img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

Šta je „energetski pasoš“ koji će morati da ima svaka nekretnina?

09. април 2025, 14:32 Dr Bojana Zeković/ Klima 101
Iznajmljivanje i kupovina stanova Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Zakon tek treba da bude usvojen, a primena bi trebalo da počne u martu
Copied

Gotovo svaka nekretnina u Srbiji će uskoro morati da poseduje novi dokument- energetski pasoš. Šta ovaj dokument predstavlja i koji je njegov značaj

Uskoro će svaka nekretnina u Srbiji morati da ima energetski pasoš. To je dobra stvar, piše dr Bojana Zeković za portal Klima 101 sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, zato što će nam omogućiti da na najbolji način planiramo investicije u prostor u kojem živimo.

Energetski pasoš je dokument kojim se definišu karakteristike nekretnine u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Po novom Zakonu o planiranju i izgradnji, obavezno je da energetski pasoš imaju ne samo nove, već sve nekretnine.

Energetski pasoš nam omogućuje da na najbolji način planiramo unapređenje stanja naših zgrada.

Osnovna kategorija sadržana u energetskom pasošu je dobro poznati energetski razred, na koji smo odavno navikli kod bele tehnike – nekretnine moraju imati oznake od „A” do „G”.

Cena izrade pasoša iznosi oko 100 evra za obične kuće, odnosno između 1 i 4 evra po metru kvadratnom za zgrade, u zavisnosti od složenosti procene.

Energetski pasoš postaje obaveza za sve nekretnine u Srbiji

Obratite pažnju na bilo koji izlog ili sajt agencija za nekretnine u nekoj od evropskih zemalja i videćete nešto što je u Srbiji rezervisano samo za tehniku: uporedno prikazane grafikone sa skalom energetskih razreda za sve vrste nekretnina, piše Klima 101.

Po nedavno usvojenom Zakonu o planiranju i izgradnji, ovo uskoro treba da postane realnost i u Srbiji: energetski pasoši, koji su već bili obaveza za novu gradnju, sada postaju obaveza za sve nekretnine u zemlji.

Energetski pasoš, odnosno sertifikat o energetskim svojstvima zgrada, je dokument kojim se definišu karakteristike jedne zgrade u pogledu energije potrebne za njeno funkcionisanje tokom cele godine.

Prema usvojenoj metodologiji proračuna i sertifikacije zgrade se kategorizuju u energetske razrede – od „A” do „G”. Same po sebi, oznake razreda nam možda ne znače puno, ali ukupna količina energije koja je na godišnjem nivou potrebna zgradi u direktnoj je korelaciji sa novcem neophodnim za račune za struju i grejanje. 

Energetski pasoš bi, drugim rečima, trebalo da nam ponudi jasne odgovore na svakodnevna pitanja – o stanju prostora u kojem živimo, o razlozima iza iznosa koje plaćamo za struju i grejanje, kao i o efikasnosti i isplativosti mera obnove koje planiramo.

Tražiće se energetski pasoš za svaku nekretninu

Na pribavljanje energetskog pasoša ne treba gledati kao na samo još jednu formalnost koju treba ispuniti: u pitanju je proces kroz koji će se sagledati sve karakteristike zgrade koje utiču na njenu energetsku (ne)efikasnost, i doći do odgovora na pitanje koji je najbolji način da se stanje popravi.

Naime, pored detaljne slike aktuelnog stanja, obavezan deo energetskog pasoša je i spisak mera unapređenja energetske efikasnosti, sa procenom njihove isplativosti i očekivanim periodom otplate, što za postojeće zgrade može biti vredan orijentir za planiranje budućih aktivnosti obnove.

„Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina”, navodi dr Zeković.

Energetski pasoš već je godinama obaveza za nove zgrade, kao i za zgrade koje se rekonstruišu u Srbiji. Kod rekostrukcije ili sanacije, potrebno je dokazati da se predviđenim intervencijama energetski razred zgrade poboljšava makar za jedan nivo. Za nove zgrade, neophodno je da zgrada ostvari barem energetski razred „C”.

Ali najnovije Izmene zakona o planiranju i izgradnji, iz 2023. godine, sadrže odredbe kojima se predviđa obaveza izdavanja energetskih pasoša ne samo za nove zgrade i zgrade koje se rekonstruišu, odnosno energetski saniraju, već za sve zgrade.

To znači da bi u narednim godinama svi trebalo makar da saznamo energetski razred prostora u kojem živimo – naravno, ako se odredbe ovog zakona budu pravilno sprovodile.

Rokovi za pribavljanje energetskih pasoša razlikuju se u zavisnosti od vrste zgrade, pa je tako za javne zgrade propisan rok od 3 godine, za poslovne 5 a za stambene zgrade 10 godina. Jednom izdat, energetski pasoš važi 10 godina.

Šta podrazumeva izrada energetskog pasoša i koliko košta?

Osnov za izradu energetskog pasoša je izrada tzv. elaborata o energetskoj efikasnosti zgrade, koji izrađuje posebno licencirani inženjer, a na osnovu kojeg ovlašćena organizacija – koja može biti privredno društvo ili drugo pravno lice – izdaje energetski pasoš.

Da bi se na pravi način izradio elaborat o energetskoj efikasnosti, potrebno je detaljno sagledati i proceniti ceo objekat: ne samo u smislu geometrijskih i materijalnih katakteristika, već i u pogledu karakteristika tehničkih sistema, režima korišćenja, energenata… Neophodno je izvršiti proračun energije potrebne za grejanje, na osnovu energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka.

Sertifikacija se vrši prema specifičnoj godišnjoj potrebnoj energiji za grejanje, iskazanoj u kilovat-satima po metru kvadratnom (kWh / m2) korisne grejane površine.

Nakon proračuna energetskog bilansa toplotnih gubitaka i dobitaka potrebno je analizirati primenjeni sistem grejanja i odrediti njegov stepen efikasnosti, a zatim sagledati i karakteristike energenta, kako bi se odredila finalna, odnosno primarna energija i emisija CO2.

„Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom”, navodi Zeković.

Ukratko, u pitanju je nešto nalik zdravstvenom kartonu nekretnine, sa dijagnozama i predlozima tretmana. On treba da nas informiše i osnaži da donosimo bolje odluke o održavanju i unapređenju prostora u kojima živimo.

Kao što se sam proces razlikuje u zavisnosti od nekretnine, tako mu se razlikuje i cena. Možete da očekujete da ćete za izradu pasoša platiti najmanje oko 100 evra, ako je u pitanju najjednostavnija zgrada (kuća), dok se za kompleksnije i veće zgrade cena kreće od 1 do 4 evra po metru kvadratnom.

Ovo treba shvatiti kao grub orijentir, jer stvarna cena zavisi od konkretnog slučaja, dostupnosti dokumentacije, potrebe za dodatnim merenjima, postojanja složenih tehničkih sistema…

Prvi korak ka dobijanju energetskih pasoša predstavlja angažovanje licenciranog inženjera za energetsku efikasnost zgrada koji će proceniti kompleksnost same zgrade i formirati cenu za izradu neophodnih proračuna i izdavanje sertifikata.

Opširnije pročitajte na portalu Klima 101.

Tagovi:

Energetski pasoš energija Nekretnine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure