img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migranti u Srbiji

U Srbiji se nalazi oko 3.000 ljudi koji traže azil

27. новембар 2024, 12:15 Mila Jovanović
Foto : Milovan Milenković
Copied

O pravima, postupku traženja azila, ali i svim opasnostima kroz koje migranti prolaze na putu ka boljem životu u Evropi, za “Vreme” govori direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović

Policija je u utorak uveče, postupajući po sopstvenim operativnim saznanjima, pronašla 52 migranta u ulici Bore Stankovića na Čukarici, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

On je istakao da je u trenutku provere na lice mesta stiglo taksi vozilo, iz kojeg su izašla četiri lica, nakon čega se vozač udaljio, ali ga je patrola sustigla.

Ova lica će biti dovedena u službene prostorije Uprave za strance, nakon čega sledi dalji rad, naveo je Dačić.

O migrantima u Srbiji, malo se čuje, osim u ponekoj vesti o njihovom krijumčarenju. Uslovi njihovog života, zvanična politika naše države u vezi sa dodelom azila, ali i tačan broj izbeglica i tražioca azila, većini ljudi ostaje potpuna enigma.

Zatvaranje prihvatnih centara i krijumčari

Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u razgovoru za portal „Vremena” kaže da se , prema procenama ovog centra, u Srbiji, u svakom trenutku nalazi oko 3.000 ljudi koji traže azil. Od ovog broja, manje od 500 njih se nalazi u kampovima za izbeglice koji još uvek rade, a deo boravi u privatnim smeštajima.

„U urbanim mestima kao što je Beograd, ali i širom zemlje, minimalno je oko 3.000 migranata. Međutim, svakodnevno negde oko 50 do 75 ljudi ulazi u zemlju i vrlo brzo nastavlja ka Bosni, Hrvatskoj ili Mađarskoj”, navodi Đurović.

Ono što je novina jeste da se migracije uglavnom odvijaju ispod radara institucija, a od 17 kampova u Srbiji, trenutno funkcioniše samo pet, kaže naš sagovornik.

Zbog toga. migranti sve češće traže pomoć krijumčara.

U Srbiji su u julu trajno zatvorena tri prihvatna centra za izbeglice – u Šidu, Dimitrovgradu i Kikindi.

Privremeno je obustavljen rad centara za azil u Tutinu i Banji Koviljači, kao i prihvatnih centara u Pirotu, Bosilegradu, Somboru, Subotici i Adaševcima od 1. avgusta do 30. septembra.

Iz republičkog Komesarijata za izbeglice saopšteno je da je do ovoga došlo zbog „kontinuiranog smanjenja migratornog priliva u Srbiji u dužem periodu, koje se značajno odrazilo na popunjenost smeštajnih kapaciteta centara za azil i prihvatnih centara“.

“Zatvaranjem kampova koji se nalaze na glavnim raskrsnicama migracije i duž granica Evropske Unije, ljudi su krenuli da zaobilaze mesta na kojima su ti kampovi. To predstavlja problem i za institucije, kao i za ceo sistem, jer potrebe izbeglica i tražioca azila ne vidi niko u sistemu. Oni se zato nalaze u rukama krijumčara”, tvrdi Đurović.

Krijumčarenje se odvija, kako tvrdi Đurović, daleko od očiju policije, medija ali i celokupne javnosti.

Lica bez statusa

Tražioci azila još uvek na raspolaganju imaju preostalih pet centara, kojima mogu da pristupe po unapred utvrđenoj proceduri. Prvi korak jeste odlazak u policiju i podnošenje zahteva za azil, nakon čega oni dobijaju dalje upute i smernice, te odlaze u neki od kampova.

“U praksi je to vrlo teško. Neki utisak je da bez stručne pravne pomoći neke od organizacija, lice koje traži azil gotovo da i ne može da završi ceo azilni postupak. Ne može kako treba ni da podnese Zahtev za azil, pa se o njegovom smeštaju ne može odlučivati”, kaže.

Upravo zbog nedostatka adekvatne podrške i beskrajne birokratije, većina ljudi u potrazi za azilom, nakon što dođu u Srbiju, požele da što pre nastave svoj dalji put.

Na to se ne odlučuju samo zbog ovih poteškoća, već i zbog blizine zemalja EU, koje su im nadohvat ruke, a u kojima su njihova prava i uslovi za život znatno bolje regulisani.

Tako je, tvrdi Đurović, sve od početka Velike migrantske krize 2015. godine.

“Ono što je isto važno jeste da ljudi koji ovde dolaze, ukoliko odmah odu u kamp, i dalje se nalaze u potpuno iregularnom položaju. Oni tamo jesu faktički prihvaćeni, ali pravno, njihov položaj nije regulisan. Oni nisu ni tražioci azila, ni lica u deportaciji, nego su samo neko ko tu faktički boravi”, objašnjava Đurović.

Uplitanje u lanac eksploatacije

Ova lica našem pravnom sistemu ostaju potpuno nevidljiva. Zbog toga, mali je spektar prava koja mogu da ostvare na teritoriji Srbije, zemlji u kojoj se tehnički, nalaze ilegalno.

“Među njima i onih koji su nešto uporniji ili koji imaju nešto sredstava kod sebe. Oni uspeju da dobiju pravnu pomoć , pa odlaze u privatni smeštaj. Boravak u ovakvom smeštaju podrazumeva život u urbanim mestima, donekle uređen život i ostvarivanje prava koja im garantuje zakon”.

Po zakonu, ova lica imaju prava na zdravstvenu zaštitu, pravo da svoju decu pošalju u osnovnu ili srednju školu, te mogu da žive koliko- toliko uređen život u lokalnoj sredini.

Šest meseci nakon podnošenja Zahteva za azil, mogu i da pronađu posao.

“Ipak, za ostvarivanje ovih prava je neizostavna stručna pomoć profesionalnih organizacija. Institucije vrlo sporo reaguju na ovakve probleme i zahteve ljudi, koji im jednostavno nisu prioritet. Tim ljudima je to samo još jedna otežavajuća okolnost. U pitanju su posebno ranjiva lica, koja često beže od progona”.

Na sve to, srpski jezik i kulturu, tražioci azila uglavnom ne poznaju. Slamku spasa traže u uslugama krijumčara, čime dolaze u neposrednu opasnost od diskriminacije, nasilja, pa čak i radne eksploatacije.

“Oni nekada rade neprijavljeni, odnosno na crno, često su izloženi nasilju a nekada čujemo i za slučajeve seksualne eksploatacije”, tvrdi naš sagovornik.

Lanac eksploatacije se lako može završiti u nekoj potpuno nepoznatoj zemlji, protivno volji migranata.

Zbog toga, neophodno je da se nadležne institucije probude i da sa ovim licima rade svakodnevno, a ne samo u momentima kada treba razotkriti još jednog krijumčara.

Tagovi:

Krijumčarenje ljudi Migranti Prihvatni centri Radoš Đurović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Učenici Pete beogradske gimnazije blokirali su školu sa zahtevom za smenu v.d. direktorke škole Danke Nešović.

Peta beogradska gimnazija

18.октобар 2025. B. B.

Peti dan blokade Pete beogradske gimnazije: „Vapaj dece za normalnom nastavom“

Nastava u Petoj beogradskoj gimnaziji blokirana je peti dan

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

Sremska Mitrovica

18.октобар 2025. B. B.

Dačić: Vozač kriv za prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice

Prema informacijama saobraćajne policije, za prevrtanje autobusa sa radnicima kod Sremske Mitrovice kriv je vozač - zbog neprilagođene brzine, kaže ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica.

Studenti

18.октобар 2025. B. B.

Studentsko „isceljenje za dušu“ na konaku u manastiru Studenica

Studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru neplanirano su, na putu ka Novom Sadu, konačili u manastiru Studenica, koji je u nadležnosti mitropolita žičkog Justina, koji je u nemilosti režima u Beogradu

Krajem marta 2025. godine ispred zgarde Informera je održan studentski protest „DEZinformer“ na kome je, prema Arhivu javnih skupova, učestvovalo oko 9500 građana.

Informer

18.октобар 2025. B. B.

„Vidimo se ponovo, Dragane“: Studenti pozivaju na protest ispred TV Informer

Za subotu u 17 sati studenti Fakulteta političkih nauka najavili su protest ispred TV Informer

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije.

Univerzitet u Beogradu

18.октобар 2025. B. B.

Novi pritisak na Univerzitet u Beogradu: Dekanka Filološkog fakulteta pozvana na saslušanje

Dekanka Filološkog fakulteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović trebalo bi da 21. oktobra bude saslušana pred Prekršajnim sudom zbog prijave Prosvetne inspekcije

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure