img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borba protiv duvanskog dima

Da li bi značajno skuplje cigarete smanjile broj pušača u Srbiji?

20. јануар 2024, 11:22 B.G./RTS
Foto: Pixabay/svklimkin
Copied

Nekadašnja predsednica Republičke komisije za kontrolu duvana Srmena Krstev kže da se u Srbiji ništa posebno ne preduzima da bi se smanjio broj pušača

Paklica cigareta u Srbiji će ponovo poskupeti zbog redovnog usklađivanja akciza. Kako su ranije pisale „Večernje novosti“, poskupljenje se očekuje u drugoj polovini januara ili početkom februara.

Dosadašnja praksa je bila da proizvođači uglavnom podižu cene za 10 dinara po paklici cigareta, što znači da će najjeftinija biti 340, a najskuplja 620 dinara, a moglo bi da dođe i do većeg poskupljenja.

Cilj izmena akciza na cigarete je usklađivanje sa standardima Evropske unije, po kojima bi do 2025. država trebalo da prihoduje najmanje 90 evra na 1.000 komada cigareta, što je 1,8 evra po paklici.

Cene duvanskih proizvoda se, inače, ne uvećavaju automatski svakog januara i jula, već Vlada Srbije mora da ih odobri i to na osnovu podnetog zahteva svakog proizvođača.

Inertna država

Srbija je u evropskom vrhu po broju pušača. Na osnovu brojnih istraživanja u svetu pokazalo se da je najveći motivator da ljudi prestanu da puše – podizanje cena duvanskih proizvoda.

Nekadašnja predsednica Republičke komisije za kontrolu duvana Srmena Krstev napominje da se u Srbiji ništa posebno ne preduzima kako bi se smanjio broj pušača. Kao najefikasniju meru koja bi mogla da se preduzme, a da ne šteti budžetu, predlaže značajno poskupljenje paklice cigareta, čime bi se znatno smanjio broj pušača među siromašnima i među mladima.

„Povećanje akciza mora da ide iznad nivoa inflacije i nivoa procenta povećanja prihoda stanovništva, da cigarete postanu nepristupačne, da bude suviše skupe. To je izuzetno efikasna mera. Države se toga boje, ali imamo podatke Ekonomskog instituta iz Beograda, reč je o istraživanju rađenom na nivou Srbije, koji pokazuju da ako se povećava cena cigareta kroz akciza i poreze, dolazi do pada pušača među siromašnima i mladima, a država ne gubi prihode“, ukazuje Krstev.

Prema podacima koje navodi Fiskalni savet, cene cigareta osetno variraju od preko 14 evra po paklici u Irskoj do približno 3 evra u Srbiji i Bugarskoj.

„Podaci pokazuju da su maloprodajne cene i akciza niže u zemljama Centralno Istočne Evrope(CIE) u odnosu na druge zemlje članice EU i to u proseku za oko 40 posto. Maloprodajne cene i akcize u Srbiji su za sada niže od proseka CIE, pa se očekuje da će u narednom periodu nastaviti i dalje da rastu – naveo je Fiskalni savet.

U Evropi svaki četvrti stanovnik puši

Najveći broj konzumenata duvana trenutno, 26,5 procenata, prema podacima izveštaja, ima u regionu Jugoistočne Azije, dok evropski region ne zaostaje – sa 25,3 procenata.

„U Evropi postoje velike razlike, najviše se puši u bivšim državama SSSR-a, na Balkanu i u tom delu južne i jugoistočne Evrope. Mere nisu preduzete kako treba, zakoni i kada se donesu se ne poštuju dovoljno, niti su izdvojena dovoljna sredstva za to“, kaže dr Krstev.

Za takvo stanje krivi institucije koje, kaže, treba da donesu mere zahvaljujući kojima pušenje više neće predstavljati normalan način ponašanja.

„Kada je svuda zabranjeno, kada se podižu značajno cene duvana, kada je zabranjeno reklamiranje, kada se vrši propaganda među decom da je to štetna navika“, navodi dr Krstev i dodaje da je značajna i uloga zdravstvenih radnika koji treba da savetuju pacijente da se odviknu od pušenja.

Totalna zabrana

Ministarka zdravlja Danica Grujičić govovo pre godinu dana rekla je da j gotov predlog Zakona o zaštiti stanovništva od duvanskog dima i da će, ukoliko se taj zakon usvoji, uslediti potpuna zabrana pušenja klasičnih i elektronskih cigareta u svim ugostiteljskim objektima i zatvorenim javnim prostorima.

Ona je iznela rezultat istraživanja koje su proveli da NALED-a i institut “Batut” prema kojem 75 odsto građana Srbije smatra kako bi trebalo zakonski zabraniti cigarete u zatvorenom prostoru. Ministarka kaže i da joj mladi ljudi u Srbiji upućuju pozitivne kritike kad je reč uvođenju zakonske zabrane konzumiranja cigareta u zatvorenim prostorijama.

„Ja ne mogu nikome da zabranim da puši, ali ko to želi ima otvoren prostor pa neka puši. Stalno ponavljam istu priču – mali je broj vaspitanih pušača koji vas pitaju da li vam smeta cigareta“, izjavila je ranije Grujičić.

Tagovi:

cigarete Danica Grujičić Zabranja pušenja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure