img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crno tržište automobila

Evropol: Srbija centar „modifikovanih ukradenih vozila“

25. maj 2024, 20:34 S.Z/Kossev
Foto: Pixabay
Copied

Trgovina drogom, organizovani imovinski kriminal, šverc robe i trgovina ljudima, glavne su „delatnosti" više od 800 kriminalnih mreža koje je Evropol identifikovao. Srbija je definisana kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje"

Dok se Srbija definiše kao centar za „modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, Albanci su na mnogim od 60 stranica dugog izveštaja identifikovani kao „ključne figure“ u kriminalnim mrežama koje su uglavnom aktivne u trgovini kokainom, heroinom i kanabisom, odnosno istaknuti kao aktivni u drugim oblicima kriminala.

Takođe, u višenacionalnim kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana, Srbi se posebno ističu kao državljani više zemalja.

Izuzetno opasne kriminalne mreže

Objavljen kao deo Procene opasnosti od ozbiljnog i organizovanog kriminala Evropske unije (SOCTA) 2021, izveštaj baca svetlo na, kako je okarakterisano, sveobuhvatnu pretnju koju kriminalne mreže predstavljaju unutrašnjoj bezbednosti država članica EU.

 Pod nazivom „Identifikovanje najopasnijih kriminalnih mreža“, ovaj izveštaj označava prvu sveobuhvatnu analizu karakteristika koje određene kriminalne aktere čine izuzetno opasnim.

Provale i krađe najviše u Evropi

Evropol je takođe registrovao i 73 najznačajnije kriminalne mreža koje se bave organizovanim imovinskim kriminalom, uglavnom provalama i krađama – (33) i motornim vozilima (19) i to kao jedinom osnovnom delatnošću.

Zemlje koje su najviše pogođene mrežama koje vrše provale i krađe su Francuska, Italija, Malta, Portugal i Španija. 

Najzastupljenije nacionalnosti u ovim mrežama su Hrvati, Gruzijci, Italijani i Rumuni. Mreže su opisane ili kao klanovske/porodične mobilne organizovane kriminalne grupe ili kao lopovi.

 No i među njima postoje mreže koje se bave i drugim vrstama imovinsko krivičnih dela, poput toga da žrtve prisiljavaju na kriminal ili i one rasturaju narkotike. Osim ključnih ljudi koji predvode ove vrste kriminalnih mreža, uloga skauta se smatra kritičnom u mnogim od njih.

Novi identitet ukradenih vozila

Zemlje koje su najviše pogođene kada je u pitanju krađa vozila su Nemačka, Poljska, Portugalija i Srbija.

„Naročito se čini da je Srbija centar za modifikaciju ukradenih vozila kako bi im se dao novi identitet radi dalje prodaje“, navodi se, prenosi KoSSev.

Inače ove kriminalne mreže su često sastavljene od državljana Nemačke, Italije, Rumunije, Srbije i Ukrajine. Mreže su obično hijerarhijski ustrojene, sa jasnom podelom zadataka i sveobuhvatnom kontrolom nad ovim kriminalnim procesom.

Protekle sedmice, „Vreme“ je pisalo i o prodaji automobila na sajtu Carine Srbije, koji su pod istragom Interpola. Naime, Carina Srbije oglasila je oglas za aukciju automobila Audi A6 koji je pod potragom Interpola. Iako ovo znači da će automobil izvesno biti zaplenjen na nekoj granici jer je najverovatnije ukraden, prodaja ovakvih vozila ustaljena je praksa Carine.

Tagovi:

Krađa automila Evropol kriminalne grupe
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ludo vreme ovog leta

Vremenska prognoza

25.mart 2026. I.M.

Spremite kišobrane i džempere

Drastična promena vremena u narednim danima, zahlađenje sa kišom i pljuskovima

Pravosuđe u srbiji

25.mart 2026. A. E.

BIRN: Zašto su slučajevi „nadstrešnica“ i “Stajić” mesecima sudski blokirani

U dva velika predmeta koji su uzdrmali javnost – „nadstrešnica“ i „Stajić“ – pravosuđe mesecima ne uspeva da odgovori na osnovno pitanje: ko je nadležan za postupanje

Organska hrana

25.mart 2026. Nikola Zdravković / Klima101

Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?

U Srbiji je organska proizvodnja uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo. Koliko je rasprostranjena i gde može da se kupi

Lido

Zemunski most

25.mart 2026. I.M.

Sukob vlasti i građana oko Velikog ratnog ostrva: Da li će biti izgrađen most na Lidu?

Dok gradske vlasti najavljuju novi most kao razvojni projekat, stanovnici Zemuna i ekološki aktivisti upozoravaju da bi posledice po prirodu mogle biti trajne

Ubistvo na Vračaru

Ubistvo

24.mart 2026. B. B.

Roditelji ubijenog mladića na Vračaru četiri meseca bez informacija o zločinu

Branislav Milenković je pretučen 21. novembra, kada je zadobio teške povrede i posle 85 dana umro u bolnici

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure