img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljoprivreda

Ekstremna suša: Jedna loša sezona, godine oporavka

17. април 2024, 07:20 Tijana Stanić
Najavljene kiše za poljoprivrednike stižu u pravom momentu Foto: Unsplash
Najavljene kiše za poljoprivrednike stižu u pravom momentu
Copied

Zima bez pravog snega i proleće nalik letu ozbiljno prete da naruše useve srpskih poljoprivrednika. Tokom prve dve nedelje aprila u Beogradu je više puta zabeležena temperatura preko 30 stepeni, a slična je situacija i u ostatku Srbije. Najavljene kiše bi mogle stići u pravom momentu, kaže za “Vreme” poljoprivrednik iz okoline Užica

Temperatura od preko 30 stepeni nije neobična u Beogradu – ali u junu. Kada već početkom aprila živa u termometru pređe trideseti podeljak, okolnosti su nešto drugačije. Pogotovo kada uzmemo u obzir da je mesto na kojem su juče izmerena 33 stepena Celzijusa godinu dana ranije bilo pod snegom.

Dakle, vreme je nepredvidivo. Ovo za Beograđane i stanovnike drugih većih gradova predstavlja manju neprijatnost. Recimo, vozačima autobusa kao da nije stigla dojava da su temperature letnje, te se klime u javnom prevozu uglavnom još uvek ne pale – ili, ako se uključe, greju.

Ipak, ono što je za Beograđane manja neprijatnost, za poljoprivrednike može da predstavlja egzistencijalni problem – visoke temperature i suša prete da ugroze poljoprivrednu proizvodnju.

Kiša presudna za useve

Da je nedostatak padavina u prethodnom periodu negativno utiče na useve, potvrdio je i mali poljoprovrednih iz užičkog kraja, Simeun Cvijović.

„Nedostatak vlage u oraničnom sloju dovodi do teškog nicanja posejanih useva. Loše utiče i na stanje ozimnih useva, koji zbog nedostatka vlage nisu u zadovoljavajućem stanju, pogotovo u predelima koji su dalje od reke“, rekao je za „Vreme“ Cvijović.

Kulture koje su posejane pred zimu su sada u sredini vegetacije, a to su pre svega pšenica i ječam. Za njih će kiša u narednom periodu biti od presudnog značaja, objašnjava on.

„Najavljene kiše bi mogle stići u pravom momentu za prolećnu setvu. Samo da je bude, ali bez niskih temperatura“, kaže Cvijović.

Jedna suša može da smanji rod svih kultura u narednih godinu dana, čak i da ga prepolovi. Ipak, ova godina je bolja od prethodnih.

„Bolje je od prethodnih proleća, makar u užičkom kraju, gde su bile poplave prošle godine“, napomenuo je Cvijović.

Uz kišu, pod uslovom da ne bude poplava, neće biti posledica po poljoprivredu, rekao je Cvijović i dodao da prema sadašnjim izgledima voćarstvo nije ugroženo.

Ekstremne suše u Srbiji

Prosečna maksimalna aprilska temperatura ove godine je za oko osam stepeni viša nego što je to bio slučaj u periodu od 1961. do 1990. godine, navodi se u istraživanju portala Klima 101. Oni su uporedili prosečne temperature u Beogradu, Novom Sadu i Nišu u prvih deset dana aprila sa prosečnim maksimalnim temperaturama iz ovog perioda 20. veka.

Tako su došli do zaključka da su prvih deset dana aprila u glavnom gradu Srbije za 7,8 °C topliji nego što je to nekada bio slučaj. Novi Sad je za 8 °C topliji nego nekada, dok se u Nišu temperatura popela za 7,6 °C.

Porast prosečnih temperatura i te kako utiče na poljoprivredu, jedan od sektora najranjivijih na klimatske promene u Srbiji. Posebno je značajna činjenica da veliki deo zemlje u protekla dva meseca pogodila suša.

„Situacija po pitanju suše u Srbiji trenutno jeste zabrinjavajuća. Na primer, od 8. do 14. aprila nije pala nijedna kap kiše na celoj teritoriji Srbije. Kada se gledaju poslednja dva meseca, skoro polovina naše zemlje je u kategoriji ekstremne suše. Da bi se to poništilo i da bi se sadržaj vlage u zemljištu vratio na odgovarajući nivo, treba da imamo prilično velike akumulacije padavina u narednih mesec dana“, kaže za „Vreme“ meteorolog Vladimir Đurđević, redovni profesor na Fizičkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Zahlađenje i padavine već su stigle u Srbiju, a Đurđević ukazuje da bi za dodatno poboljšanje okolnosti bilo dobro da se slično ponovi do kraja narednog mseca.

„Verovatno bi trebalo da imamo dve epizode, kao što je ova epizoda zahlađenja koja trenutno dolazi. U narednih desetak dana u nekim delovima može da padne čak i oko 50 ili preko 50 litara kiše po metru kvadratnom. To će pomoći da se situacija popravi, ali verovatno bi trebalo i da imamo bar još jednu takvu epizodu do kraja maja da bi se stanje koliko-toliko dovelo u red“, ističe meteorolog.

Promena temperature: dobro za sve, osim za pčelare

Nisu samo padavine (ili nedostatak istih) briga za poljoprivrednike. Do kraja ove nedelje očekuju se prosečne dnevne temperature od 10 do 15 stepeni, te se pojavljuje nova potencijalna glavobolja – mraz. Ipak, profesor Đurđević naglašava da njega ove godine ne bi trebalo da bude u značajnijoj meri.

„Poljoprivrednici koji su na nižim nadmorskim visinama ne treba da brinu zbog potencijalne pojave mraza, što je inače njihova velika briga. Ne bez razloga, jer se sve češće i na sve većoj teritoriji dešava da su u februaru i martu jako visoke temperature i da se na biljkama zbog toga formiraju pupoljci, a da se onda krajem marta ili početkom aprila pojavi jak mraz koji devastira voćarsku proizvodnju. Ipak, vrlo je malo verovatno da će se to desiti ove godine“, ističe Đurđević.

On objašnjava da će zahlađenje negativno uticati jedino na pčelarstvo.

„Ništa u poljoprivredi nije jednoznačno i uvek postoje gubitnici i dobitnici. U ovom slučaju, najvećem delu poljoprivrednika bi trebalo da prija to što se vraćamo na normalne aprilske temperature“, objašnjava meteorolog.

Borba sa nepogodama

Poljoprivrednici moraju da budu pripremljeni na potencijalne šokove, kako bi mogli da ih ublaže, ističe Đurđević.

„Oni treba da razmišljaju i o navodnjavanju, i o promeni agrotehničkih mera i o monitoringu prozvodnje. To su sve mere koje bi mogle da pomognu poljoprivrednicima da ublaže šokove koji postaju sve češći. Naša Vlada je prošle godine usvojila tzv. Program prilagođavanja, u kojem je poljoprivreda prilično zastupljena. Neke od mera koje su definisane tim programom su povećanje navodnjavanja, a neke su drugačije agrotehničke mere“, kaže naš sagovornik.

On objašnjava da se radi o merama kao što su obrada zemljišta tako da čuva više vode nego što bi inače čuvalo, osiguranje poljoprivredne proizvodnje, postavljanje protivgradnih mreža i sistem za najave upozorenja.

„Poljoprivrednicima nije potrebno samo da budu upozoreni na nepovoljne prilike, nego da im se, kada je moguće, ranije javi ako će vremenski uslovi biti povoljni da se uradi nešto ranije nego što je planirano, u smislu setve ili žetve“.

U teoriji, sve ove mere dobro zvuče. U praksi ih je vrlo teško sprovesti.

„Organizaciono je vrlo teško sprovoditi te mere na velikim površinama na kojima se u Srbiji dešava poljoprivredna proizvodnja. Opštine i delovi zemlje su različito tehnološki razvijeni, različita im je ekonomska moć i razlikuje se kapacitet ljudi koji žive u tim sredinama. To je dosta komplikovano za implementaciju i ako bismo hteli da stvarno pomognemo poljoprivrednicima, trebalo bi najmanje pet ili šest sezona, odnosno godina da se neki ozbiljniji sistem uspostavi“, ukazuje Đurđević.

Malim proizvođačima je ovo pitanje ‘biti ili ne biti‘

Naš sagovornik objašnjava da je za sprovođenje mera ključna uloga države, ali da u Srbiji saradnja između predstavnika vlasti i poljoprivrednika i dalje nije zaživela.

„Trebalo bi da država bude aktivnija po tom pitanju. Da promoviše mere, da ima edukativne programe i da na neki način pokazuje da ima razumevanja za poljoprivrednike. Mi uglavnom vidimo sve suprotno. Ono što se kod nas uglavnom dešava je da poljoprivrednici imaju neki problem i onda krene natezanje, da li država može da pomogne ili ne. Zato su poljoprivrednici često nepoverljivi prema vladi“, ukazuje Đurđević.

Na kraju, kada se govori o problemima koje donosi nestabilno vreme, to se uglavnom odnosi na male poljoprivrednike.

„Veliki poljoprivredni proizvođači koji počinju da dominiraju tržištem, kao što su Delta Agrar, Al Dahra i drugi, uglavnom su tehnološki i finansijski moćni pa im je lako da trpe ovakve klimatske šokove. Njima ne treba država da im pomogne. Malim proizvođačima je ovo pitanje ‘biti ili ne biti‘. Njima jedna ili dve loše sezone mogu da zagorčaju život narednih deset godina“, zaključio je Đorđević.

Tagovi:

Klimatske promene Poljoprivreda poljoprivrednici Srbije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
U naizged srećnim porodicama imamo nesrećnu decu koja odrastaju u uslovima neharmoničnih porodičnih odnosa.

Novi broj „Vremena“

15.октобар 2025. S. K.

Psihičke muke tinejdžera: „Srećna“ porodica, nesrećna deca

U Srbiji puže epidemija psihičkih tegoba dece i mladih. Podaci su alarmantni, a glavni problem je što roditelji, škola i društvo to ne prepoznaju na vreme, kaže za „Vreme“ neuropsihološkinja Aleksandra Savić Parojčić

Student Pravnog fakulteta u Nišu Dimitrije Dimić osumnjičen je da sumnje da je sa svojim kolegama pozivao na nasilnu promenu ustavnog poretka.

Studenti

15.октобар 2025. B. B.

Studentima Luki Stevanoviću i Dimitriju Dimiću ukinut kućni pritvor

Studentima iz Kragujevca i Niša Luki Stevanoviću i Dimitriju Dimiću u sredu je ukinut kućni pritvor

Televizije Nova i Sport klub dobile nove direktore.

Mediji

15.октобар 2025. B. B.

Televizije Nova i Sport klub dobile nove direktore

Televizije Nova i Sport klub dobile su nove direktore koji sada praktično mogu da odlučuju o sudbini tih televizija i zaposlenih na njima

U padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine poginulo je 16 ljudi, a jedn aosoba je teško povređena.

Pad nadstrešnice

15.октобар 2025. B. B.

Anketna komisija: Pad nadstrešnice posledica delovanja kriminalne grupe na čelu sa Vučićem

„Urušavanje nadstrešnice posledica je delovanja organizovane kriminalne grupe. Smatramo da postoje osnovi sumnje da se na čelu te kriminalne grupe nalazi predsednik Republike”, izjavio je u sredu član Anketne komisije za ispitivanje odgovornosti za pad nadstrešnice u Novom Sadu Tanasije Marinković

Afera Vujadin Savić

15.октобар 2025. Ivan Mitkovski

Slučaj Vujadina Savića i „curenje“ iz MUP-a i tužilaštva: Zašto građani ne veruju državi?

Slučaj Vujadina Savića otkriva kako curenje informacija iz istraga u Srbiji postaje pravilo, a ne izuzetak. Kada policija i tužilaštvo postanu izvor tabloida, poverenje u institucije nestaje – a strah postaje jedini sistem zaštite

Komentar

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić dočekuje u Beogradu predsednika Turske Tajipa Redžepa Erdogana

Komentar

Kako su Osmanlije nabile Vučića na kolac

Aleksandar Vučić se silno razočarao u prijatelja Erdogana – a to mu zgodno dođe da se predstavi kao veliki patriota

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure