img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljoprivreda

Ekstremna suša: Jedna loša sezona, godine oporavka

17. април 2024, 07:20 Tijana Stanić
Najavljene kiše za poljoprivrednike stižu u pravom momentu Foto: Unsplash
Najavljene kiše za poljoprivrednike stižu u pravom momentu
Copied

Zima bez pravog snega i proleće nalik letu ozbiljno prete da naruše useve srpskih poljoprivrednika. Tokom prve dve nedelje aprila u Beogradu je više puta zabeležena temperatura preko 30 stepeni, a slična je situacija i u ostatku Srbije. Najavljene kiše bi mogle stići u pravom momentu, kaže za “Vreme” poljoprivrednik iz okoline Užica

Temperatura od preko 30 stepeni nije neobična u Beogradu – ali u junu. Kada već početkom aprila živa u termometru pređe trideseti podeljak, okolnosti su nešto drugačije. Pogotovo kada uzmemo u obzir da je mesto na kojem su juče izmerena 33 stepena Celzijusa godinu dana ranije bilo pod snegom.

Dakle, vreme je nepredvidivo. Ovo za Beograđane i stanovnike drugih većih gradova predstavlja manju neprijatnost. Recimo, vozačima autobusa kao da nije stigla dojava da su temperature letnje, te se klime u javnom prevozu uglavnom još uvek ne pale – ili, ako se uključe, greju.

Ipak, ono što je za Beograđane manja neprijatnost, za poljoprivrednike može da predstavlja egzistencijalni problem – visoke temperature i suša prete da ugroze poljoprivrednu proizvodnju.

Kiša presudna za useve

Da je nedostatak padavina u prethodnom periodu negativno utiče na useve, potvrdio je i mali poljoprovrednih iz užičkog kraja, Simeun Cvijović.

„Nedostatak vlage u oraničnom sloju dovodi do teškog nicanja posejanih useva. Loše utiče i na stanje ozimnih useva, koji zbog nedostatka vlage nisu u zadovoljavajućem stanju, pogotovo u predelima koji su dalje od reke“, rekao je za „Vreme“ Cvijović.

Kulture koje su posejane pred zimu su sada u sredini vegetacije, a to su pre svega pšenica i ječam. Za njih će kiša u narednom periodu biti od presudnog značaja, objašnjava on.

„Najavljene kiše bi mogle stići u pravom momentu za prolećnu setvu. Samo da je bude, ali bez niskih temperatura“, kaže Cvijović.

Jedna suša može da smanji rod svih kultura u narednih godinu dana, čak i da ga prepolovi. Ipak, ova godina je bolja od prethodnih.

„Bolje je od prethodnih proleća, makar u užičkom kraju, gde su bile poplave prošle godine“, napomenuo je Cvijović.

Uz kišu, pod uslovom da ne bude poplava, neće biti posledica po poljoprivredu, rekao je Cvijović i dodao da prema sadašnjim izgledima voćarstvo nije ugroženo.

Ekstremne suše u Srbiji

Prosečna maksimalna aprilska temperatura ove godine je za oko osam stepeni viša nego što je to bio slučaj u periodu od 1961. do 1990. godine, navodi se u istraživanju portala Klima 101. Oni su uporedili prosečne temperature u Beogradu, Novom Sadu i Nišu u prvih deset dana aprila sa prosečnim maksimalnim temperaturama iz ovog perioda 20. veka.

Tako su došli do zaključka da su prvih deset dana aprila u glavnom gradu Srbije za 7,8 °C topliji nego što je to nekada bio slučaj. Novi Sad je za 8 °C topliji nego nekada, dok se u Nišu temperatura popela za 7,6 °C.

Porast prosečnih temperatura i te kako utiče na poljoprivredu, jedan od sektora najranjivijih na klimatske promene u Srbiji. Posebno je značajna činjenica da veliki deo zemlje u protekla dva meseca pogodila suša.

„Situacija po pitanju suše u Srbiji trenutno jeste zabrinjavajuća. Na primer, od 8. do 14. aprila nije pala nijedna kap kiše na celoj teritoriji Srbije. Kada se gledaju poslednja dva meseca, skoro polovina naše zemlje je u kategoriji ekstremne suše. Da bi se to poništilo i da bi se sadržaj vlage u zemljištu vratio na odgovarajući nivo, treba da imamo prilično velike akumulacije padavina u narednih mesec dana“, kaže za „Vreme“ meteorolog Vladimir Đurđević, redovni profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Zahlađenje i padavine već su stigle u Srbiju, a Đurđević ukazuje da bi za dodatno poboljšanje okolnosti bilo dobro da se slično ponovi do kraja narednog mseca.

„Verovatno bi trebalo da imamo dve epizode, kao što je ova epizoda zahlađenja koja trenutno dolazi. U narednih desetak dana u nekim delovima može da padne čak i oko 50 ili preko 50 litara kiše po metru kvadratnom. To će pomoći da se situacija popravi, ali verovatno bi trebalo i da imamo bar još jednu takvu epizodu do kraja maja da bi se stanje koliko-toliko dovelo u red“, ističe meteorolog.

Promena temperature: dobro za sve, osim za pčelare

Nisu samo padavine (ili nedostatak istih) briga za poljoprivrednike. Do kraja ove nedelje očekuju se prosečne dnevne temperature od 10 do 15 stepeni, te se pojavljuje nova potencijalna glavobolja – mraz. Ipak, profesor Đurđević naglašava da njega ove godine ne bi trebalo da bude u značajnijoj meri.

„Poljoprivrednici koji su na nižim nadmorskim visinama ne treba da brinu zbog potencijalne pojave mraza, što je inače njihova velika briga. Ne bez razloga, jer se sve češće i na sve većoj teritoriji dešava da su u februaru i martu jako visoke temperature i da se na biljkama zbog toga formiraju pupoljci, a da se onda krajem marta ili početkom aprila pojavi jak mraz koji devastira voćarsku proizvodnju. Ipak, vrlo je malo verovatno da će se to desiti ove godine“, ističe Đurđević.

On objašnjava da će zahlađenje negativno uticati jedino na pčelarstvo.

„Ništa u poljoprivredi nije jednoznačno i uvek postoje gubitnici i dobitnici. U ovom slučaju, najvećem delu poljoprivrednika bi trebalo da prija to što se vraćamo na normalne aprilske temperature“, objašnjava meteorolog.

Borba sa nepogodama

Poljoprivrednici moraju da budu pripremljeni na potencijalne šokove, kako bi mogli da ih ublaže, ističe Đurđević.

„Oni treba da razmišljaju i o navodnjavanju, i o promeni agrotehničkih mera i o monitoringu prozvodnje. To su sve mere koje bi mogle da pomognu poljoprivrednicima da ublaže šokove koji postaju sve češći. Naša Vlada je prošle godine usvojila tzv. Program prilagođavanja, u kojem je poljoprivreda prilično zastupljena. Neke od mera koje su definisane tim programom su povećanje navodnjavanja, a neke su drugačije agrotehničke mere“, kaže naš sagovornik.

On objašnjava da se radi o merama kao što su obrada zemljišta tako da čuva više vode nego što bi inače čuvalo, osiguranje poljoprivredne proizvodnje, postavljanje protivgradnih mreža i sistem za najave upozorenja.

„Poljoprivrednicima nije potrebno samo da budu upozoreni na nepovoljne prilike, nego da im se, kada je moguće, ranije javi ako će vremenski uslovi biti povoljni da se uradi nešto ranije nego što je planirano, u smislu setve ili žetve“.

U teoriji, sve ove mere dobro zvuče. U praksi ih je vrlo teško sprovesti.

„Organizaciono je vrlo teško sprovoditi te mere na velikim površinama na kojima se u Srbiji dešava poljoprivredna proizvodnja. Opštine i delovi zemlje su različito tehnološki razvijeni, različita im je ekonomska moć i razlikuje se kapacitet ljudi koji žive u tim sredinama. To je dosta komplikovano za implementaciju i ako bismo hteli da stvarno pomognemo poljoprivrednicima, trebalo bi najmanje pet ili šest sezona, odnosno godina da se neki ozbiljniji sistem uspostavi“, ukazuje Đurđević.

Malim proizvođačima je ovo pitanje ‘biti ili ne biti‘

Naš sagovornik objašnjava da je za sprovođenje mera ključna uloga države, ali da u Srbiji saradnja između predstavnika vlasti i poljoprivrednika i dalje nije zaživela.

„Trebalo bi da država bude aktivnija po tom pitanju. Da promoviše mere, da ima edukativne programe i da na neki način pokazuje da ima razumevanja za poljoprivrednike. Mi uglavnom vidimo sve suprotno. Ono što se kod nas uglavnom dešava je da poljoprivrednici imaju neki problem i onda krene natezanje, da li država može da pomogne ili ne. Zato su poljoprivrednici često nepoverljivi prema vladi“, ukazuje Đurđević.

Na kraju, kada se govori o problemima koje donosi nestabilno vreme, to se uglavnom odnosi na male poljoprivrednike.

„Veliki poljoprivredni proizvođači koji počinju da dominiraju tržištem, kao što su Delta Agrar, Al Dahra i drugi, uglavnom su tehnološki i finansijski moćni pa im je lako da trpe ovakve klimatske šokove. Njima ne treba država da im pomogne. Malim proizvođačima je ovo pitanje ‘biti ili ne biti‘. Njima jedna ili dve loše sezone mogu da zagorčaju život narednih deset godina“, zaključio je Đorđević.

Tagovi:

Klimatske promene Poljoprivreda poljoprivrednici Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bokserska federacija uvodi testiranje na pol

Boks

31.мај 2025. K. S.

Savez World Boxing uvodi obavezne testove na pol za takmičare

Svetski bokserski savez (World Boxing) uvodi testiranje za takmičare kako bi se utvrdio njihov pol pri rođenju i njihova podobnost za takmičenje

Studenti u amfiteatru

Fakulteti u blokadi

31.мај 2025. K. S.

Blokade fakulteta: Da li je 9. jun ključni datum za nastavak godine?

Tokom više od šest meseci koliko traju blokade fakulteta u Srbiji, više puta su pominjani različiti datumi kao poslednje za nastavak godine, a sada se pojavio 9. jun 

stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure