img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno tržište automobila

Evropol: Srbija centar „modifikovanih ukradenih vozila“

25. мај 2024, 20:34 S.Z/Kossev
Foto: Pixabay
Copied

Trgovina drogom, organizovani imovinski kriminal, šverc robe i trgovina ljudima, glavne su „delatnosti" više od 800 kriminalnih mreža koje je Evropol identifikovao. Srbija je definisana kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje"

Dok se Srbija definiše kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, Albanci su na mnogim od 60 stranica dugog izveštaja identifikovani kao „ključne figure“ u kriminalnim mrežama koje su uglavnom aktivne u trgovini kokainom, heroinom i kanabisom, odnosno istaknuti kao aktivni u drugim oblicima kriminala.

Takođe, u višenacionalnim kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana, Srbi se posebno ističu kao državljani više zemalja.

Izuzetno opasne kriminalne mreže

Objavljen kao deo Procene opasnosti od ozbiljnog i organizovanog kriminala Evropske unije (SOCTA) 2021, izveštaj baca svetlo na, kako je okarakterisano, sveobuhvatnu pretnju koju kriminalne mreže predstavljaju unutrašnjoj bezbednosti država članica EU.

 Pod nazivom „Identifikovanje najopasnijih kriminalnih mreža“, ovaj izveštaj označava prvu sveobuhvatnu analizu karakteristika koje određene kriminalne aktere čine izuzetno opasnim.

Provale i krađe najviše u Evropi

Evropol je takođe registrovao i 73 najznačajnije kriminalne mreža koje se bave organizovanim imovinskim kriminalom, uglavnom provalama i krađama – (33) i motornim vozilima (19) i to kao jedinom osnovnom delatnošću.

Zemlje koje su najviše pogođene mrežama koje vrše provale i krađe su Francuska, Italija, Malta, Portugal i Španija. 

Najzastupljenije nacionalnosti u ovim mrežama su Hrvati, Gruzijci, Italijani i Rumuni. Mreže su opisane ili kao klanovske/porodične mobilne organizovane kriminalne grupe ili kao lopovi.

 No i među njima postoje mreže koje se bave i drugim vrstama imovinsko krivičnih dela, poput toga da žrtve prisiljavaju na kriminal ili i one rasturaju narkotike. Osim ključnih ljudi koji predvode ove vrste kriminalnih mreža, uloga skauta se smatra kritičnom u mnogim od njih.

Novi identitet ukradenih vozila

Zemlje koje su najviše pogođene kada je u pitanju krađa vozila su Nemačka, Poljska, Portugalija i Srbija.

„Naročito se čini da je Srbija centar za modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, navodi se, prenosi KoSSev.

Inače ove kriminalne mreže su često sastavljene od državljana Nemačke, Italije, Rumunije, Srbije i Ukrajine. Mreže su obično hijerarhijski ustrojene, sa jasnom podelom zadataka i sveobuhvatnom kontrolom nad ovim kriminalnim procesom.

Protekle sedmice, „Vreme“ je pisalo i o prodaji automobila na sajtu Carine Srbije, koji su pod istragom Interpola. Naime, Carina Srbije oglasila je oglas za aukciju automobila Audi A6 koji je pod potragom Interpola. Iako ovo znači da će automobil izvesno biti zaplenjen na nekoj granici jer je najverovatnije ukraden, prodaja ovakvih vozila ustaljena je praksa Carine.

Tagovi:

Evropol Krađa automila kriminalne grupe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure