img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Borba protiv duvanskog dima

Da li bi značajno skuplje cigarete smanjile broj pušača u Srbiji?

20. januar 2024, 11:22 B.G./RTS
Foto: Pixabay/svklimkin
Copied

Nekadašnja predsednica Republičke komisije za kontrolu duvana Srmena Krstev kže da se u Srbiji ništa posebno ne preduzima da bi se smanjio broj pušača

Paklica cigareta u Srbiji će ponovo poskupeti zbog redovnog usklađivanja akciza. Kako su ranije pisale „Večernje novosti“, poskupljenje se očekuje u drugoj polovini januara ili početkom februara.

Dosadašnja praksa je bila da proizvođači uglavnom podižu cene za 10 dinara po paklici cigareta, što znači da će najjeftinija biti 340, a najskuplja 620 dinara, a moglo bi da dođe i do većeg poskupljenja.

Cilj izmena akciza na cigarete je usklađivanje sa standardima Evropske unije, po kojima bi do 2025. država trebalo da prihoduje najmanje 90 evra na 1.000 komada cigareta, što je 1,8 evra po paklici.

Cene duvanskih proizvoda se, inače, ne uvećavaju automatski svakog januara i jula, već Vlada Srbije mora da ih odobri i to na osnovu podnetog zahteva svakog proizvođača.

Inertna država

Srbija je u evropskom vrhu po broju pušača. Na osnovu brojnih istraživanja u svetu pokazalo se da je najveći motivator da ljudi prestanu da puše – podizanje cena duvanskih proizvoda.

Nekadašnja predsednica Republičke komisije za kontrolu duvana Srmena Krstev napominje da se u Srbiji ništa posebno ne preduzima kako bi se smanjio broj pušača. Kao najefikasniju meru koja bi mogla da se preduzme, a da ne šteti budžetu, predlaže značajno poskupljenje paklice cigareta, čime bi se znatno smanjio broj pušača među siromašnima i među mladima.

„Povećanje akciza mora da ide iznad nivoa inflacije i nivoa procenta povećanja prihoda stanovništva, da cigarete postanu nepristupačne, da bude suviše skupe. To je izuzetno efikasna mera. Države se toga boje, ali imamo podatke Ekonomskog instituta iz Beograda, reč je o istraživanju rađenom na nivou Srbije, koji pokazuju da ako se povećava cena cigareta kroz akciza i poreze, dolazi do pada pušača među siromašnima i mladima, a država ne gubi prihode“, ukazuje Krstev.

Prema podacima koje navodi Fiskalni savet, cene cigareta osetno variraju od preko 14 evra po paklici u Irskoj do približno 3 evra u Srbiji i Bugarskoj.

„Podaci pokazuju da su maloprodajne cene i akciza niže u zemljama Centralno Istočne Evrope(CIE) u odnosu na druge zemlje članice EU i to u proseku za oko 40 posto. Maloprodajne cene i akcize u Srbiji su za sada niže od proseka CIE, pa se očekuje da će u narednom periodu nastaviti i dalje da rastu – naveo je Fiskalni savet.

U Evropi svaki četvrti stanovnik puši

Najveći broj konzumenata duvana trenutno, 26,5 procenata, prema podacima izveštaja, ima u regionu Jugoistočne Azije, dok evropski region ne zaostaje – sa 25,3 procenata.

„U Evropi postoje velike razlike, najviše se puši u bivšim državama SSSR-a, na Balkanu i u tom delu južne i jugoistočne Evrope. Mere nisu preduzete kako treba, zakoni i kada se donesu se ne poštuju dovoljno, niti su izdvojena dovoljna sredstva za to“, kaže dr Krstev.

Za takvo stanje krivi institucije koje, kaže, treba da donesu mere zahvaljujući kojima pušenje više neće predstavljati normalan način ponašanja.

„Kada je svuda zabranjeno, kada se podižu značajno cene duvana, kada je zabranjeno reklamiranje, kada se vrši propaganda među decom da je to štetna navika“, navodi dr Krstev i dodaje da je značajna i uloga zdravstvenih radnika koji treba da savetuju pacijente da se odviknu od pušenja.

Totalna zabrana

Ministarka zdravlja Danica Grujičić govovo pre godinu dana rekla je da j gotov predlog Zakona o zaštiti stanovništva od duvanskog dima i da će, ukoliko se taj zakon usvoji, uslediti potpuna zabrana pušenja klasičnih i elektronskih cigareta u svim ugostiteljskim objektima i zatvorenim javnim prostorima.

Ona je iznela rezultat istraživanja koje su proveli da NALED-a i institut “Batut” prema kojem 75 odsto građana Srbije smatra kako bi trebalo zakonski zabraniti cigarete u zatvorenom prostoru. Ministarka kaže i da joj mladi ljudi u Srbiji upućuju pozitivne kritike kad je reč uvođenju zakonske zabrane konzumiranja cigareta u zatvorenim prostorijama.

„Ja ne mogu nikome da zabranim da puši, ali ko to želi ima otvoren prostor pa neka puši. Stalno ponavljam istu priču – mali je broj vaspitanih pušača koji vas pitaju da li vam smeta cigareta“, izjavila je ranije Grujičić.

Tagovi:

Danica Grujičić Cigarete Zabranja pušenja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kako je novinaru RTV-a Predragu Ćurčiji moćnik koji ga je tužio ostao dužan oko milion dinara za sudske troškove

Slapp tužbe

09.mart 2026. I.M.

Osam godina sudskog mučenja: Kako je biznismen ostao dužan novinaru oko milion dinara

Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni

Crna Gora

09.mart 2026. I.M.

Milan Knežević: Crna Gora u zalihama ima više droge nego goriva

Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva

Nadstrešnica
09.mart 2026. I.M.

Sud smanjio odštetu porodici stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu

Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu

Ratni zločini

09.mart 2026. Marija L. Janković

Slučaj Toni Cetinski: Otkud Spens na listi bivših logora za Hrvate

Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje

Bolnica u Smederevskoj Palanci

Zdravstvo

09.mart 2026. Katarina Stevanović

Bolnica u Smederevskoj Palanci: Šminkanje mrtvaca

Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm

Komentar

Srećan Ćacilend, svima koji slave

Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure