img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

Prašinske oluje: Nova opasna pojava u Srbiji

18. април 2024, 12:07 Ana Vuković Vimić (Klima101)
Foto: Pixabay
Copied

Srpski vozači navikli su na vožnju u magli, sa malom vidljivošću, pa su donekle spremni da reaguju na vreme kada se prašinska oluja pojavi na putevima. Stručnjaci ipak upozoravaju da država još uvek ne prepoznaje prašinske oluje kao rizik, nema razvijene sisteme praćenja i uzbunjivanja koji bi u godinama koje dolaze mogli da postanu neophodni

Nakon vrelog početka aprila, strujanja sa severozapada su u Srbiju donela promenu vremena, zahlađenje i jake vetrove – koji su proizveli, između ostalog, i lokalne prašinske oluje, piše Klima 101.

Društvenim mrežama su se delili snimci iz Vojvodine, pre svega iz okoline Kule i Ruskog Krstura, u kojima su vozači na putevima iznenada okruženi oblakom prašine, u kojem vidljivost pada na nulu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by 𝗛 𝗔 𝗜 𝗟 𝗭 | SRB |® (@hailz_srbija)

U pitanju je opasna pojava, koja lako može izazvati saobraćajne udese, posebno na magistralnim i međugradskim putevima.

Ali dok domaći mediji naglašavaju kako je ova pojava „apokaliptična” ili kako izaziva „haos”, propušta se jedna važna stvar. Stručnjaci naglašavaju da prašinska oluja u Vojvodini uopšte nije iznenađujuća pojava.

Uostalom, ovakva oluja bila je zabeležena i prošle godine, isto na severu Vojvodine, samo nešto ranije, krajem marta. Usled klimatskih promena i povezanih procesa koji izazivaju degradaciju zemljišta, prašinske oluje postaju nova realnost na ovom podneblju, a posebno u širem regionu Panonske nizije.

I dok srpski vozači makar imaju iskustvo vožnje u magli, sa malom vidljivošću, pa su donekle spremni da reaguju na vreme kada se ovaj fenomen pojavi na vojvođanskim putevima, naša država još uvek ne prepoznaje prašinske oluje kao hazard, i nema dovoljno razvijene sisteme praćenja i uzbunjivanja, koji bi u godinama koje dolaze mogli da postanu neophodni.

Kako nastaje prašinska oluja?

Prašinske oluje čine čestice manje od peska – kao što im i ime kaže – one nastaju naglo, i teško ih je precizno predvideti, ali su uslovi u kojima nastaju i te kako poznati.

Kao što je to bilo i 16. aprila, prašinske oluje nastaju zajedno sa „običnim” olujama: hladan, težak vazduh nastane u olujnim oblacima, spusti se do zemlje i napravi olujni vetar sa jakim frontom blizu tla. Kada se ovakav fenomen desi na „pravom” mestu, on podigne i prašinu i postaje jako opasan.

Nama je u ovom trenutku najvažnija tema upravo to – pravo mesto.

Naime, zemljište koje je najbolji izvor prašine za ovakve oluje i nisu pustinje ili peščare, već zemljišta sa aluvijalnim depozitima, kao što je Vojvodina, koja je nekada bila deo Panonskog mora.

Ali ako je ovo zemljište idealni izvor prašine, zašto su prašinske oluje ipak novina na ovim prostorima, ne samo u Srbiji, već i u drugim zemljama koje se makar delom nalaze u Panonskoj niziji, kao što su Mađarska ili Slovačka?

Odgovor je pre svega u klimatskim promenama. Pored toga što izazivaju promene u temperaturama i učestalosti ekstremnih pojava, klimatske promene dovode i do degradacije zemljišta, odnosno do opadanja njegovog kvaliteta, gde je grubo rečeno jedan od oblika i – isušivanje. Naravno, veliku ulogu u nastajanju ovakvih oluja imaju i neprilagođene poljoprivredne prakse, koje dovode do toga da je zemljište izloženo i više podložno eroziji.

Napušteno zemljište stvara opasnost

Uzrok nastanka prašinskih oluja je degradacija zemljišta i njegovo isušivanje, za šta su krive pre svega klimatske promene.

U periodu pre prašinskih oluja 16. aprila nismo imali samo više nedelja vrućina, već i sušu. Po monitoringu suše RHMZ, period februar-mart je u najvećem delu Vojvodine u domenu jake i ekstremne suše, pojačane visokim temperaturama i daljim nedostatkom padavina.

Sušni uslovi nastavili su se bili i u aprilu, pa primera radi, tokom druge nedelje aprila padavine nisu bile zabeležene nigde na teritoriji zemlje:

Suše su nekada bile pojava koja se javljala jednom po deceniji na ovim prostorima, ali ih je između 2011. i 2020. bilo zabeleženo pet – drugim rečima, umesto jednom u deset godina, što je nekada bila normala, suše su se u proseku javljale svake druge godine.

Nije ovo jedini način na koji klimatske promene dovode do pojave prašinskih oluja; u pitanju je kompleksna kombinacija faktora, gde u Srbiji važnu ulogu igraju i napuštena poljoprivredna zemljišta, kojih u Vojvodini ima veliki broj.

Prema poslednjem poljoprivrednom popisu, čije rezultate je Republički zavod za statistiku počeo da objavljuje u januaru ove godine, površina tzv. korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini opala je za 6,3% u odnosu na 2018. godinu. Neka zemljišta su prenamenjena, ali mnoga su jednostavno ostavljena da propadaju pored magistralnih i međugradskih puteva širom Srbije – čime, kao što možemo videti, kada se pogode uslovi, postaju hazard za bezbednost u saobraćaju.

Moguća zaštita

Moguće je boriti se protiv prašinskih oluja. Pre svega je neophodan precizan sistem praćenja i upozoravanja, koji uključuje detaljne informacije  o osobinama i stanju lokalnog zemljišta i unapređenje prognostičkih sistema.

Međutim, zbog njihove nagle i nepredvidive prirode, kao i činjenice da nastaju „ispod” običnih oluja, zbog čega ih je teško pratiti iz satelita, mogućnosti za ranu najavu i upozorenja na prašinske oluje su nekada ograničene samo na specijalne prognoze transporta prašine, koje su još uvek u domenu naučnog razvoja čak i na globalnom nivou.

Koliko smo nespremni na problem prašinskih oluja možda i najbolje oslikava činjenica da nama nedostaje čak i adekvatna terminologija.

Naime, ovog 16. aprila, možda i prvi put se u srpskim medijima odomaćio termin „prašinska oluja” (dust storm) – koliko prošle godine, stručnjaci u Srbiji su morali da naglašavaju da se one kolokvijalno zovu peščane oluje, ali da u pitanju nisu peščane oluje jer one ne prenose pesak.

Zapravo, razliku u ova dva termina prave samo oblasti koje imaju iskustvo u borbi sa peščanim olujama i olujama prašine, što je u sušim i polusušnim oblastima sveta.

Dobra je vest da se tako brzo odomaćio termin „prašinska oluja”, koji se već ranije koristio u hrvatskim medijima, ali je takođe i indikativno da su taj termin preneli mediji, a ne npr. država ili državne agencije. U oblasti nauke, „oluje prašine” prepoznavali su samo oni koji se bave istraživanjem zemljišta i degradacije.

Promene koje doživljavamo zahtevaju od nas da se adaptiramo, a to uključuje i adaptaciju rečnika, kako bismo te promene mogli da, za početak, uopšte prepoznamo, definišemo, procenimo rizike i uključimo u sistem upozoravanja.

Na smanjenje rizika od prašinskih oluja mogli bismo da utičemo i smanjivanjem izvorišnih oblasti čestica, na primer sadnjom tzv. pokrovnih useva, to jest useva koji se uzgajaju van glavne sezone. Oni ne služe samo „pokrivanju“ zemljišta i zaštiti od erozije vetrom, već se koriste i za poboljšanje kvaliteta zemljišta, očuvanje vlage i zaštitu od štetočina. U zavisnosti od „glavne“ kulture koja se uzgaja, to mogu biti detelina, grašak, lucerka, heljda…

Ovakvi projekti sadnje bili bi odličan primer adaptacije, a posebno zato što pokazuju važnost struke i poznavanja pravih uzroka: bez adekvatnog znanja o uslovima koji dovode do ovog fenomena, ne bismo mogli ni da pretpostavimo da bi sadnja na zemljištima u blizini puteva mogla da bude faktor bezbednosti u saobraćaju. A u uslovima u kojima iznenadne oluje drastično smanjuju vidljivost, ovakve akcije mogu u budućnosti spasiti živote.

Problem na nivou UN-a

Problem nije samo u Srbiji. Na nivou Ujedinjenih nacija, Konvencija za borbu protiv dezertifikacije je 2022. objavila vodič za procenu rizika od peščanih i prašinskih oluja, ali zemlje kao što je Srbija (ili Mađarska), koje se ne nalaze u sušnim ili polusušnim  područjima, još uvek nisu prepoznate kao mesta povećanog rizika od prašinskih oluja.

Trenutno je u izradi i Vodič za upravljanje prašinskim i peščanim olujama, koje izrađuju UNCCD, FAO, WMO, a koji bi trebalo da pruži podršku svim zemljama da implementiraju ovakve opasnosti u svoje rizike i da planiraju aktivnosti za smanjenje rizika. Koliko će biti uspešni u tome videće se do kraja godine, nakon konferencije UNCCD u Saudijskoj Arabiji, kada se očekuje prvo predstavljanje ovog uputstva.

Međutim, ne moramo da čekamo da se neka pojava ustali kako bismo se sa njom suočili. Do pre nekoliko godina, prašinske oluje u Srbiji bile su stvar procena i predviđanja, analiza i razumevanja pogodnih uslova; javnost nije bila opremljena ni sa adekvatnom rečju kojom bi ih nazvala. Danas imamo drugi slučaj prašinske oluje u isto toliko godina.

Prašinske oluje neće nestati same od sebe, i usled klimatskih promena, one lako mogu postati i učestalije u budućnosti. Sada je vreme da naučimo, da se pripremimo i adaptiramo na ovu budućnost.

Tagovi:

Klimatske promene Prašinska oluja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Plate u obrazovanju

12.октобар 2025. Sonja Ćirić

U Zavodu za udžbenike nisu menjane plate od 2013. godine

Zakon o nacionalnim udžbenicima je zaustavljen, pa samim tim i nada zaposlenih u Zavodu za udžbenike da će im se povećati plate koje nisu menjane od 2013. godine

Putovanje u zemlje Evropske unije

12.октобар 2025. I.M.

Novi EU sistem za ulazak i izlazak startuje danas: Šta putnici Srbije treba da znaju?

Evropska unija uvodi Sistem ulaska/izlaska (EES), koji prikuplja otiske prstiju i fotografiju lica putnika izvan EU. Sistem se primenjuje postepeno, a do aprila 2026. pasoši će i dalje biti pečatirani

U znak podrške kolegama sa Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici i Srbima sa Kosova, studenti u blokadi organizuju skup u Beogradu.

Protesti

11.октобар 2025. B. B.

Skupovi podrške Srbima na Kosovu u režiji i studenata i vlasti

U subotu se održavaju skupovi podrške Srbima na Kosovu. Organizuju ih i studenti i vlast

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Energetika

11.октобар 2025. Dr Ilija Batas Bjelić (Klima 101)

Korišćenju uglja za proizvodnju energije u Srbiji ne nazire se kraj pre 2050.

Korišćenje uglja nije celishodno kada postoje tehnički i ekonomski bolje opcije u vidu obnovljivih izvora energije

Ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko smatra da je stav Vašingtona jasan i da je „njihov cilj da Rusije politički i ekonomski uopšte nema“.

Ambasador Rusije

11.октобар 2025. B. B.

Bocan-Harčenko: Siguran sam da će i ove zime u domovima u Srbiji biti toplo

„Siguran sam da će i ove zime u domovima u Srbiji biti toplo, bez obzira na sve poteškoće koje sankcije donose“, kaže ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko

Komentar
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Ulaz u Narodno pozorište

Komentar

Narodnim pozorištem se ne može vladati pretnjama i novcem

Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1814
Poslednje izdanje

Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije

Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati se
Vučićeve Hit tvit pretnje

Pokušaj kroćenja državnih službenika

Naftna industrija Srbije

Flota iz senke protiv američkih sankcija

Intervju: Brankica Janković, poverenica za ravnopravnost

U društvu se pojavila nada

Dokumentarni film

Ocean i dlan

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure