img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Nadoknada školske godine: Osmi čas donosi opasnost od preteranog formalizma

05. април 2025, 08:41 B. B.
Foto: Tanjug / Jadranka Ilić
Ilustracija
Copied

Prosvetni radnici su odgovorni ljudi i da im treba omogućiti mehanizme da školsku godinu privedu kraju na najbolji mogući način, kaže Milan Stošić, direktor Osnovne škole „Veselin Masleša“

Rad škola se zasniva na dugoročnim strateškim dokumentima kao što su raznovrsni i godišnji planovi, i zato će svaka škola morati da pokaže koliko je odstupila od svojih planova zbog protesta i kako će izgledati nadoknada školske godine.

„Svaka škola će, u saradnji sa ministarstvom, savetnicima i zavodom, morati da kaže koliko je odstupila od godišnjeg plana rada“, rekao je Milan Stošić, direktor Osnovne škole „Veselin Masleša“.

Kada je reč o uvođenju osmog časa kao mogućeg rešenja za nadoknadu propuštenog gradiva, Stošić upozorava na opasnost od „preteranog formalizma“.

„Suština su obrazovno-vaspitni ciljevi dece. Ne možemo se baviti decom samo formom – možemo sa platama i satnicama – ali ne i sa njima. Svaka škola će morati da pronađe način da ne preoptereti učenike“, rekao je Stošić.

Svi moraju da razumeju situaciju

On ističe da su prosvetni radnici odgovorni ljudi i da im treba omogućiti mehanizme da školsku godinu privedu kraju na najbolji mogući način.

„Ne možemo ovo završiti ako svi akteri – deca, roditelji, nastavnici, ministarstvo – ne razumeju situaciju i ne usaglase svoje stavove“, tvrdi Stošić.

Na pitanje šta savetuje nastavnicima i roditeljima, odgovara da je najvažnije da se prvo vodi računa o deci.

„Prvo gledajmo psihičko stanje dece. Da ih privolimo da se vrate u školu, da ih ocenjujemo formativno, odnosno, da ocena bude afirmativna“, poručuje Stošić.

Osmi čas – osetljivo pitanje

Branislav Ranđelović iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta znanja i obrazovanja saglasan je da je dodatni čas „osetljivo pitanje“.

On smatra da je trenutna situacija u skladu sa blokadam institucija i protestima možda i prilika da se preispita način na koji se organizuje nastava.

„Danas deca imaju jako kratku pažnju. Teško je da će sa tolikim brojem časova kvalitetno učiti. Možda je ovo i trenutak da razmislimo o smanjenju dnevnog opterećenja u smislu nastave. U moje vreme je pažnja popuštala već tokom petog ili šestog časa“, kaže Ranđelović.

Ističe i da će osmi čas biti svojevrsni test za nastavnike – da provere koliko su deca u stanju da prate nastavu i da se kroz praksu utvrdi šta je moguće, a šta nije.

„Biće to pravi način da vidimo šta deca zaista mogu, a šta ne“, istakao je Ranđelović.

Nastavnici će morati da budu fleksibilni

Ranđelović ukazuje na potrebu za većim korišćenjem formativnog ocenjivanja.

„Nastavnici najbolje poznaju svoje đake. Moraće da budu fleksibilni i da nađu kompromis između propisanog i realnog“, smatra Ranđelović.

Posebno podvlači značaj fokusa na stvarno znanje, a ne samo na ocene.

„Dobro je što je kolega podsetio da treba da se osvrnemo na znanje dece, a ne samo na njihove ocene“, zaključuje Ranđelović.

Prosvetni radnici duboko zabrinuti

Ana Dimitrijević iz Foruma beogradskih gimnazija ističe da se još uvek ne zna kako će se situacija sa povratkom u školske klupe razvijati, ali da su prosvetni radnici duboko zabrinuti.

„Možda u javnosti postoji utisak da mi ne brinemo, ali mi samo o tome sve vreme brinemo – kako će učenici biti ocenjeni i kako će završiti školsku godinu“, kaže Dimitrijević.

Navodi da mnogo toga zavisi od trajanja protesta, učenika, posebno maturanata, koji su u velikom broju u blokadi nastave.

„Ne zavisi sve samo od nastavnika. U zavisnosti od toga kada se protesti završe, zavisiće i način na koji ćemo zaključiti ocene i uspeh učenika“, istakla je Dimitrijević.

Nastavnici će morati da prilagode kriterujume

Borko Petrović, nastavnik u OŠ „Stevan Jakovljević“ iz Paraćina, navodi da se ne može očekivati isti kvalitet znanja kao u redovnim okolnostima.

„To znanje neće biti ni približno onom koje bi bilo u normalnim uslovima. Poslednjih godina se sve više uči za ocenu, a ne za stvarno znanje“, primećuje Petrović.

Napominje da će nastavnici morati da prilagode kriterijume i da u obzir uzmu sve okolnosti.

„Znamo tu decu, njihove mogućnosti i kapacitete. Ako ne mogu trenutno da pokažu svoje znanje, moraćemo da im izađemo u susret, ali to znači i spuštanje kriterijuma“, rekao je Petrović.

 

Izvor: RTS

Tagovi:

Nastavnici Obrazovanje Prosveta Škole
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Protest ispred Ekonomske škole

Protesti

19.јул 2025. M. M.

Protest u Novom Sadu: Ispitni rok u školi žrtve pada nadstrešnice

Ispred Ekonomske škole „Svetozar Miletić“ u Novom Sadu studenti u blokadi Ekonomskog fakulteta organizovali su protest. Povod je ispitni rok koji se održava u ovoj obrazovnoj ustanovi koju je pohađao Vukašin, žrtva pada nadstrešnice

Koliko demokratija može da isprati razvoj tehnologije? Možemo li na to uopšte da utičemo?

Tehnologija i demokratija

19.јул 2025. Mihailo Tasić

Kako je tehnologija uništila demokratiju za 1.750.000.000 sekundi

Koliko dugo neko mora da spava da bi se probudio u svetu koji ne razume ili u kome ne može odmah da se snađe bez većih poteškoća? Autor ovog teksta pokušao je da to otkrije kroz eksperiment

Blokada KCB-a

18.јул 2025. N.M.

Interventna jedinica policije odblokirala Kulturni centar Beograd

Jedinica interventne policije odblokirala je Kulturni centar Beograd (KCB). Pripadnici IJP su obili vrata na ulazu u KCB u Kolarčevoj ulici

Presuda za tragediju u Novom Sadu

18.јул 2025. I.M.

Država i „Infrastruktura železnice Srbije“ plaćaju odštetu porodicama nastradalih

Gotovo godinu dana nakon tragedije u kojoj je 16 ljudi izgubilo život pod ruševinama nadstrešnice na novosadskoj železničkoj stanici, Viši sud je doneo presudu kojom utvrđuje odgovornost države i železnica, i dosuđuje milionske iznose odštete članovima porodica nastradalih

Godišnjica tragedije

18.јул 2025. Novak Marković

Dvanaest godina bez pravde: Sećanje na Andreu Bojanić, bez memorijalne blokade

Andrea Bojanić stradala je na današnji dan pre 12 godina kada je na nju autom naleteo Aleksandar Mitrović, sin vlasnika TV Pinka Željka Mitrovića. Zbor građana Konjarnika najavio je jutros memorijalnu blokadu, ali je ista otkazana po želji Andreine majke

Komentar
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure