img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Kako se ratosiljati baterija: Naučnici su pronašli rešenje

18. avgust 2025, 11:52 Jelena Kozbašić/Klima101
Foto: Pixabay
Mogli bismo i bez baterija
Copied

Da li možete da zamislite da više nikada na daljinskom upravljaču ne menjate baterije? Međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetskim koledžom u Londonu tvrdi da je za to našao rešenje

Možete li da zamislite budućnost bez baterija? Naučnici su razvili solarne ćelije od perovskita koje rade na sobnom svetlu.

Uvek se desi u najnezgodnijem trenutku: taman kada se, nakon napornog dana na poslu, udobno smestite i želite da upalite televizor kako biste gledali film, daljinski upravljač jednostavno prestaje da radi. Tapkate ga, tresete, molite. Bezuspešno.

Dijagnoza je uvek ista – prazna baterija. Ali šta ako takve sitnice uskoro postanu stvar prošlosti? Naučnici su pronašli potencijalno rešenje koje bi moglo da oslobodi naše uređaje zavisnosti od baterija, piše Jelena Kozbašić za portal Klima101.

Ključ je u – perovskitu. Ovaj materijal mogao bi da nam omogući elegantan izlazak iz situacija poput one sa početka teksta: umesto da hitamo u prodavnicu, daljinski upravljač mogli bismo da dopunimo pomoću lampe ili sijalice.

Pitate se: „Kako to?” Evo i odgovora.

Međunarodni tim naučnika predvođen Univerzitetskim koledžom u Londonu (UCL) razvio je revolucionarne solarne ćelije od perovskita koje proizvode energiju od unutrašnjeg, ambijentalnog svetla.

Ovo otkriće ima potencijal da trajno zameni baterije u brojnim malim elektronskim uređajima u našim domovima, od daljinskih upravljača i bežičnih tastatura do senzora i alarma.

Za razliku od tradicionalnih solarnih ćelija od silicijuma, koje su neefikasne u zatvorenom prostoru, tim se okrenuo perovskitu.

Perovskit se može prilagoditi da efikasno upija specifične talasne dužine veštačkog svetla, što silicijum, s druge strane, ne može. Povrh toga, jeftiniji je i jednostavnije ga je proizvesti, čak može da se štampa poput novina što proizvodnju može da ubrza i do 100 puta.

Glavni izazov sa perovskitom do sada bila je njegova nestabilnost. Materijal sadrži sitne defekte u kristalnoj strukturi koje ometaju protok elektrona i dovode do brze degradacije – tzv. zamke. Naučnici su ovaj problem rešili inovativnim hemijskim tretmanom: dodavanjem jedinjenja koje je omogućilo ujednačeniji rast kristala, smanjujući broj defekata.

„Solarna ćelija sa ovim sitnim defektima je kao torta isečena na komade”, objasnio je vodeći autor Siming Huang. „Kombinujući nekoliko različitih strategija, ponovo smo sastavili ovaj kolač omogućavajući naelektrisanju da lakše prođe kroz njega.”

Ovo unapređenje donelo je izvanredne rezultate. U uslovima osvetljenja tipičnim za kancelariju, nove ćelije su postigle rekordnu efikasnost od 37,6% u konverziji energije. To ih čini oko šest puta efikasnijim od najboljih komercijalnih rešenja.

Može da traje

Još važnije, peroskvit je demonstrirao izuzetnu trajnost – nakon 100 dana testiranja, ćelije su zadržale 92% svojih performansi, što ukazuje na životni vek od pet ili više godina.

„Trenutno su solarne ćelije koje hvataju energiju iz unutrašnje svetlosti skupe i neefikasne”, rekao je profesor sa Instituta za otkrivanje materijala na UCL-u, dr Mojtaba Abdi Džalebi.

„Naše specijalno projektovane perovskitne solarne ćelije za unutrašnju upotrebu mogu da prikupe mnogo više energije od komercijalnih ćelija i izdržljivije su od drugih prototipova. One otvaraju put elektronici koja se napaja ambijentalnom svetlošću koja je već prisutna u našim životima.”

Rad je objavljen u specijalizovanom naučnom časopisu Advanced Functional Materials.

Kako su najavili autori iz Ujedinjenog Kraljevstva, Kine i Švajcarske, trenutno vode razgovore sa partnerima iz industrije kako bi istražili mogućnosti za povećanje obima proizvodnje i komercijalnu primenu.

Ne samo da bi nam zamena baterija peroskvitnim ćelijama olakšala svakodnevicu, kako kod kuće tako i na poslu, već bi to bio veliki korak ka smanjenju rastućih količina elektronskog otpada.

Tagovi:

Nauka Solarna energija baterije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Urbanizam

16.avgust 2026. S. Ć.

Beograd na vodi stigao do Gazele i Mosta na Adi

Prema nacrtu izmena i dopuna PPPPN projekta „Beograda na vodi“ , između Gazele i Mosta na Adi niče stambena zona sa kulama visokim 85 do 100 metara, za oko 8.900 stanovnika

16.avgust 2026. S. Ć.

MUP Srbije: Gotovo svi požari su lokalizovani ili ugašeni

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da su gotovo sbvi požari u Srbiji lokalizovani ili ugašenio. Vatrogasci su najviše angažovani u Deliblatskoj peščari i na planini Stolovi

Tri bronzane medalje za srpske srednjoškolce na Olimpijadi iz informatike

Međunarodni uspeh srpskih đaka

16.avgust 2026. I.C.

Tri bronze za srpske srednjoškolce na takmičenju iz informatike u Uzbekistanu

Ekipa srednjoškolaca iz Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike održanoj u Uzbekistanu osvojila tri bronzane medalje u konkurenciji od 97 zemalja

Beograd

15.avgust 2026. S. Ć.

Surčin: Iznošenje đubreta po pravilima iz brošure

Surčinci su dobili plave i zelene kante u koje će odlagati opranu ambalažu i kućni otpad, sve po pravilima iz brošufre. Određenog dana će ih izneti ispred kapije, da Gradska čistoća dođe po njih

Inicijativa

15.avgust 2026. S. Ć.

Romska zajednica: Moramo da ulažemo u čoveka i njegovo obrazovanje

Moramo da stvaramo ekonomiju u kojoj ljudi neće biti prinuđeni da rade za minimalac, kaže Salih Saitović, a Centar YUROM traži da afirmativni upis bude zakonski utemeljen

Komentar

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Izbori

Komentar

Posle izbora nema kajanja

Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure