img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno tržište automobila

Evropol: Srbija centar „modifikovanih ukradenih vozila“

25. maj 2024, 20:34 S.Z/Kossev
Foto: Pixabay
Copied

Trgovina drogom, organizovani imovinski kriminal, šverc robe i trgovina ljudima, glavne su „delatnosti" više od 800 kriminalnih mreža koje je Evropol identifikovao. Srbija je definisana kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje"

Dok se Srbija definiše kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, Albanci su na mnogim od 60 stranica dugog izveštaja identifikovani kao „ključne figure“ u kriminalnim mrežama koje su uglavnom aktivne u trgovini kokainom, heroinom i kanabisom, odnosno istaknuti kao aktivni u drugim oblicima kriminala.

Takođe, u višenacionalnim kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana, Srbi se posebno ističu kao državljani više zemalja.

Izuzetno opasne kriminalne mreže

Objavljen kao deo Procene opasnosti od ozbiljnog i organizovanog kriminala Evropske unije (SOCTA) 2021, izveštaj baca svetlo na, kako je okarakterisano, sveobuhvatnu pretnju koju kriminalne mreže predstavljaju unutrašnjoj bezbednosti država članica EU.

 Pod nazivom „Identifikovanje najopasnijih kriminalnih mreža“, ovaj izveštaj označava prvu sveobuhvatnu analizu karakteristika koje određene kriminalne aktere čine izuzetno opasnim.

Provale i krađe najviše u Evropi

Evropol je takođe registrovao i 73 najznačajnije kriminalne mreža koje se bave organizovanim imovinskim kriminalom, uglavnom provalama i krađama – (33) i motornim vozilima (19) i to kao jedinom osnovnom delatnošću.

Zemlje koje su najviše pogođene mrežama koje vrše provale i krađe su Francuska, Italija, Malta, Portugal i Španija. 

Najzastupljenije nacionalnosti u ovim mrežama su Hrvati, Gruzijci, Italijani i Rumuni. Mreže su opisane ili kao klanovske/porodične mobilne organizovane kriminalne grupe ili kao lopovi.

 No i među njima postoje mreže koje se bave i drugim vrstama imovinsko krivičnih dela, poput toga da žrtve prisiljavaju na kriminal ili i one rasturaju narkotike. Osim ključnih ljudi koji predvode ove vrste kriminalnih mreža, uloga skauta se smatra kritičnom u mnogim od njih.

Novi identitet ukradenih vozila

Zemlje koje su najviše pogođene kada je u pitanju krađa vozila su Nemačka, Poljska, Portugalija i Srbija.

„Naročito se čini da je Srbija centar za modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, navodi se, prenosi KoSSev.

Inače ove kriminalne mreže su često sastavljene od državljana Nemačke, Italije, Rumunije, Srbije i Ukrajine. Mreže su obično hijerarhijski ustrojene, sa jasnom podelom zadataka i sveobuhvatnom kontrolom nad ovim kriminalnim procesom.

Protekle sedmice, „Vreme“ je pisalo i o prodaji automobila na sajtu Carine Srbije, koji su pod istragom Interpola. Naime, Carina Srbije oglasila je oglas za aukciju automobila Audi A6 koji je pod potragom Interpola. Iako ovo znači da će automobil izvesno biti zaplenjen na nekoj granici jer je najverovatnije ukraden, prodaja ovakvih vozila ustaljena je praksa Carine.

Tagovi:

Evropol Krađa automila kriminalne grupe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Prosvetni radnici, protest, transparenti

Udar na prosvetu

29.januar 2026. Katarina Stevanović

Profesori na nišanu: Kako Vučićev režim satire pobunu u prosveti

Od neproduženih ugovora i umanjenih plata, preko policije na fakultetima i inspekcija u školama, do nagrada za najlojalnije, vlast u Srbiji već više od godinu dana sistematski kažnjava nastavnike i univerzitetske profesore koji su stali uz studente i pobunjene građane

Planina Divčibare

Uništavanje planine

29.januar 2026. I.M.

Divčibare: Sve više građevina, sve manje vode

Gradnja na Divčibarama ne staje. Zgrade niču kao pečurke posle kiše. Samo što se ništa ne radi na infrastrukturi, pa turisti koji hrle na planinu nemaju vodu

Radno vreme

29.januar 2026. N. M.

Neradna nedelja: Ukinuta u Crnoj Gori, a gde je Srbija

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odredbu kojoj je uvedena neradna nedelja u toj državi. Ko sve radi nedeljom u Evropi i može li Srbija da odluči da se nedeljom ne radi

Bojan Kovačević, arhitekta, u pozadini Beograd

Iz novog broja „Vremena“

28.januar 2026. S. Ć.

Bojan Kovačević: Beograd na vodi je tumor, treba sprečiti metastaze

Arhitekta Bojan Kovačević za „Vreme“ govori o Generalštabu i Beogradu na vodi, i ostalim „projektima“ koji guše grad

Kamioni blokiraju granične prelaze

Nastavak protesta

28.januar 2026. I.M.

Treći dan blokada granica: Prevoznici iz regiona protiv pravila EU

Blokade teretnih terminala širom regiona nastavljene su i treći dan, dok prevoznici upozoravaju da ih nova pravila Evropske unije u zemljama Šengena praktično izjednačavaju sa migrantima i ograničavaju njihov boravak.

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure