
Priča iz života
Slovenci u Beogradu: Zašto ste to dozvolili
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Šef Euleksa kritikuje to što Priština i dalje ne vraća zemljište manastiru Visoki Dečani. I to čak osam godina nakon što je i kosovski Ustavni sud rekao da 24 hektara mora da se vrati manastiru
Nesprovođenje sudske odluke o zemljištu Visokih Dečana dovodi u pitanje vladavinu prava na Kosovu, rekao je šef Euleksa Đovani Pjetro Barbano.
„Odluka iz 2016. o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani obavezuje sve pojedince i ustanove, bez izuzetka“, naveo je Barbano na mreži X.
Osma je godina od kada je kosovski Ustavni sud nakon 16 godina sudskog procesa potvrdio odluku o zemljištu manastiru Visoki Dečani – povraćaju 24 hektara zemlje.
Iako odluka postoji, ona sve do dan danas nije sprovedena u delo, to jest zemlja nije uknjižena u katastar.
Svake godine međunarodni zvaničnici podsećaju kosovske vlasti na obavezu, ali bez velikog efekta.
Tako je nemački posrednik za dijalog Beograda i Prištine Manuel Zaracin u sredu uveče u intervjuu na TV Klan Kosova poručio kosovskom premijeru Aljbinu Kurtiju da „mora da preuzme odgovornost i sprovodi odluke“.
Više od dve decenije borbe
Srednjevekovni manastir Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve više od dve decenije pokušava da povrati vlasništvo nad 24 hektara zemlje i šume na Kosovu.
Ova zemlja, koja se nalazi oko manastira, u katastru je upisana kao imovina društvenih preduzeća iz bivše Savezne Republike Jugoslavije „Ijlirija“ i „Apiko“.
U vlasništvu prvog je hotel, a drugog fabrika meda.
Posle Drugog svetskog rata, jugoslovenska vlast oduzela je manastiru 700 hektara zemlje, a država Srbija je 1997. vratila 24 hektara zemlje, koja okružuje manastir.
Međutim, opština Dečani to nije priznala. Od tada traje sudski spor.
Ignorisanje presuda
Presuda da zemljište pripada manastiru Visoki Dečani doneta je 2012. godine, a potom ju je i 20. maja 2016. godine potvrdio i kosovski Ustavni sud.
Uprkos svemu, lokalne vlasti u Dečanima odbijaju da sprovedu tu odluku, uz obrazloženje da je devedesetih godina prošlog veka za vreme socijalističke Jugoslavije režim Slobodana Miloševića na silu oduzimao imovinu.
Šefovi misija Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivali su Vladu Kosova da bez daljeg odlaganja, u potpunosti izvrši zakonit upis zemljišta manastira Dečani u skladu sa odlukom.
I Misija OEBS na Kosovu pozvala je prištinske institucije da izvrše upis zemljišta manastira Visoki Dečani u skladu sa presudom kosovskog Ustavnog suda, ali to se nije desilo.
Mišljenja mimo Ustavnog suda
Iguman manastira Sava Janjić rekao je ranije da je ovo pitanje vladavine zakona i da su najviši sud Kosova i Ustavni sud doneli presudu da to zemljište pripada manastiru.
„To je konačna odluka, kako je rečeno u presudi Ustavnog suda, koja se ne može menjati i mora se primeniti“, zaključuje on.
Gradonačelnik Dečana, Baškim Ramosaj, pak, razmišljao je drugačije, rekavši nakon presude Ustavnog suda da je – apsurdna.
„Ocenjujem da je Ustavni sud doneo najapsurdniju odluku koju može doneti neki Ustavni sud, kada je ocenio ispravnim odluku Skupštine i Republike Srbije iz 1992. i 1997. godine, što se nažalost desilo 2016. godine“, konstatovao je tada Ramosaj.
Najčešće pitanje koje su mi postavljali gosti iz Ljubljane u obilasku Beograda koga vole i tvrde da ima ono što niko nema, bilo je – zašto ste to dozvolili
Posle postavljanja zahteva početkom februara, zaposleni u pravosuđu, pre svega članovi Sindikata sudske vlasti, od ponedeljka 5. maja stupili su u štrajk - do ispunjenja zahteva
Blokada Radio-televizije Srbije je završena, ali deo zaposlenih otvorenim pismom od rukovodstva traži odgovore na niz pitanja o neobjektivnom izveštavanju
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve