

Demografija
Zašto preskupe mere države ne povećavaju broj beba u Srbiji
Srbija je u 2025. dobila najmanje beba ikada. Mada se država hvali pozamašnim iznosima za pomoć porodicama, mnogi od njih su pre puko političkog nego svrsishodnog karaktera




Prošle godine 52 odsto potrošača na svetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odeće, a predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udeo od čak 10 odsto na ukupnom tržištu odeće
U toku prošle godine, ukupno 52 odsto potrošača na svetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odeće, piše u tekstu portala Klima 101 o rezultatima najnovijeg istraživanja ThredUp, jednog od vodećih sajtova za preprodaju garderobe, koje je realizovano sa konsultanskom kućom GlobalData.
Mada su najčešći posetioci second hand radnji pripadnici generacije Z i milenijalci (osobe starosti od 12 do 43 godine), to ne znači da potrošači ne potiču iz svih starosnih grupa – doduše, sa različitim motivima i ciljevima.
„Mlađi kupci okreću se second hand-u zarad samoizražavanja i izgradnje ličnog stila, roditelji se oslanju na second hand kako bi obukli svoje porodice na ekonomičan i eko-osvešćen način, dok se starije generacije odlučuju za second hand da bi uhvatili skuplje brendove po povoljnijim cenama i zbog uzbuđenja ‘lova’”, objasnio je Nil Saunders, generalni direktor u GlobalData.
Uz godišnji porast od 18 odsto, globalno tržište second hand odeće dostiglo je prošle godine vrednost od 197 milijardi dolara.
Predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udeo od čak 10 odsto na ukupnom tržištu odeće. Vrednost second hand tržišta u 2025. procenjuje se na 264 milijarde dolara da bi do 2028. to skočilo na čak 350 milijardi dolara.
Kako se navodi, dva od pet modnih komada koji su potrošači kupili tokom poslednjih dvanaest meseci bilo je polovno. Povrh toga, kupci su skoro polovinu svog budžeta za odeće potrošili na second hand.
Ali oni nisu isključivo trošili novac, već su takođe i prodavali garderobu koju ne nose. Četvrtina potrošača (25 odsto) bavila se preprodajom u godini iza nas, a glavni razlozi bili su zarada, čišćenje ormana i održivije upravljanje odećom.
Svake sekunde na deponije širom sveta istrese se po jedan kamion garderobe. Dodatno, modna industrija proizvodi više štetnih emisija od avio i pomorskog saobraćaja zajedno.
Sve to su jasni pokazatelji da bi, u doba brze mode, besomučni konzumerizam trebalo usporiti zarad manjeg zagađenja i nižeg karbonskog otiska proizvodnje. To možemo postići i kupovinom u second hand-ovima ili, još jednostavnije, razmenom odeće sa prijateljima.


Srbija je u 2025. dobila najmanje beba ikada. Mada se država hvali pozamašnim iznosima za pomoć porodicama, mnogi od njih su pre puko političkog nego svrsishodnog karaktera


Glavni gradski urbanista Marko Stojčić izjavio je da je kvar na satu na Trg republike nastao zbog vode pod visokim pritiskom tokom pranja, a da je štetu napravila ekipa JKP Gradska čistoća


Radivoje Jovović objavio fotografiju obrušenog plafona u Kliničkom centru Vojvodine i tvrdi da je povređena medicinska sestra


Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni


Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve