img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Modna industrija

Brza moda: Kako pametno kupovati u svetu lude potrošnje

29. decembar 2023, 07:05 Ana Elez
Foto: Pexels/Pixabay
Copied

Šta je brza moda i kako je prepoznati? Kakav je položaj zaposlenih u modnim industrijama? Kako se u eri društvenih mreža, gde nas influenseri zapljuskuju reklamama popularnih modnih brendova, osvestiti i odoleti modnim trendovima?

U Beogradu postoji desetak tržnih centara u kojima su uglavnom radnje brze mode, a novi tržni centri sa takvom ponudom se konstantno otvaraju.

Brza moda je koncept koji su pokrenuli street brendovi, a danas po tom sistemu funkcioniše maltene čitava modna industrija. U pitanju je jeftina i masovna proizvodnja koja prouzrokuje velike količine zagađenja, upotrebu nekvalitetnih materijala koji su u hemijskom smislu derivati nafte, kao i završnu hemijsku obradu u smislu bojenja ili perforacija.

Termin se prvi put pojavio 1996. godine, kada je brend Zara otvorio radnju u Njujorku. Skovali su ga novinari The New York Times-a kako bi opisali do tada nečuvenu stvar, a to je da se kolekcija ovog brenda proizvela za samo dve nedelje.

Dunja Jovanović, osnivačica F.fm platforme koja se bavi komunikacijom tema zaštite životne sredine, priča za „Vreme“ da se ova pojava prepoznaje kada uočimo da se kolekcije u radnjama brzo smenjuju.

„Brendovi brze mode danas proizvode oko 52 ’mikrosezone’ tj. mikrokolekcije godišnje. To znači najmanje jedna nova kolekcija svake nedelje. Na ovaj način stimuliše se ishitrena kupovina, jer se kod potrošača stvara tenzija da ukoliko odmah ne kupe određeni komad – za samo nekoliko dana on više neće biti dostupan“.

Podaci i statistike govore da ljudi danas kupuju i više nego što im je potrebno, i to baš u brendiranim radnjama, željno iščekujući „crni petak“ – marketinški trik u kome nas brendovi “nagrađuju” velikim popustima nakon što su realne cene podigli u mesecima koji su prethodili.

Na globalnom nivou, prema podacima britanske agencije Eco Age, potrošnja brze mode se u poslednjih 20 godina povećala za 400 odsto.

„Iako isprva može delovati da je na našem području drugačije zbog niže kupovne moći, podaci govore da je u Srbiju samo 2019. godine uvezeno 19 miliona tona tekstila, od čega je 90 odsto odeća lanaca brze mode“, priča Jovanović.

Pored hiperprodukcije, brza moda se može prepoznati i po niskom kvalitetu odeće. Kako bi smanjili troškove, brendovi koriste manje kvalitetne materijale.

„Danas se 60 odsto garderobe proizvodi od poliestera, materijala koji se dobija od nafte kome je potrebno preko 300 godina da se razgradi kada završi na deponiji“, objašnjava Jovanović.

Treći razlog je zagađenje. Odeća koja se ne proda šalje se na tekstilne deponije u Aziji, Africi ili Istočnoj Evropi.

„Usled globalnog transporta, velike su emisije ugljendioksida, a modna industrija je odgovorna i za čak 20 odsto industrijskog zagađenja globalnih voda“, dodaje.

Problem tekstilnog otpada

Tekstilna industrija spada u prvih pet najvećih zagađivača životne sredine. Čitavih 10 odsto klimatskih promena uzrokovala je upravo moda, odnosno naša potreba da uvek posedujemo novu odeću.

Dizajnerka i osnivačica prve koncept radnje održive mode Biro354c koja radi redizajn second hand stvari Ana Trošić Trajković kaže da se za proizvodnju jedne majice potroši 2.700 litara vode, dok je za farmerke potrebno čak 10.000 litara.

„Ovde ne govorimo o vodi koja se potroši ili zagadi kasnije, tokom životnog veka tekstilnog proizvoda, već samo za njegov nastanak“, naglašava Trošić Trajković.

Srbija, kaže, godišnje uvozi 80.000 tona odeće, a od te količine 60 odsto završi na deponiji odbačeno.

„Nažalost, mi još uvek nemamo dovoljno razvijenu svest o tome. Tekstil kao sirovinu možemo u nedogled koristiti u cirkularnoj proizvodnji i dizajnu, sve dok ne dođe u kontakt sa drugim komunalnim otpadom“.

Srbija: Zemlja Trećeg sveta u modnoj industriji

Uslovi rada u tekstilnoj industriji su zabrinjavajući, objašnjavaju sagovornice „Vremena“. Plate su minimalne, radnice i radnici rade u tri smene i prekovremeno, svakodnevno su izloženi psihičkom maltretiranju, radni prostor je nehuman.

To se pretežno dešava u zemljama Trećeg sveta, gde ne postoje politički uslovi za razvoj sindikata koji bi se starali o radnicima i njihovim pravima. Ne postoje ni starosne granice za rad, tako da pretežno žene i deca šiju našu odeću za honorare od oko 40 dolara mesečno sa jednim slobodnim danom u nedelji.

Jovanović kaže da je tokom istraživanja tekstilnih fabrika u stranom vlasništvu, a koje imaju svoje pogone u Srbiji, sa svojom ekipom došla do saznanja da je u jednoj od tekstilnih fabrika u stranom vlasništvu, Geox, zaposlenima bilo sugerisano da nose pelene kako ne bi išli u toalet.

„Na osnovu istraživanja međunarodne organizacije Clean Clothes Campaign, uvideli smo da to nije izuzetak, već da je situacija slična u brojnim stranim fabrikama u Srbiji. Ta praksa je sve zastupljenija imajući u vidu da su veliki lanci brze mode počeli u sve većoj meri da prebacuju proizvodnju u zemlje Istočne Evrope, prvenstveno zbog nižih troškova transporta i niske cene rada“.

Bilo je, dodaje, i slučajeva da u halama gde se organizuje proizvodnja leti nema klime, a zimi ne postoji grejanje..

Biti u trendu znači biti izmanipulisan

„Hiperkonzumerizam nije nastao preko noći. To je posledica toga što mi jesmo, kao vrsta, a jesmo – ignorantni prema prirodi, isključivi u svojim potrebama, netolerantni prema drugim živim bićima i izuzetno sebični prema budućim generacijama u tome kakvu ’kuću’ za sobom ostavljamo“, objašnjava Trošić Trajković.

Društvene mreže, kao kanal reklama, u velikoj meri potpomažu ovaj fenomen, ističe Jovanović.

„Reklame na mrežama ne obeležavaju transparentno, iako je po zakonu to obavezno, pa ljudi ni ne znaju da su videli reklamu već misle da je u pitanju iskrena preporuka influensera, što je obmanjujuće. Trendovi se brzo smenjuju, a svima nama poručuju da ako nismo u trendu nismo ni društveno relevantni – tako da tu relevantnost moramo da kupujemo, konstantno“.

Osim toga, dodaje, garderoba se više ne posmatra emotivno, već je šoping postao jedna usputna, zabavna aktivnost, pa se tako odeća odbacuje samo posle jednog nošenja – nekad ne bude uopšte nošena.

„Ako bismo, na primer, globalno nosili komad 30 dana, smanjili bismo emisiju ugljen dioksida koji modna industrija proizvodi za 10 odsto“, naglašava Jovanović.

Pokret spore mode

Kao pokret suprotstavljen brzoj modi, nekoliko godina kasnije, pojavila se spora ili održiva moda. Ovaj odgovor podrazumeva sve aktivnosti koje za cilj imaju da tekstilnu industriju vrate na ekološki i etički put.

„Pokret spore mode pored sporije proizvodnje, poručuje nam da usporimo i kupujemo na svoj način jer ćemo jedino tako postepeno upoznavati sebe i shvatiti šta se nama sviđa, a ne šta nam brendovi, magazini reklame i influenseri poručuju da bi trebalo da nam se sviđa“, objašnjava Jovanović.

Ovaj način života i poslovanja se, objašnjava, temelji na solidarnosti i neprekidnoj edukaciji.

„U praksi, to znači da dizajner ili brend od samog starta mora da promisli, koje je poreklo materijala, kako se nabavljaju, sa kojim se ekonomskim i radnim uslovima suočavaju radnice radnici koji šiju odeću, kako se upravlja otpadom, kako se proizvodi prevoze do kupaca, kako se pakuju i da li su namenjeni za kratku ili dužu upotrebu, da li je materijal reciklabilan i da li sam brend nudi opciju reciklaže“.

Kupci bi, kaže, trebalo da razmisle kako kupuju odeću, kako je čuvaju, kako i gde je bacaju?

„Kada kupujemo novu odeću, trebalo bi da biramo prirodne materijale – pamuk, lan, svilu, vunu… koji se razgrađuju brzo, i ne predstavljaju toliku opasnost po prirodno okruženje kao veštački materijali, pored toga – bolji su i po našu kožu jer joj omogućavaju da ’diše’“.

Trošić Trajković zaključuje da odgovornost nije toliko na proizvođačima i brendovima brze mode koliko na samim kupcima.

„Potrebno je da kupujemo kada nam treba, ono što nam treba, od organskih materijala i od lokalnih proizvođača jer njihovi proizvodi ne preleću pola planete do kupaca, emitujući pritom enormne količine CO2 u atmosferu, da kupljeno čuvamo, održavamo, prepravljamo i popravljamo, da biramo vintage i second hand, da razmenjujemo odeću sa drugaricama, poklanjamo ili doniramo iznošeno“.

Tagovi:

Moda modna industrija Second hand Trendovi Brend
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Hronika

07.jun 2026. J.Đ.

Nepoznata lica provalila u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića

Nepoznata lica sa kapuljačama provalila su u kancelariju advokata Zdenka Tomanovića. Provala je bila usmerena ka računarskoj opremi i uređajima za skladištenje podataka, kažu u kancelariji

Srpska pravoslavna crkva

06.jun 2026. A.P.

Pojas Presvete Bogorodice celivalo više od 915.000 ljudi

Pojas Presvete Bogorodice, koji je celivalo više od 915.000 vernika ispraćen je iz Hrama Svetog Save u subotu 6. juna uz crkvenu i vojnu svečanost

Bolnica

Doniranje organa

06.jun 2026. K. S.

Srbija uvodi novu donorsku karticu za potencijalne davaoce organa

Vlada Srbije usvojila je prethodno izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa kojima su uređena sva važna pitanja sa kojim se građani sreću prilikom donošenja odluke o tome da li žele ili ne žele da budu donori organa i tkiva

Pojas Presvete Bogorodice, redovi, hram svetog save

Studenti

05.jun 2026. B. B.

Studenti osudili vređanje ljudi koji su u redovima stajali zbog Pojasa Bogorodice

„Kao pokret koji okuplja ljude različitih uverenja, smatramo važnim da podsetimo na jednu jednostavnu stvar: pravo na dostojanstvo ne zavisi od toga u šta neko veruje.“, istakli su studenti

Zaposleni na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nišu pozivaju akademsku javnost svih visokoškolskih ustanova da svojim potpisom podrže peticiju za ukidanje odluke o osnivanju Fakulteta srpskih studija.

Visoko obrayovanje

05.jun 2026. B. B.

Prebacivanje profesora na Fakultet srpskih studija: Pretnjе, bezakonje i pritisak SNS-a

Uprava Filozofskog fakulteta u Nišu želi da započne proces prebacivanja zaposlenih sa na novoformirani Fakultet srpskih studija

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure