img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Šta je „energetski pasoš“ koji će morati da ima svaka nekretnina?

09. april 2025, 14:32 Dr Bojana Zeković/ Klima 101
stanovi Foto: Tanjug/Zoran Žestić
U poslednjoj deceniji, bez izgrađenog stana za socijalno najugroženije
Copied

Gotovo svaka nekretnina u Srbiji će uskoro morati da poseduje novi dokument- energetski pasoš. Šta ovaj dokument predstavlja i koji je njegov značaj

Uskoro će svaka nekretnina u Srbiji morati da ima energetski pasoš. To je dobra stvar, piše dr Bojana Zeković za portal Klima 101 sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, zato što će nam omogućiti da na najbolji način planiramo investicije u prostor u kojem živimo.

Energetski pasoš je dokument kojim se definišu karakteristike nekretnine u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Po novom Zakonu o planiranju i izgradnji, obavezno je da energetski pasoš imaju ne samo nove, već sve nekretnine.

Energetski pasoš nam omogućuje da na najbolji način planiramo unapređenje stanja naših zgrada.

Osnovna kategorija sadržana u energetskom pasošu je dobro poznati energetski razred, na koji smo odavno navikli kod bele tehnike – nekretnine moraju imati oznake od „A” do „G”.

Cena izrade pasoša iznosi oko 100 evra za obične kuće, odnosno između 1 i 4 evra po metru kvadratnom za zgrade, u zavisnosti od složenosti procene.

Energetski pasoš postaje obaveza za sve nekretnine u Srbiji

Obratite pažnju na bilo koji izlog ili sajt agencija za nekretnine u nekoj od evropskih zemalja i videćete nešto što je u Srbiji rezervisano samo za tehniku: uporedno prikazane grafikone sa skalom energetskih razreda za sve vrste nekretnina, piše Klima 101.

Po nedavno usvojenom Zakonu o planiranju i izgradnji, ovo uskoro treba da postane realnost i u Srbiji: energetski pasoši, koji su već bili obaveza za novu gradnju, sada postaju obaveza za sve nekretnine u zemlji.

Energetski pasoš, odnosno sertifikat o energetskim svojstvima zgrada, je dokument kojim se definišu karakteristike jedne zgrade u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Prema usvojenoj metodologiji proračuna i sertifikacije zgrade se kategorizuju u energetske razrede – od „A” do „G”. Same po sebi, oznake razreda nam možda ne znače puno, ali ukupna količina energije koja je na godišnjem nivou potrebna zgradi u direktnoj je korelaciji sa novcem neophodnim za račune za struju i grejanje. 

Energetski pasoš bi, drugim rečima, trebalo da nam ponudi jasne odgovore na svakodnevna pitanja – o stanju prostora u kojem živimo, o razlozima iza iznosa koje plaćamo za struju i grejanje, kao i o efikasnosti i isplativosti mera obnove koje planiramo.

Tražiće se energetski pasoš za svaku nekretninu

Na pribavljanje energetskog pasoša ne treba gledati kao na samo još jednu formalnost koju treba ispuniti: u pitanju je proces kroz koji će se sagledati sve karakteristike zgrade koje utiču na njenu energetsku (ne)efikasnost, i doći do odgovora na pitanje koji je najbolji način da se stanje popravi.

Naime, pored detaljne slike aktuelnog stanja, obavezan deo energetskog pasoša je i spisak mera unapređenja energetske efikasnosti, sa procenom njihove isplativosti i očekivanim periodom otplate, što za postojeće zgrade može biti vredan orijentir za planiranje budućih aktivnosti obnove.

„Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina”, navodi dr Zeković.

Energetski pasoš već je godinama obaveza za nove zgrade, kao i za zgrade koje se rekonstruišu u Srbiji. Kod rekostrukcije ili sanacije, potrebno je dokazati da se predviđenim intervencijama energetski razred zgrade poboljšava makar za jedan nivo. Za nove zgrade, neophodno je da zgrada ostvari barem energetski razred „C”.

Ali najnovije Izmene zakona o planiranju i izgradnji, iz 2023. godine, sadrže odredbe kojima se predviđa obaveza izdavanja energetskih pasoša ne samo za nove zgrade i zgrade koje se rekonstruišu, odnosno energetski saniraju, već za sve zgrade.

To znači da bi u narednim godinama svi trebalo makar da saznamo energetski razred prostora u kojem živimo – naravno, ako se odredbe ovog zakona budu pravilno sprovodile.

Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina.

Šta podrazumeva izrada energetskog pasoša i koliko košta?

Osnov za izradu energetskog pasoša je izrada tzv. elaborata o energetskoj efikasnosti zgrade, koji izrađuje posebno licencirani inženjer, a na osnovu kojeg ovlašćena organizacija – koja može biti privredno društvo ili drugo pravno lice – izdaje energetski pasoš.

Da bi se na pravi način izradio elaborat o energetskoj efikasnosti, potrebno je detaljno sagledati i proceniti ceo objekat: ne samo u smislu geometrijskih i materijalnih katakteristika, već i u pogledu karakteristika tehničkih sistema, režima korišćenja, energenata… Neophodno je izvršiti proračun energije potrebne za grejanje, na osnovu energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka.

Sertifikacija se vrši prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj energiji za grejanje, iskazanoj u kilovat-satima po metru kvadratnom (kWh / m2) korisne grejane površine.

Nakon proračuna energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka potrebno je analizirati primenjeni sistem grejanja i odrediti njegov stepen efikasnosti, a zatim sagledati i karakteristike energenta, kako bi se odredila finalna, odnosno primarna energija i emisija CO2.

„Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom”, navodi Zeković.

Ukratko, u pitanju je nešto nalik zdravstvenom kartonu nekretnine, sa dijagnozama i predlozima tretmana. On treba da nas informiše i osnaži da donosimo bolje odluke o održavanju i unapređenju prostora u kojima živimo.

Kao što se sam proces razlikuje u zavisnosti od nekretnine, tako mu se razlikuje i cena. Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom.

Ovo treba shvatiti kao grub orijentir, jer stvarna cena zavisi od konkretnog slučaja, dostupnosti dokumentacije, potrebe za dodatnim merenjima, postojanja složenih tehničkih sistema…

Prvi korak ka dobijanju energetskih pasoša predstavlja angažovanje licenciranog inženjera za energetsku efikasnost zgrada koji će proceniti kompleksnost same zgrade i formirati cenu za izradu neophodnih proračuna i izdavanje sertifikata.

Opširnije pročitajte na portalu Klima 101.

Tagovi:

Energetski pasoš Energija Nekretnine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Od kada je najavljeno potencijalno rušenje Beogradskog sajma, stručnjaci upozoravaju na posledice koje će osećati i naredne generacije

Proširenje Beograda na vodi

30.jul 2025. M. M.

Vlast ipak odustala od potpunog rušenja Sajma: Hale 2 i 3 ostaju, menja se namena

Nadležna komisija donela je odluku da Hale 2 i 3 Beogradskog sajma ipak budu sačuvane, uprkos prvobitnoj odluci da budu porušene u svrhe proširenja Beograda na vodi

Upis na fakultet

30.jul 2025. M. L. J.

Ministrovanje Dejana Vuka Stankovića: Kako sa maksimalnim brojem bodova ne možeš da upišeš fakultet

U Srbiji je od ove godine nemoguće studirati dva fakulteta, ako drugi upisujete godinu dana kasnije, čak i na samofinansiranju

Urbanizam

29.jul 2025. S.Ć.

Udruženje arhitekata: Planira se po kriterijumima Vlade, a ne struke

Udruženje arhitekata Srbije traži da se povuče plan o proširenju Beograda na vodi, i dokazuje da su elektronske javne sednice donete mimo zakonske procedure

Vatrogasci: Ilustracija

Eksplozije u kafićima

29.jul 2025. M. L. J.

Poruka u zapaljenoj boci: Ko pali kafiće u Beogradu?

Na nekoliko ugostiteljskih objekata u Beogradu tokom leta su bačeni Molotovljevi kokteli. Policija istražuje da li je po sredi iznuda reketa vlasnicima ili obračun mafije

Ana Brnabić obišla je SKC

Lični stav

28.jul 2025. Jovana Karaulić

Popis protiv pamćenja: Kako Ana Brnabić pokušava da izbriše trag studentskog otpora

Nakon više meseci blokade u Studentskom kulturnom centru - pažljivo (samo)organizovanom prostoru slobode, umetnosti, kulture i otpora - vlast je odlučila da reaguje popisom

Komentar

Komentar

Vučić na Informeru: “Brlog – to sam ja!”

Višeminutno izlivanje predsednikovog gneva na građane Novog Pazara nije ništa drugo, do poslednji trzaj jedne poražene politike čoveka koji misli da je država, a zapravo je ćacilend

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure