img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Visoko obrazovanje

Oprez pri upisu na studije: Šta da rade studenti ako njihov fakultet izgubi dozvolu za rad

14. јун 2024, 07:21 T. S.
2022. godine je u Srbiji akreditovano 130 fakulteta i univerziteta Foto: Unsplash
2022. godine je u Srbiji akreditovano 130 fakulteta i univerziteta
Copied

Pet fakulteta i visokih škola nedavno je izgubilo dozvole za rad. Šta sledi za studente na tim fakultetima, kako da budući brucoši budu sigurni da njihov fakultet ima akreditaciju i koliko akreditovanih fakulteta postoji u Srbiji

Ministarstvo prosvete je nedavno objavilo da su dozvole za rad izgubili Fakultet zdravstvenih nauka u Nišu, Visoka medicinska škola strukovnih studija u Beogradu, Fakultet za menadžment Zaječar Megatrend univerziteta, Visoka škola strukovnih studija „Akademija fudbala“ i Visoka škola akademskih studija „Epoha“.

Kao obrazloženje za prve tri ustanove navodi se da „nisu podnele zahtev za akreditaciju najkasnije godinu dana od dobijanja dozvole za rad“, odnosno da su „odustale od zahteva za akreditaciju visokoškolske ustanove i studijskih programa“. Što se tiče „Akademije fudbala“ i „Epohe“ njima su zahtevi za akreditaciju odbijeni.

Šta se dešava sa studentima ustanova koje izgube akreditaciju/dozvolu za rad?

Glavno pitanje je, svakako, šta mogu da rade studenti ako njihov fakultet ili visoka škola izgube akreditaciju ili dozvolu za rad. Ako studenti završe neakreditovani fakultet ili studijski program, diploma im neće važiti. Što, međutim, ne važi za one koji su započeli studiranje na akreditovanoj ustanovi koja je izgubila akreditaciju za neki od studijskih programa. Takvi fakulteti imaju pravo da izvedu upisane generacije akademaca po ranije odobrenim programima, ali im neobnovljena akreditacija ne dozvoljava upis novih studenata na taj studijski program.

Međutim, ako ustanova izgubi dozvolu za rad, stvari su malo komplikovanije. Za one studente koji i dalje studiraju na ustanovi u trenutku kada joj je oduzeta dozvola za rad, Zakon o visokom obrazovanju propisuje određeno rešenje. Naime, tim studentima bi trebalo da bude omogućeno da studije završe na srodnom programu neke druge akreditovane ustanove. Troškove školarina bi trebalo da pokrije ona ustanova koja je izgubila akreditaciju.

Da li se ovo u praksi poštuje, nije sasvim jasno. Ovo pitanje smo postavili Ministarstvu prosvete, ali nismo dobili odgovor.

Šta znači kada visokoškolska ustanova ima akreditaciju?

Akreditacijom se određuje da li je fakultet ispunio sve obaveze i standarde koji su Zakonom o visokoškolskom obrazovanju propisani. To znači da li ima odgovarajući nastavni kadar, da li je program dobro organizovan, da li ima dovoljan broj prostorija obzirom na broj studenata koji upisuje i slično.

Ako fakultet ima akreditaciju, to znači i da mu je diploma važeća i priznata. Na sajtu svakog fakulteta možete pronaći dokument o akreditaciji u kome piše da li ispunjava uslove ili ne.

Dešava se da su na nekim fakultetima akreditovani samo određeni smerovi, a neki drugi nisu. Zato svi svršeni srednjoškolci koji planiraju da studiraju, ali i studenti koji žele da promene studijski program ili čak fakultet, treba da se informišu o željenom fakultetu ili visokoškolskoj ustanovi.

Kako da budući brucoši znaju da li je program koji žele da upišu akreditovan?

Na sajtu Nacionalnog tela za akreditaciju i proveru kvaliteta u visokom obrazovanju, budući studenti mogu da nađu vodič, u okviru kojeg mogu da provere da li su njihovi studentski programi akreditovani.

Postupak akreditacije sprovodi se na svakih sedam godina.

Ko dodeljuje akreditacije i dozvole za rad?

Zakon o visokom obrazovanju propisuje da u postupku izdavanja dozvole za rad Nacionalno akreditaciono telo sprovodi početnu akreditaciju kojom se utvrđuje da li da visokoškolska ustanova i studijski programi ispunjavaju propisane standarde za akreditaciju.

Standarde za akreditaciju utvrđuje Nacionalni savet za visoko obrazovanje.

Dozvolu za rad izdaje Ministarstvo prosvete, odnosno nadležni pokrajinski organ, ukoliko se visokoškolska ustanova nalazi na teritoriji AP Vojvodine.

Koliko ima akreditovanih fakulteta i univerziteta u Srbiji?

Poslednja redovna akreditacija obavljena je 2022. godine, kada je akreditovano 130 državnih i privatnih visokoškolskih ustanova. Tada su akreditovane sve državne visokoškolske ustanove u Srbiji, uz dodatnih 11 privatnih univerziteta.

Tagovi:

akreditovani fakulteti Studenti Visoko obrazovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure