Održan je protest protiv najavljenog premeštanja Savskog mosta. Okupljeni zahtevaju da se obustavi izdavanje dozvole za uklanjanje mosta i da se otvori dijalog o tom pitanju
U Beogradu je organizovan protest protiv najavljene demontaže Starog savskog mosta, , simbolično 20. oktobra, na dan nad je oslobođen Beograd i sačuvan Savski most, koji beogradska vlast planira da ukloni sa mesta na kome se nalazi od 1942. godine.
Učesnici protesta zahtevaju da se obustavi izdavanje dozvole za uklanjanje mosta, ali i da se otvori široki dijalog o ovom pitanju.
„Mostovi se ne ruše, mostovi se grade“, poručili su okupljeni.
Na transparentima je pisalo „Borba traje, most ostaje“, „Ni korak dalje, most ostaje“, „Da li se voziš ili te vozaju u krug“.
Đorđe Miketić, jedan od govornika, podsetio je da je na današnji dan pre osam decenija učitelj Zarić sprečio rušenje Savskog mosta.
„Znao je koliko je važan. Znao je da će odbranom mosta – osloboditi grad. I da će time okupatoru ubrzati konačni pad“, rekao je Miketić.
Danas se, rekao je, na most namerio domaći okupator.
Podsetio je da jer prva dozvola o rušenju mosta odbijena, da je potom izdata nova, „potom da je izdata čak i dozvola za izgradnju novog mosta, iako projekat ne postoji. Postoji samo idejno rešenje. Pa su u listu ’Politika’ rekli da će se most srušiti, pa tek potom napraviti definitivan projekat mosta. Pogađate – ’Milenijum tim’ će da radi projekat novog mosta tek pošto ovaj sruše.“
„I zato kriju rešenja – jer ne postoji usvojeni finalni projekat. Mi, građani Beograda, ne znamo šta će se naći na stubovima, ukoliko sruše Stari savski
Miketić je na kraju parafrazirao Koču Popovića – pisca, nadrealistu i oslobodioca, a koji je umro na ovaj dan:
„Kritički tekstovi i društveni angažman igraju značajnu ulogu u popravljanju društva – međutim dođe momenat, stane pred tebe ta konačna okolnost istorije – kad tekstovi ne pomažu, već je jedino pitanje – hoćeš li u šumu ili ne.“
Na kraju je pozvao okupljene da se pomoću QR koda „uključe u odbranu mosta i spreče dalje varvarsko rušenje Beograda“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice
U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put
Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima
Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“
Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!