img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Siromaštvo u Srbiji

Novčana socijalna pomoć povećana za 229 dinara: Ni za preživljavanje

03. maj 2024, 07:06 Milica Srejić
Foto: Dimitrije Goll/Tanjug
Velika potražnja za radnicima
Copied

Novčana socijalna pomoć za pojedince od aprila do oktobra ove godine iznosi 11.674 dinara, pa je za 229 dinara veća nego u prethodnom polugođu. Danilo Ćurčić iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava A 11 za „Vreme” kaže da je ovo „povećanje” rezultat usklađivanja sa indeksom potrošačkih cena u prethodnih šest meseci, ali i da ovakvo usklađivanje ne odgovara u potpunosti na inflaciju i sveukupni rast troškova života

Šta može da se uradi sa 229 dinara? Recimo, za tročlano domaćinstvo u tabeli za minimalnu potrošačku korpu za januar 2024. godine kilogram pirinča (za mesec dana) iznosio je 304,80 dinara. Znači, nije dovoljno ni za pirinač. Ali, na primer, kilogram testenine za mesec dana iznosi 225,03 dinara.

PODELA OBROKA
Podela besplatnih obroka u narodnoj kuhinji u Rakovici / Foto: Rade Prelić/Tanjug

Novčana socijalna pomoć za pojedinca od aprila do oktobra ove godine iznosi 11.674 dinara, za 229 dinara više nego u prethodnom polugođu, piše Nova ekonomija.

Za svaku narednu osobu u porodici, novčana socijalna pomoć će u tom periodu iznosisti 5.837 dinara, a za dete do 18 godina starosti – 3.502 dinara.

Što znači da iznos novčane socijalne pomći za tročlanu porodicu iznosio bi 21.013 dinara.

Šta je zapravo to povećanje

Danilo Ćurčić iz Inicijative za ekonomska i socijalna prava A 11 za „Vreme” kaže da objavljeno „povećanje“ novčane socijalne pomoći na prvi pogled zvuči kao da se radi o nekakvom realnom povećanju koje olakšava život ljudima koji zavise od socijalne pomoći.

„Iako se, naravno, matematički radi o povećanju, u realnosti, radi se o iznosu od 229 dinara koji je rezultat usklađivanja sa indeksom potrošačkih cena u prethodnih šest meseci i zamišljeno je da služi očuvanju kakve-takve realne vrednosti novčane socijalne pomoći”, ukazuje Ćurčić.

Penzioneri_siromastvo_07
Foto: Milovan Milenković

Dodaje da ovakvo usklađivanje ne odgovara u potpunosti na inflaciju i sveukupni rast troškova života.

„Redovno indeksiranje koje se dešava svakog 1. aprila i 1. oktobra, nedovoljno je, baš kao i sam iznos novčane socijalne pomoći koji za pojedinca nije ni 100 evra mesečno, a većina ga prima samo devet meseci u toku kalendarske godine”, naglašava Ćurčić.

Svaki peti građanin u riziku od siromaštva

Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti (članom 81) propisano je da pravo na novčanu socijalnu pomoć pripada pojedincu, odnosno porodici, koji svojim radom, prihodima od imovine ili iz drugih izvora ostvaruju prihod manji od iznosa novčane socijalne pomoći.

Međutim, piše Nova ekonomija, u slučaju da neko od članova domaćinstva ostvaruje bilo kakav prihod, on se oduzima od utvrđene socijalne pomoći, pa se kao novčana socijalna pomoć isplaćuje razlika.

Foto: Marija Janković
Foto: Marija Janković

Na primer, ako neko od članova tročlane porodice ostvaruje neki prihod od 6.000 dinara mesečno, porodici će kao novčana socijalna pomoć biti isplaćeno 15.013 dinara (21.013 dinara minus 6.000 dinara).

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (za 2022. godinu) stopa rizika od siromaštva iznosila je 20 posto.

Koja su moguća rešenja u ovakvom sistemu

Alternativa ovakvom sistemu bila bi, kaže Ćurčić, prvo u izmenama Zakona o socijalnoj zaštiti koji bi predvideo značajno povećanje novčane socijalne pomoći, tako da ona može da odgovori na realne potrebe ljudi koji od nje zavise, a kasnije i njeno indeksiranje kroz formulu koja podrazumeva povećanje u odnosu na 50 posto inflacije i 50 posto u odnosu na rast zarada, kao što se to radi sa penzijama.

„To je jedan od mogućih modela, otvoreni smo da čujemo i druge predloge ili kritike ovog našeg predloga, ali se bojim da smo u realnosti veoma daleko od bilo kakvog razgovora o tome da je neophodan radikalno drugačiji pristup sistemu socijalne zaštite”, naglašava naš sagovornik.

Jer, indikativno je, dodaje Ćurčić, da u uslovima kada je Socijalnom kartom već smanjen broj korisnika za preko 44.000 od početka primene Zakona o socijalnoj karti, u svom ekspozeu mandatar za sastav nove Vlade Miloš Vučević “ni jednim jedinim slovom” nije pomenuo pitanje reforme ovog sistema ili činjenicu da je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, svaki peti građanin u riziku od siromaštva.

„U takvim uslovima nemamo čemu da se nadamo. Pa će nam ova ‘povećanja’, o kojima sada pričamo, biti jedina povećanja novčane socijalne pomoći o kojima govorimo”, zaključuje Ćurčić.

Šta se može kupiti sa ovim parama

Iznos minimalne potrošačke korpe za januar mesec ove godine iznosio je 52.775,41 dinara, a prosečne potrošačke korpe 102.044,14 dinara.

Inicijativa za ekonomska i socijalna prava A 11 je ranije (u februaru ove godine) računala koliko se hrane može kupiti za mesec dana od socijalne pomoći. (Tada je iznos bio niži za 229 dinara.)

Od ukupnog iznosa odbili su šestinu zbog pokrivanja komunalnih troškova, birali najjeftinije artikle sa spiska osnovnih prehrambenih namirnica: osam belih hlebova, litra ulja, pet kilograma brašna, 10,5 litara mleka, četiri litre jogurta, 400 grama kafe, kilogram šećera; tu je i 30 jaja, oko šest kilograma mesa, dve mlečne čokolade, oko pet kilograma krompira, četiri kilograma kupusa, jedan sapun, te pakovanje uložaka i 10 rolni toalet papira.

„Ova količina potrepština koštala je 9.931 dinar, a apsolutno je nedovoljna za preživljavanje i normalno zadovoljenje osnovnih životnih potreba jedne osobe”, napisali su tada iz ove Inicijative.

I zaključili da – „novčana socijalna pomoć u Srbiji nije dovoljna ni za preživljavanje, a kamoli za život u dostojanstvu i zbog toga je neophodna njena hitna reforma”.

Jer, kako sa ovim novcem preživeti mesec?

Tagovi:

inicijativa a11 Siromaštvo socijalna pomoć
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Voz

Železnički saobraćaj

26.februar 2026. K. S.

Beograd – Budimpešta: Kreće brzi voz

Pretposlednjeg februarskog dana trebalo bi da krene prvi teretni voz na deonici između Beograda i Budimpešte. A kada će putnički

Zgrada Visokog saveta tužilaštva

Visoki savet tužilaštva

26.februar 2026. K. S.

U petak sednica o prigovorima posle izbora za VST

Visoki savet tužilaštva u petak raspravlja o prigovorima posle ponovljenih izbora

Blokada poljoprivrednici

Protest poljoprivrednika

26.februar 2026. K. S.

Hoće li poljoprivrednici za Beograd

Blokade poljoprivrednika nastavljaju se širom zemlje. A hoće li doći u Beograd

Blokada poljoprivrednici

Barikade širom Srbije

26.februar 2026. I.M.

Poljoprivrednici nastavljaju proteste, policija ih legitimiše

Nastavljaju se blokade oko 80 magistralnih puteva. Pojedine blokade su celodnevne. U Smederevskoj Palanci policija je legitimisala poljoprivrednike i građane koji su izašli da ih podrže

Reka ili otpad, Drina

Zagađenje reka

26.februar 2026. K. S.

Vodena deponija: Drinom pluta otpad iz tri države

Drina se ponovo pretvorila u veliku deponiju otpada iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Države ne čine mnogo da reše ovaj decenijski problem koji mogao da postane još veći

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure