
Priča iz života
Slovenci u Beogradu: Zašto ste to dozvolili
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Prošle godine 52 odsto potrošača na svetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odeće, a predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udeo od čak 10 odsto na ukupnom tržištu odeće
U toku prošle godine, ukupno 52 odsto potrošača na svetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odeće, piše u tekstu portala Klima 101 o rezultatima najnovijeg istraživanja ThredUp, jednog od vodećih sajtova za preprodaju garderobe, koje je realizovano sa konsultanskom kućom GlobalData.
Mada su najčešći posetioci second hand radnji pripadnici generacije Z i milenijalci (osobe starosti od 12 do 43 godine), to ne znači da potrošači ne potiču iz svih starosnih grupa – doduše, sa različitim motivima i ciljevima.
„Mlađi kupci okreću se second hand-u zarad samoizražavanja i izgradnje ličnog stila, roditelji se oslanju na second hand kako bi obukli svoje porodice na ekonomičan i eko-osvešćen način, dok se starije generacije odlučuju za second hand da bi uhvatili skuplje brendove po povoljnijim cenama i zbog uzbuđenja ‘lova’”, objasnio je Nil Saunders, generalni direktor u GlobalData.
Uz godišnji porast od 18 odsto, globalno tržište second hand odeće dostiglo je prošle godine vrednost od 197 milijardi dolara.
Predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udeo od čak 10 odsto na ukupnom tržištu odeće. Vrednost second hand tržišta u 2025. procenjuje se na 264 milijarde dolara da bi do 2028. to skočilo na čak 350 milijardi dolara.
Kako se navodi, dva od pet modnih komada koji su potrošači kupili tokom poslednjih dvanaest meseci bilo je polovno. Povrh toga, kupci su skoro polovinu svog budžeta za odeće potrošili na second hand.
Ali oni nisu isključivo trošili novac, već su takođe i prodavali garderobu koju ne nose. Četvrtina potrošača (25 odsto) bavila se preprodajom u godini iza nas, a glavni razlozi bili su zarada, čišćenje ormana i održivije upravljanje odećom.
Svake sekunde na deponije širom sveta istrese se po jedan kamion garderobe. Dodatno, modna industrija proizvodi više štetnih emisija od avio i pomorskog saobraćaja zajedno.
Sve to su jasni pokazatelji da bi, u doba brze mode, besomučni konzumerizam trebalo usporiti zarad manjeg zagađenja i nižeg karbonskog otiska proizvodnje. To možemo postići i kupovinom u second hand-ovima ili, još jednostavnije, razmenom odeće sa prijateljima.
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Posle postavljanja zahteva početkom februara, zaposleni u pravosuđu, pre svega članovi Sindikata sudske vlasti, od ponedeljka 5. maja stupili su u štrajk - do ispunjenja zahteva
Blokada Radio-televizije Srbije je završena, ali deo zaposlenih otvorenim pismom od rukovodstva traži odgovore na niz pitanja o neobjektivnom izveštavanju
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve