img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prava građana

Poštuj pravila i načekaćeš se: Priča jedne građanke o PIO fondu

29. август 2024, 13:58 Milica Srejić
Čekanje Foto: Tanjug/Tara Radovanović
Čekanje
Copied

Pravila, pravila da bi me udavila... koštala su PIO fond oko 911 miliona dinara zbog takozvanog „ćutanja uprave”. Broj sporova okončanih na osnovu pritužbe za „ćutanja uprave” je iz godine u godinu rastao. A priča jedne građanke na dijalizi, koja nije tužila PIO fond, svakako govori u prilog nefunkcionisanja ove institucije. Morala je sama da traži informaciju šta se dešava sa njenim slučajem, a prednost nemaju čak ni pacijenti na hemioterapiji

„Popuni formulare ako hoćeš pare”, stih je Riblje čorbe iz pesme „Pravila, pravila”. Međutim, Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje (RFPIO) nisu dovoljni ni popunjeni formulari i dostavljena dokumenta stranaka kako bi njima odgovorio.

Nova ekonomija je nedavno pisala da je neažurnost i nesavesnost u radu PIO fonda kada su u pitanju zahtevi stranaka koje žele da ostvare svoja prava dovelo do velikog finansijskog gubitka za ovu instituciju.

Naime, Fond je godinama, usled neodgovaranja na vreme na zahteve građana, bio tužen zbog takozvanog „ćutanja uprave”– i zbog toga pretpreo štetu od oko 911 miliona dinara.

Da je istina da ne odgovaraju govori naša sagovornica koja je želela da ostane anonimna. Naime, ona nije tužila fond, ali kao osoba sa invaliditetom na dijalizi morala je lično da saznaje da li se neko bavi njenim slučajem.

Nakon skoro mesec dana odlučila je da se raspita šta se dešava budući da je na dijalizi i da je u tom trenutku zbog selidbe u drugu državu bila bez zdravtsvenog osiguranja – „nemam zdravstveno, nemam nikakva ovde prava, a sa druge strane ne mogu da ih ostvarim u toj drugoj državi gde sam sada državljanka jer prosto ovde nisu završene sve stvari administrativno”.

Dodaje da je u tom trenutku pribavila meterijal za dijalizu za određeni period, ali pošto četiri puta dnevno prima terapiju pribojavala se da će ostati bez materijala jer stvari nisu administrativno rešene.

Jedine informacije koje je uspela da dobije su preko Republičkog zavoda za zdravtsveno osiguranje (RFZO).

Fali jedan papir

U njenom slučaju nedostajao je jedan papir, ali je niko o tome nije obavestio i zatražio dokumentaciju.

Dodaje i da ne postoji nikakav prioritet u ređanju predmeta kada su u pitanju osobe sa invaliditetom ili nekim teškim bolestima.

Na pitanje “Vremena” da li postoje prioriteti u izradi predeta, PIO fond do zaključenja teksta nije odgovorio, a nije odgovorio ni na navode da pacijenti sa hemioterapijom čekaju, što tvrdi naša sagovornica.

Dodaje i da kada nazove centralni broj oni ne znaju ništa o tome, nekada kažu da je predmet u toku i da nije gotov – „pa vas onda šetaju, neko kaže da je u Nemanjinoj, neko da je prebačeno na Dorćol“. U svemu tome ne postoji broj za direkciju na Dorćolu, a prema tvrdnjama naše sagovornice broj sa Gugla nije tačan.

„Prosto nemate gde ni da pitate, ni kako da zovete, nego morate tamo da odete i da tražite da vidite šta je problem, šta se dešva sa predmetom.”

Naša sagovornica zaključuje da joj je svaki susret sa PIO fondom uglavnom proticao naporno – „od nemogućnosti da dođemo do nekih informacija, da ih pozovemo telefonom i slično. Tako da ovo nije prvi put da sam ja imala negativno iskustvo”.

Broj sporova rastao iz godine u godinu

Broj sporova okončanih na osnovu pritužbe za „ćutanja uprave” je iz godine u godinu rastao.

Tako je 2022. godine od ukupno 8.672 rešenih predmeta u sporovima zbog ćutanja uprave u 5.403 doneto rešenje o obustavi postupka, a u 2023. godini od 11.473 rešenih predmeta u sporovima zbog ćutanja uprave, u 5.955 je doneto rešenje.

U dokumentu se navodi i da su savesni radnici Fonda na kolegijumima upozoravali rukovodstvo Fonda o nezakonitim pojavama, naročito od 2018. i 2019. godine kada je drastično skočio rast upravnih sporova zbog ćutanja uprave protiv Direkcije fonda.

„Očigledno je da rukovodstvo RFPIO nije preduzimalo radnje u cilju sprečavanja zloupotreba na koje je upozoreno“, naveo je Savet za borbu protiv korupcije.

Rad i funkcionisanje Upravnog suda su, kako tvrdi Savet, otežani zbog enormno velikog broja predmeta u kojima je tuženi Republički fond PIO, a ukupna materijalna šteta koju je PIO pretrpeo nadoknađujući tužiocima troškove postupka povodom izgubljenih upravnih sporova po svim osnovama dostigla u periodu od 2019. do 30. septembra 2023. visinu od 1,6 milijardi dinara i to bez izvršnih troškova i troškova zakonske zatezne kamate.

Utvrditi materijalnu odgovornost zaposlenih

Savet za borbu protiv korupcije istakao je da je neophodno utvrditi materijalnu odgovornost zaposlenih u RFPIO.

Vladi Srbije predloženo je da naloži Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, s obzirom da je ukinut Nadzorni odbor RFPIO, da izvrši nadzor nad zakonitošću rada RFPIO i njegovog nepostupanja koji za posledicu ima ogroman broj tužbi čiji je osnov ćutanje uprave.

Predloženo je i da Upravni odbor RFPIO, čiji većinski sastav čine članovi koje bira Vlada Srbije, utvrdi prilikom usvajanja izveštaja o radu i izveštaja o finansijskom poslovanju RFPIO da li postoji odgovornost direktora i rukovodstva tog fonda za nepostupanje i nezakonitost u radu kao razlog za podnošenje tužbi zbog ćutanja uprave i njihovih troškova, kao i ukupnih troškova svih vrsta upravnih sporova.

Tagovi:

Ćutanje uprave PIO fond Prava građana RFPIO
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Duško Vujošević

Zdravlje

27.мај 2025. K. S.

Zašto Duško Vujošević ide u Belorusiju po bubreg?

Posle dugogodišnjeg problema s bubrezima, legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, otputovao je u Minsk, glavni grad Belorusije, gde će dobiti novi bubreg

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure