

Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu predviđeno je dopremanje 510.000 tona komunalnog otpada godišnje u Termoelektranu-toplanu u Vinči. Međutim, poslednje dve godine stiže za oko 100.000 tona komunalnog otpada više

Termoelektrana-toplana Vinča, poznatija kao spalionica otpada, ima problem sa količinom smeća koje se dovozi u to postrojenje sa teritorije Beograda, piše Nova ekonomija.

Kako se pokazalo, raspoloživi prostor za odlaganje otpada koji je trebalo da bude dovoljan za narednih 25 do 30 godina, biće popunjen već za 12 do 15 godina.

Naime, Termoelektrana-toplana Vinča projektovana je za spaljivanje 340.000 tona otpada, a Ugovorom o javno-privatnom partnerstvu predviđeno je dopremanje 510.000 tona komunalnog otpada godišnje.

Međutim, poslednje dve godine u Vinču stiže između 635.000 i 625.000 tona komunalnog otpada, 25 odsto više nego što je predviđeno.

Foto: Tanjug
Foto: Tanjug

Profesor na Mašinskom fakultetu u Beogradu Aleksandar Jovović za „Vreme” kaže da iz ovoga proizilaze dve mogućnosti. Jedna jeste da grad (Beograd) počne na drugo mesto da vozi otpad i započne nekako primarnu separaciju otpada.

„Nažalost u sistemu upravljanja otpadom u gradu Beorgadu skoro da ne postoji sistem primarne separacije“, ukazuje profesor Jovović.

Druga mogućnost je, kaže profesor, da ta postrojenja počnu vremenom da grade drugu liniju za termički tretman što je takođe vrlo prihvatljivo, ali je nova investicija.

Odakle ovoliki otpad

Više stanovnika u nekom gradu znači više i komunalnog otpada. Profesor Jovović kaže da je negde 2010. godine, kada je rađen prvi plan upravljanja otpadom za Beograd, bilo predviđeno da vremenom 30 odsto otpada ide u reciklazu, da se preradi u gorivo, a 30 odsoto da završi na deponiji kao neupotrebljiva masa u smislu nekog reciklabila ili termičkog tretmana, ali nikada nije taj koncept zaživeo.

„Videli su da separacija slabo ide i onda je predviđen ovakav način koji je isto potpuno u redu, ali nažalost nema separacije, a količina otpada u Beorgadu se povećava, što naravno pravi problem i operativu“, ukazuje naš sagovornik.

Jedan od ključeva – primarna separacija

Jovović objašnjava da se ušlo u sistem da će na velikim transfer stanicama gde će se otpad iz manjih pretovarati u veće kamione, pre odlaska u Vinču, doći do primarne separacije – „tu bi trebalo da se odvoji jedan deo otpada“, a jedan deo, dodaje on, tako što bi u gradu više bila postavljena reciklažna dvorišta, više komada po gradu.

„Naravno, to ne znači da će biti postavljena na Terazijama nego na određenim mestima, zgodnim da građani donose neke vrste otpada koje ne bi trebalo da bacaju u kontejnere“, navodi Jovović.

Dodaje da je minimalno razdvajanje na „dve kante“ – da u jednoj dođe biodegradibilna komponenta to jest sve što ostane u kuhinji od hrane, dvorišta, lišće i slično, a u jednoj reciklabilne komponente novine, limenke, amabalaža i drugo.

„To onda garantuje da ćete dosta toga iskoristiti, da ćete pustiti na tržište tu reciklabilu, a da vam onaj ostatak otpada ide na sagorevanje i tu negde možete da napravite balans“, zaključuje profesor Jovović.

Uvođenje primarne separacije, podrazumevalo bi i uređen grad i stanovništvo.

„Nije poenta moje volje već je poenta društva i to je nešto što društvu koristi. Kao što je zabranjeno da se vozite kroz crveno zato što je to opasno po celo društvo tako treba da razdvajate otpad, tako treba da vodite računa o otpadnim vodama, tako ne bacate đubre u reku“, naglašava profesor Aleksandar Jovović.

Tagovi:

Beograd Vinča Otpad Spalionica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kamioni blokiraju granične prelaze

Blokade granica

30.januar 2026. V.K.

Kamiondžije iz Srbije i BiH obustavili blokade graničnih prelaza

Vozači kamiona iz Srbije i BiH obustavili su blokade graničnih prelaza, nakon što je Evropska komisija ponudila rešenje u vidu posebnih viza za prevoznike na međunarodnim turama

Kamioni blokiraju granične prelaze

Blokade granica

30.januar 2026. V.K.

Peti dan blokade kamiondžija: Na granicama i dalje vozači iz Srbije i Bosne i Hercegovine

Kamiondžije Zapadnog Balkana i peti dan blokiraju više od 20 teretnih terminala, a nakon što su od blokade juče odustali vozači iz Severne Makedonije i Crne Gore, na granicama su danas i dalje prevoznici iz Srbije i Bosne i Hercegovine

Zaplenjeno oružje

Zaplena droge

30.januar 2026. K. S.

Narko diler iz Konjuha: Miroslav Aleksić tvrdi da je reč o poslaniku SNS-a

Narodni poslanik Miroslav Aleksić tvrdi da je jedan od osumnjičenih u slučaju zaplene pet tona marihuane u selu Konjuh kod Kruševca odbornik Srpske napredne stranke, navodeći da je reč o osobi bliskoj porodici trenutnog ministra odbrane Bratislava Gašića

Oružje zaplenjeno

Droga

30.januar 2026. K. S.

Najveća zaplena marihuane u Srbiji: Pronađeno pet tona u Konjuhu kod Kruševca

Policija je na imanju u selu Konjuh kod Kruševca zaplenila pet tona marihuane, što je najveća zaplena te droge u Srbiji. U akciji su uhapšene tri osobe, dok se za još jednom traga, a pronađeno je i nelegalno oružje

Veliki broj autobusa zaglavljenih u ulici

Saobraćajni populizam

30.januar 2026. Bojan Bednar

Javni prevoz: Šta ima da zakerate, kad je besplatan

Besplatni javni prevoz niti je zaista besplatan, niti je povećao broj Beograđana koji ga koriste, nije smanjio gužve u saobraćaju, a vlast je dobila „argument“ da se poklonu u zube ne gleda

Komentar

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure