

Crna Gora
„Crnogorski REM“ zabranio emisiju Jovane Jeremić
Emisija zvezde televizije Pink Jovane Jeremić zabranjena je u Crnoj Gori zbog govora mržnje usmerenog ka pojedinim nacionalnim zajednicama




Republika Srpska slavi Dan Republike i ponovo najavljuje otcepljenje od Bosne i Hercegovine, baš kao što se u Sarajevu insistira na tome da je datum obeležavanja neustavan
Pod sloganom „Za vječnost rođena“, uz defilee i svečanosti, u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, proslavlja se 33. Dan Republike.
Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je da nikada neće prihvatiti „antiustavnu i antidejtonsku” BiH i da je „sveti zadatak“ entiteta koji predvodi da izađe iz te zemlje.
„Smatram da moram da izvučem Srpsku iz BiH, zato što njen ostanak u BiH sa ovakvim Evropljanima znači da za 20 godina neće biti ni Srpske ni Srba na ovim prostorima ili će samo ostati nešto malo poltrona“, rekao je Dodik u intervjuu za Radio-televiziju Republike Srpske.
Dodik je kazao da će vlast RS u narednih nekoliko meseci „dobro razmisliti“ da li će se dalje kretati evropskim putem, za koji je naveo da „nije dao ništa“ tom entitetu.
„Mi samo imamo problema zbog Evrope. Kad mi uđemo u EU, to znači da nema Republike Srpske. Da li je to cena koju ovaj narod hoće da plati? Neka plati. Јa neću. Dok ja ovo vodim, to se neće desiti“, naveo je Dodik dan uoči obeležavanja Dana Republike Srpske, 9. januara, kome neće prisustvovati zbog oporavka nakon operacije.
Prema njegovim rečima, balkanske zemlje ne treba da idu u EU, jer će Unija „propasti dok BiH postane članica“.
Dodik je optužio Brisel da se u BiH „stavio na stranu“ Bošnjaka, koje on uporno naziva „muslimanima“.
Nije prvi put
Dodik po ko zna koji put najavljuje otcepljenje RS od BiH.
Maja 2024, posle usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, Dodik je izjavio da posle takve odluke nema razloga da dva entiteta ostanu zajedno.
Tim dokumentom je 11. jul proglašen Međunarodnim danom sećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđuje negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca.
Dok su rezoluciju u Sarajevu smatrali prilikom za nastavak pomirenja, tri decenije posle rata na području bivše Jugoslavije, Dodik je rekao da je njome „potpisan kraj Bosni i Hercegovini“.
Tada je najavio da će „u narednih 30 dana“ predložiti sporazum o mirnom razgraničenju RS i BiH, jer „srpski narod više ne može da živi u ovoj BiH“.
Slične najave stigle su i januara 2020. Dodik je tada rekao da se ne sme odustati od prvobitne namere da Republika Srpska bude nezavisna država i da je Dejtonskim mirovnim sporazumom ona „zgurana“ u BiH.
„Po definiciji, Republika Srpska je od 9. januara 1992. godine do danas, a tako će biti i u budućnosti još više, država“, rekao je tada Milorad Dodik.
Mesec dana kasnije, februara 2020, posle odluke najviše pravne institucije u Bosni i Hercegovini – Ustavnog suda – da poljoprivredno zemljište na teritoriji Republike Srpske ne može da bude u vlasništvu ovog entiteta, Dodik je opet zapretio.
„Doviđenja BiH, dobrodošao RS-Egzit“ (Goodbye BiH, welcome RS-exit), reči su kojima je srpski član Predsedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik tada počeo obraćanje poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
U aprilu 2019. on je za „Večernje novosti” rekao da ostaje pri stavu da bi Republika Srpska trebalo da proglasi nezavisnost ukoliko Kosovo dobije stolicu u UN.
A u intervjua za „Dojče vele” je dve godine ranije, u novembru 2017, nacrtao i mapu Balkana kako ga on vidi. Na njoj su RS i Srbija ujedinjene, a Kosovo podeljeno, pri čemu sever pripada Srbiji.
Referendum o nezavisnosti bio je jedna od tema i uoči lokalnih izbora 2016. godine. Dodik je i 2014. godine najavio da će RS proglasiti nezavisnost, ako se zemlja ne reorganizuje kao tripartitna konfederacija.
Sporan datum
Dana 9. januara 1992. godine u Sarajevu, tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini je donela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine.
Ovaj datum uzima se kao Dan Republike Srpske.
Ustavni sud BiH dva puta je proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS, navodeći da se njime diskriminišu ostala dva konstitutivna naroda, Bošnjaci i Hrvati, jer se tog dana slavi i krsna slava RS, Sveti Stefan.
Ustavni sud ne spori Dan RS kao praznik, već datum na koji se on obeležava.
Dan uoči ovogodišnjeg obeležavanja Dana RS, ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH podsetila je na njegovu neustavnost.
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine je više puta doneo odluku da je obeležavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno. Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obeležavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa sa pravoslavnim verskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju. Ova odluka je zasnovana na zakonu, a ne na mišljenju”, navodi se u objavi.
Izvor: RTRS/N1


Emisija zvezde televizije Pink Jovane Jeremić zabranjena je u Crnoj Gori zbog govora mržnje usmerenog ka pojedinim nacionalnim zajednicama


Trg republike imao je već sat, a sada dobija novi - ali oko njega se neće okupljati pešaci, već će kružiti automobili. Gradonačelnik Aleksandar Šapić ga najavljuje kao novi simbol Beograda, kakav bi, valjda, trebalo da bude i akvarijum na Ušću


Arhitekta Branislav Mitrović tvrdi da akvarijum na Ušću nije tek neki tamo delfinarijum, već Prirodnjački muzej koji će zauzeti manje od dva procenta ukupne površine parka na Ušću


Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana je da da izjavu tužilaštvu zbog pretnji i uvreda koje je doživela dok je izveštavala sa protesta u Surdulici. Tu je bila izložena otvorenim napadima, seksističkim dobacivanjima i pretnjama


Prorežimski mediji objavili su da su na sastanku sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem bili predstavnici „više od 100 udruženja poljoprivrednika“. Sve bi bilo sjajno da su poljoprivrednici koji protestuju ikada čuli za te ljude i ta udruženja
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve