img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno tržište automobila

Evropol: Srbija centar „modifikovanih ukradenih vozila“

25. maj 2024, 20:34 S.Z/Kossev
Foto: Pixabay
Copied

Trgovina drogom, organizovani imovinski kriminal, šverc robe i trgovina ljudima, glavne su „delatnosti" više od 800 kriminalnih mreža koje je Evropol identifikovao. Srbija je definisana kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje"

Dok se Srbija definiše kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, Albanci su na mnogim od 60 stranica dugog izveštaja identifikovani kao „ključne figure“ u kriminalnim mrežama koje su uglavnom aktivne u trgovini kokainom, heroinom i kanabisom, odnosno istaknuti kao aktivni u drugim oblicima kriminala.

Takođe, u višenacionalnim kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana, Srbi se posebno ističu kao državljani više zemalja.

Izuzetno opasne kriminalne mreže

Objavljen kao deo Procene opasnosti od ozbiljnog i organizovanog kriminala Evropske unije (SOCTA) 2021, izveštaj baca svetlo na, kako je okarakterisano, sveobuhvatnu pretnju koju kriminalne mreže predstavljaju unutrašnjoj bezbednosti država članica EU.

 Pod nazivom „Identifikovanje najopasnijih kriminalnih mreža“, ovaj izveštaj označava prvu sveobuhvatnu analizu karakteristika koje određene kriminalne aktere čine izuzetno opasnim.

Provale i krađe najviše u Evropi

Evropol je takođe registrovao i 73 najznačajnije kriminalne mreža koje se bave organizovanim imovinskim kriminalom, uglavnom provalama i krađama – (33) i motornim vozilima (19) i to kao jedinom osnovnom delatnošću.

Zemlje koje su najviše pogođene mrežama koje vrše provale i krađe su Francuska, Italija, Malta, Portugal i Španija. 

Najzastupljenije nacionalnosti u ovim mrežama su Hrvati, Gruzijci, Italijani i Rumuni. Mreže su opisane ili kao klanovske/porodične mobilne organizovane kriminalne grupe ili kao lopovi.

 No i među njima postoje mreže koje se bave i drugim vrstama imovinsko krivičnih dela, poput toga da žrtve prisiljavaju na kriminal ili i one rasturaju narkotike. Osim ključnih ljudi koji predvode ove vrste kriminalnih mreža, uloga skauta se smatra kritičnom u mnogim od njih.

Novi identitet ukradenih vozila

Zemlje koje su najviše pogođene kada je u pitanju krađa vozila su Nemačka, Poljska, Portugalija i Srbija.

„Naročito se čini da je Srbija centar za modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, navodi se, prenosi KoSSev.

Inače ove kriminalne mreže su često sastavljene od državljana Nemačke, Italije, Rumunije, Srbije i Ukrajine. Mreže su obično hijerarhijski ustrojene, sa jasnom podelom zadataka i sveobuhvatnom kontrolom nad ovim kriminalnim procesom.

Protekle sedmice, „Vreme“ je pisalo i o prodaji automobila na sajtu Carine Srbije, koji su pod istragom Interpola. Naime, Carina Srbije oglasila je oglas za aukciju automobila Audi A6 koji je pod potragom Interpola. Iako ovo znači da će automobil izvesno biti zaplenjen na nekoj granici jer je najverovatnije ukraden, prodaja ovakvih vozila ustaljena je praksa Carine.

Tagovi:

Evropol kriminalne grupe Krađa automila
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Pasoš u ruci

Putovanje u EU

05.maj 2026. K. S.

EES sistem: Rajaner traži obustavu, Grci najavljuju blaže mere za Srbe

EES je doneo komplikovaniji prelazak granica. Hoće li države pristati na delimično odlaganje primene

Nadstrešnica

05.maj 2026. B. B.

Studenti: Režim se „spomen obeležjem“ ruga žrtvama pada nastrešnice

Masivna kamena ploča svojom formom brutalno podseća na betonski blok koji je usmrtio građane, što predstavlja nezapamćen čin estetskog cinizma prema žrtvama, smatraju studenti

Protesti i umetnost

05.maj 2026. N. M.

Evropska alijansa akademija: Puna podrška srpskim studentima i umetnicima

Evropska alijansa akademija saopštila je da pruža punu podršku studentima, umetnicima i društvu Srbije u borbi za demokratiju i upozoravaju da Vlada Srbije sve više urušava umetnost i obrazovanje svoje zemlje

Žaklina Tatalović, Nikola Hajdin, Dragan J. Vučićević

Viralne papazjanije

05.maj 2026. A.I.

Nikola Hajdin u senci Žakline Tatalović i D. J. Vučićevića

Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat

Suđenje

Pravosuđe u službi politike

05.maj 2026. I.M.

„Odbrana struke“: VST svesno ignoriše preporuke Venecijanske komisije

Udruženje sudija i tužilaca „Odbrana struke“ tvrdi da je Visoki savet tužilaštva ignorisao preporuke Venecijanske komisije i sproveo, kako navode, kaznene mere prema nepodobnim tužiocima

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure