Nedavno je u Beogradu osnovan zbor kvir zajednice, koji funkcioniše po ugledu na ostale građanske zborove i studentski pokret, praktikujući direktnu demokratiju i plenumsku organizaciju.
Do sada je organizovano 10 sastanaka kvir zbora i organizacija se razvija, izjavila je jedna od njegovih predstavnica Iris.
Ona je navela da kvir zbor funkcioniše lokalno u Beogradu, ali da je ideja da se proširi na celu Srbiju.
„Zbor je forum za kvir osobe okupljene na nekom konkretnom geografskom prostoru. Time što je forum, dozvoljavamo da imamo neke kolektivne stavove, umreženost, da jednog dana razvijemo neku konkretnu mrežu podrške“, rekla je Iris.
Ona je na skupu koji je organizovan u petak (25. oktobar) u Beogradu ocenila da je fašizam u ozbiljnom rastu u celom svetu.
„Na političkom polju se dešava regresija, a kvir populacija je prva na udaru“, izjavila je Iris i izrazila bojazan da Sjedinjene Američke Države idu ka ukidanju gej brakova.
Ide li studentski pokret udesno?
Iris je rekla i da studentski pokret ide udesno i da se podilazi desno orijentisanoj populaciji.
Predstavnica Ujedinjenih granskih sindikata „Nezavisnost“ i novinarka Nataša Kovačev je izjavila da je studentski protest posle 28. juna otišao udesno i odvratio neke koji su ga podržavali. Ipak se ne smeju zaboraviti studentski zahtevi, jer su previše važni, ocenila je Nataša Kovačev.
„Neki su mi govorili – bio sam srcem i dušom uz studente, ali ovo više nije moja priča“, rekla je Nataša Kovačev, uz konstataciju da je studentski pokret ogroman i da ima različitih ideoloških stavova.
„Ključ je u njihovim zahtevima. Kada budu ispinjeni, kada institucije budu počele da rade svoj posao, tada možemo da počnemo da gradimo pravdenije društvo“, poručila je Nataša Kovačev.
Da li je neko pre godinu dana mogao da zamisli kvir zbor?
Studentkinja Filozofskog fakulteta Isidora Aćimov je izjavila da studentski pokret ima potencijal za emanacipaciju društva i upitala da li je neko pre godinu dana mogao da zamisli da postoji kvir zbor.
„Ko bi pomislio da će ceo pokret da se organizuje pomoću direktne demokratije, da će svaki čovek, svaki student imati svoj glas, ulogu, mesto i moći da se angažuje“, rekla je Isidora Aćimov.
Ona je upitala ko bi pre godinu dana pomislio da će postojati pokret kao što je studentski, gde ne postoji lice, lider, neko ko može da se iskompromituje i kupi.
Isidora Aćimov je ocenila da je rešenje u prenošenju moći sa institucija na građane.
„To studentski pokret pokušava da uradi. Dok građani ne budu imali moć u svojim rukama, sistem će biti podložan korupciji“, zaključila je Isuidora Aćimov.
Izvor: FoNet
Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!