img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaštita životne sredine

Kako da kanalizacija ne ide u Dunav: Potrebne milijarde evra

05. januar 2024, 13:25 B.G.
Foto: Marija Janković
U Srbiji se prečišćava tek 20 odsto otpadnih voda
Copied

Srbija treba da uloži 4,2 milijarde evra u kanalizaciju i 1,3 milijarde evra za postrojenja za prečišćavanje voda. Do sada je to sasvim zanemarivano, rekao je za „Vreme“ profesor Dragan Povrenović

Prema proceni najnovije studije koju je izradila Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Srbija treba da uloži 4,2 milijarde evra u kanalizaciju i 1,3 milijarde evra u postrojenja za prečišćavanje voda.

Prema procenama, u Srbiji ima oko tri miliona septičkih jama, a neadekvatno čišćenje i zanemarivanje može da ostavi opasne i trajne posledice po životnu sredinu.

Srbija je sa prečišćenih 14,7 odsto otpadnih voda na samom začelju liste evropskih zemalja. Manju količinu otpadnih voda od Srbije prečišćava jedino Malta, a prosek članica Evropske unije iznosi čak 80,87 odsto.

Ne radi 12 postrojenja

„Prema aktuelnoj uredbi, pravna lica će pitanje otpadnih voda morati da reše u naredne dve godine, dok je za lokalne samouprave ostavljen previše dug rok do 2040. Mi smo u okviru studije izradili mapu koja pokazuje da u Srbiji postoji 54 postrojenja za preradu otpadnih voda, od kojih 12 nije uopšte u funkciji, a prosečna starost svih postrojenja je 22 godine“, rekao je direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović.

Kako podseća, novija postrojenja imaju Bačka Topola, Leskovac, Kruševac, Vranje, Raška, Šabac i oni mogu biti ogledni primeri za ono što nas čeka u budućnosti.

Krstović naglašava da izgradnji postrojenja mora da prethodi izgradnja kanalizacione mreže, na koju je priključeno svega dve trećine stanovništva. Trećina domaćinstava i dalje koristi septičke jame kao jedinu zamenu za otpremanje otpadnih voda.

Nedostatak školovanog kadra

Srbiji je pre svega neophodna kadrovska analiza i plan za budućnost, kao i podizanje svesti građana o ličnoj odgovornosti, rekao je ranije za „Vreme“ Dragan Povrenović, profesor na Tehnološko-metalurškom fakultetu u Beogradu

“Pošto je ovo apsolutno problem čitave države, onda se to mora posmatrati u celini, novac koji se ulaže u rešavanje ovog problema pripada ravnomerno svakom stanovniku Srbije, ma gde da živi”, kaže Povrenović.

Beograd nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje se sada naprosto ulivaju u Dunav.

U Srbiji tek svaka peta opština ima postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, dok ih nemaju ni drugi veliki urbani centri pored glavnog grada, Novi Sad i Niš.

Neophodno je imati na umu, kaže Povrenović, nedostatak stručnog kadra u Srbiji.

„Zbog toga se u prošlosti odustajalo od izgradnje postrojenja, uz izgovor da nema sredstava, a što je još mnogo gore, nema ni dovoljno stručnog kadra koji bi ta postrojenja održavao u radnom režimu“, upozorava Povrenović.

„Pošto se mahom radi o biološkom prečišćavanju otpadnih voda, neophodno je čitav sistem održavati u životu, pa male greške mogu dovesti do neželjenih efekata i na kraju, prestanka rada sistema“, upozorava on.

U ranim osamdesetim bio je jedan talas izgradnje različitih postrojenja širom zemlje, ali, kako kaže, „čim su puštena u rad i kada ih je bilo potrebno održavati u funkciji, to nismo umeli da uradimo“

„Uz sve to, nije bilo pozitivnog pritiska koji bi naterao sve odgovorne da se ovim problemom bave na način da se o svakom uloženom dinaru vodi računa. Tek pod pritiskom spolja i našim težnjama da ne budemo na začelju evropskih zemalja u ovom kontekstu, ponovo se više govori o ovom problemu i pokušava se da se poboljša situacija“, nastavlja naš sagovornik.

„Tu dolazimo do toga da se i danas kaže da određeni grad ‘dobija’ postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kada se god nešto dobije, a ne zaradi, onda se to i ne čuva kako bi trebalo”, zaključuje Povrenović.

Tagovi:

Dunav Ekologija kanalizacija otpadne vode Zaštita životne sredine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokade fakulteta

23.jun 2025. M. M.

Studente pozivaju na informativne razgovore pred Vidovdan

Studenti u blokadi saopštili su da je počelo pozivanje na „prijateljske razgovore“ o učešću u blokadama i protestu 28. juna, ali da je to zapravo „klasičan pokušaj zastrašivanja“

KiM

23.jun 2025. M. M.

Ubistvo Olivera Ivanovića: Sud u Prištini objavio prvostepenu presudu

Osnovni sud u Prištini je godinu dana po izricanju objavio prvostepenu presudu za ubistvo Olivera Ivanovića. Osuđeni su pripadnici "kriminalne grupe Milana Radoičića"

Šta za Srbiju znači pristupanje energetskom tržištu EU?

Energetika

23.jun 2025. K. S.

Energetsko tržište EU: Šta za Srbiju znači članstvo i koliko smo daleko od njega?

Srbija bi do kraja leta 2025. godine trebalo da ispuni preduslove za spajanje sa energetskim tržištem EU, a očekuje se da na sistem bude povezana 2027. Šta pristup energetskom Šengenu znači za Srbiju

Prijemni ispit na fakultetu

Blokade fakulteta

23.jun 2025. M. M.

Univerzitet u Novom Pazaru: Realizovan januarski rok, osuđuje se blokada

Novopazarski univerzitet saopštio je da su studenti uspešno izmirili ispitne obaveze iz januarskog roka koji je nasilno prekinut blokadom

Mala matura

23.jun 2025. M. M.

Objavljena rešenja testa iz maternjeg jezika

Osmaci u Srbiji jutros su polagali završni ispit iz srpskog, odnosno maternjeg jezika. Sada mogu da provere uspešnost svojih testova

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure