
Javna preduzeća
Sad i zvanično: Sedam javnih preduzeća postala d.o.o.
Ono što je tokom leta najavljeno, sada je i zvanično - sedam javnih preduzeća sada su društva s ograničenom odgovornošću

Prošle godine 52 odsto potrošača na svetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odeće, a predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udeo od čak 10 odsto na ukupnom tržištu odeće
U toku prošle godine, ukupno 52 odsto potrošača na svetu pazarilo je nešto u prodavnici polovne odeće, piše u tekstu portala Klima 101 o rezultatima najnovijeg istraživanja ThredUp, jednog od vodećih sajtova za preprodaju garderobe, koje je realizovano sa konsultanskom kućom GlobalData.
Mada su najčešći posetioci second hand radnji pripadnici generacije Z i milenijalci (osobe starosti od 12 do 43 godine), to ne znači da potrošači ne potiču iz svih starosnih grupa – doduše, sa različitim motivima i ciljevima.
„Mlađi kupci okreću se second hand-u zarad samoizražavanja i izgradnje ličnog stila, roditelji se oslanju na second hand kako bi obukli svoje porodice na ekonomičan i eko-osvešćen način, dok se starije generacije odlučuju za second hand da bi uhvatili skuplje brendove po povoljnijim cenama i zbog uzbuđenja ‘lova’”, objasnio je Nil Saunders, generalni direktor u GlobalData.
Uz godišnji porast od 18 odsto, globalno tržište second hand odeće dostiglo je prošle godine vrednost od 197 milijardi dolara.
Predviđa se da će naredne godine polovna garderoba zauzimati udeo od čak 10 odsto na ukupnom tržištu odeće. Vrednost second hand tržišta u 2025. procenjuje se na 264 milijarde dolara da bi do 2028. to skočilo na čak 350 milijardi dolara.
Kako se navodi, dva od pet modnih komada koji su potrošači kupili tokom poslednjih dvanaest meseci bilo je polovno. Povrh toga, kupci su skoro polovinu svog budžeta za odeće potrošili na second hand.
Ali oni nisu isključivo trošili novac, već su takođe i prodavali garderobu koju ne nose. Četvrtina potrošača (25 odsto) bavila se preprodajom u godini iza nas, a glavni razlozi bili su zarada, čišćenje ormana i održivije upravljanje odećom.
Svake sekunde na deponije širom sveta istrese se po jedan kamion garderobe. Dodatno, modna industrija proizvodi više štetnih emisija od avio i pomorskog saobraćaja zajedno.
Sve to su jasni pokazatelji da bi, u doba brze mode, besomučni konzumerizam trebalo usporiti zarad manjeg zagađenja i nižeg karbonskog otiska proizvodnje. To možemo postići i kupovinom u second hand-ovima ili, još jednostavnije, razmenom odeće sa prijateljima.

Ono što je tokom leta najavljeno, sada je i zvanično - sedam javnih preduzeća sada su društva s ograničenom odgovornošću

Prema podacima Vrhovnog javnog tužilaštva u 2025. godini prijavljeno je četiri puta više fizičkih napada na novinare nego u 2024. godini. Verbalni napadi gotovo su svakodnevni. Kako se zaštiti, kada represivnom režimu na pamet ne pada da štiti one koji ga kritikuju

Srpski mlekari nalaze se u teškoj situaciji. Kako bi pomogli „našim proizvođačima mleka“ ministar poljoprivrede Dragan Glamočić pozvao je građane da iskažu mlekarski patriotizam - kupujući više srpskog mleka i mlečnih proizvoda. Mlekari odgovornost prebacuju na državu

Zgrada vrtića „Naša bajka“ na Zvezdari, zadužbina gazda Cvetka, planirana je za rušenje zbog zidanja solitera, dok postoji opasnost da će se zgrada vrtića Ljolja“ na Banjici sama urušiti zbog mogućeg klizišta

Broj napada na lokale u Beogradu, posebno na Vračaru, ove godine je dvocifren, što ukazuje na mogućnost da posredi nisu izolovani slučajevi, već fenomen
Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture
Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve