img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Konferencija „AI u redakcijama”

Srpski novinari podeljeni: Da li veštačka inteligencija pomaže?

25. септембар 2024, 16:47 Bojan Cvejić
Foto: Bojan Cvejić
Copied

I dok među novinarima vlada strah da će upotreba veštačke inteligencije znati smanjiti kvalitet novinarstva, više od trećine medijskih profesionalaca smatra da je upotreba VI u novinarstvu itekako korisna

Svaki četvrti ispitanik iz medijskog sektora u Srbiji smatra da će veštačka inteligencija negativno uticati na kvalitet novinarstva, dok trećina njih vidi pozitivne efekte, pokazuju rezultati ankete medju više od 100 učesnika koji su predstavljeni na konferenciji „AI u redakcijama: Transformisanje novinarstva u digitalnom dobu” koja je organizovana u okviru USAID programa “Mediji.Inovacije”.

Kako je istakao Pavle Zlatić iz programa „Mediji.Inovacije”, 35 odsto ispitanika u anketi medju najvećim strahovima prilikom upotrebe veštačke inteligencije ističe strah od dezinformacija, dok po oko 14 odsto brine zbog pada kvaliteta i privatnosti i etike. S druge strane, kao benefite 47 odsto navodi analizu podataka, a 45 odsto produktivnost.

Novinari ipak nezamenljivi

„Na pitanje da li VI može da zameni novinare, 65,7 odsto odgovorilo je – ne, 4,8 odsto – da, a 29,5 odsto da može delimično. Interesantno je da je medju ispitanicima iz nezavisnih medija 75 odsto na ovo pitanje odgovorilo sa ‘ne’, a u korporativnim medijima 46,4 odsto”, naveo je Zlatić.

Anketa je pokazala i da je najviše novinara i urednika, odnosno 42 odsto njih, odgovorilo da povremeno koristi VI u svom radu, dok je 56 odsto menadžera u medijima istaklo da je koristi veoma često. Takodje, 74 odsto anketiranih navelo je da etičke smernice o upotrebi VI ne postoje u njihovim redakcijama.

Tanja Maksić iz BIRN-a istakla je da njihove ankete medju medijskim uposlenicima u Srbiji pokazuju da se u domaćim medijima upotreba veštačke inteligencije poistovećuje sa ChatGPT i da većina nije koristila druge alate.

„Istraživački mediji, pokazalo se, znatno su napredniji u korišćenju veštačke inteligencije, ali oni smatraju da VI nikada neće moći da zameni ono što se zove uredničkom odlukom”, dodala je Maksić.

VI kao pomoćni alat

Profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dragana Milin osvrnula se na dubinske intervjue koje je s kolegama sprovela u deset lokalnih medija u Srbiji. Dodala je da se pokazalo da novinari nisu spremni da prepuste VI pisanje tekstova, ali koriste kao pomoćne alate za prevod, lekturu…

„Neke redakcije su prepoznale, na primer, korist za pisanje projekata i izveštavanje, ali i za obradu podataka. Svakako se većina slaže da definitivno VI ne može da zameni novinare, pogotovo što mnogi smatraju da je ‘bezdušno’ to što dobijaju od VI”, objasnila je Milin.

Digitalni direktor kompanije United Media Ivan Krstić naveo je da su alati VI dosta neprecizni i da je relevantnost podataka upitna, te da je u tom smislu ljudski faktor nezamenljiv.

„VI treba da tretiramo kao jedan alat koji treba da testiramo i vidimo koja je njegova prava vrednost. Postoji dosta mogućnosti koje mogu pomoći novinarima u radu, ali to nije za sada dovelo do vidljivih promena. Ipak, ne može se prepustiti sve novim alatima već mora da prodje i finalnu proveru”, naglasio je Krstić.

Uticaj na kvalitet novinarskog sadržaja

Direktorka digitalnih medija u Euronews Srbija Jasmina Koprivica rekla je da smo trenutno u nultnoj fazi na tržištu što se tiče upotrebe VI u medijima i da se za sada to svodi na testiranje i probe.

„Svi smo zainteresovani da vidimo šta valja, a šta ne. Ako te alate prilagodimo našim potrebama, VI može da bude od velike pomoći novinarima i da ih oslobodi nekih operativnih poslova”, istakla je Koprivica i dodala da moraju da postoje pravila i da ljudski faktor uvek treba da ima kontrolu.

S tim se složila i direktorka digitalnih medija u Wireless Media Group Ana Marković koja je navela da bi novinari mogle da imaju više vremena da se bave proizvodnjom sadržaja.

„To je šansa ujedno i da se podigne kvalitet sadržaja i novinastva”, naglasila je Marković.

S druge strane, direktorka BIRN Srbija Dragana Žarković Obradović objasnila je da oni kao istraživački medij VI koriste „ne toliko za proizvodnju sadržaja, koliko za istraživački proces”.

„Kao jedan od rizika upotrebe generativne VI u medijima vidim potencijal da medije još više pretvori u fabrike modifikovanog sadržaja. Trenutno mediji u Srbiji imaju na dnevnom nivou mnogo sadržaja koji imaju malu informativnu vrednost”, ocenila je Žarković Obradović

Tagovi:

AI u medijima BIRN Novinarstvo Veštačka inteligencija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure