
In memoriam
Preminula Žiža Stojanović
Žiža Stojanović je bila članica pozorišta u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, a u karijeri je odigrala više od 120 pozorišnih uloga
Prosvetni radnici su odgovorni ljudi i da im treba omogućiti mehanizme da školsku godinu privedu kraju na najbolji mogući način, kaže Milan Stošić, direktor Osnovne škole „Veselin Masleša“
Rad škola se zasniva na dugoročnim strateškim dokumentima kao što su raznovrsni i godišnji planovi, i zato će svaka škola morati da pokaže koliko je odstupila od svojih planova zbog protesta i kako će izgledati nadoknada školske godine.
„Svaka škola će, u saradnji sa ministarstvom, savetnicima i zavodom, morati da kaže koliko je odstupila od godišnjeg plana rada“, rekao je Milan Stošić, direktor Osnovne škole „Veselin Masleša“.
Kada je reč o uvođenju osmog časa kao mogućeg rešenja za nadoknadu propuštenog gradiva, Stošić upozorava na opasnost od „preteranog formalizma“.
„Suština su obrazovno-vaspitni ciljevi dece. Ne možemo se baviti decom samo formom – možemo sa platama i satnicama – ali ne i sa njima. Svaka škola će morati da pronađe način da ne preoptereti učenike“, rekao je Stošić.
Svi moraju da razumeju situaciju
On ističe da su prosvetni radnici odgovorni ljudi i da im treba omogućiti mehanizme da školsku godinu privedu kraju na najbolji mogući način.
„Ne možemo ovo završiti ako svi akteri – deca, roditelji, nastavnici, ministarstvo – ne razumeju situaciju i ne usaglase svoje stavove“, tvrdi Stošić.
Na pitanje šta savetuje nastavnicima i roditeljima, odgovara da je najvažnije da se prvo vodi računa o deci.
„Prvo gledajmo psihičko stanje dece. Da ih privolimo da se vrate u školu, da ih ocenjujemo formativno, odnosno, da ocena bude afirmativna“, poručuje Stošić.
Osmi čas – osetljivo pitanje
Branislav Ranđelović iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta znanja i obrazovanja saglasan je da je dodatni čas „osetljivo pitanje“.
On smatra da je trenutna situacija u skladu sa blokadam institucija i protestima možda i prilika da se preispita način na koji se organizuje nastava.
„Danas deca imaju jako kratku pažnju. Teško je da će sa tolikim brojem časova kvalitetno učiti. Možda je ovo i trenutak da razmislimo o smanjenju dnevnog opterećenja u smislu nastave. U moje vreme je pažnja popuštala već tokom petog ili šestog časa“, kaže Ranđelović.
Ističe i da će osmi čas biti svojevrsni test za nastavnike – da provere koliko su deca u stanju da prate nastavu i da se kroz praksu utvrdi šta je moguće, a šta nije.
„Biće to pravi način da vidimo šta deca zaista mogu, a šta ne“, istakao je Ranđelović.
Nastavnici će morati da budu fleksibilni
Ranđelović ukazuje na potrebu za većim korišćenjem formativnog ocenjivanja.
„Nastavnici najbolje poznaju svoje đake. Moraće da budu fleksibilni i da nađu kompromis između propisanog i realnog“, smatra Ranđelović.
Posebno podvlači značaj fokusa na stvarno znanje, a ne samo na ocene.
„Dobro je što je kolega podsetio da treba da se osvrnemo na znanje dece, a ne samo na njihove ocene“, zaključuje Ranđelović.
Prosvetni radnici duboko zabrinuti
Ana Dimitrijević iz Foruma beogradskih gimnazija ističe da se još uvek ne zna kako će se situacija sa povratkom u školske klupe razvijati, ali da su prosvetni radnici duboko zabrinuti.
„Možda u javnosti postoji utisak da mi ne brinemo, ali mi samo o tome sve vreme brinemo – kako će učenici biti ocenjeni i kako će završiti školsku godinu“, kaže Dimitrijević.
Navodi da mnogo toga zavisi od trajanja protesta, učenika, posebno maturanata, koji su u velikom broju u blokadi nastave.
„Ne zavisi sve samo od nastavnika. U zavisnosti od toga kada se protesti završe, zavisiće i način na koji ćemo zaključiti ocene i uspeh učenika“, istakla je Dimitrijević.
Nastavnici će morati da prilagode kriterujume
Borko Petrović, nastavnik u OŠ „Stevan Jakovljević“ iz Paraćina, navodi da se ne može očekivati isti kvalitet znanja kao u redovnim okolnostima.
„To znanje neće biti ni približno onom koje bi bilo u normalnim uslovima. Poslednjih godina se sve više uči za ocenu, a ne za stvarno znanje“, primećuje Petrović.
Napominje da će nastavnici morati da prilagode kriterijume i da u obzir uzmu sve okolnosti.
„Znamo tu decu, njihove mogućnosti i kapacitete. Ako ne mogu trenutno da pokažu svoje znanje, moraćemo da im izađemo u susret, ali to znači i spuštanje kriterijuma“, rekao je Petrović.
Izvor: RTS
Žiža Stojanović je bila članica pozorišta u Nišu, Novom Sadu i Beogradu, a u karijeri je odigrala više od 120 pozorišnih uloga
Dok vlasti u javnosti vode pronatalitetnu politiku, za brigu o deci nedostaju osnovne regulative. Šta nedostaje i kakvi su podaci?
Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama ipak neće otkupiti knjige Milorada Ulemeka Legije
Autobusi ne saobraćaju, stanice ne dižu slušalicu, a radovi na putevima blokiraju ulaz u Beograd. I „Srbijavoz“ je naprasno obavestio putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama. Kako stići u glavni grad Srbije na protest 28. juna
U sredu, 25. juna, u bolnici u Beogradu, preminula je sedmomesečna beba iz Smedereske Palanke, pošto joj, prema navodima, u lokalnoj bolnici nije pružena adekvatna pomoć. V.d. direktora Opšte bolnice „Stefan Visoki” navodi da se utvrđuju sve okolnosti u lečenju i eventualnim propustima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve