

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




Na drugi rođendan kompanije Orion telekom, prvog alternativnog operatera fiksne telefonije, njen generalni direktor Slobodan Đinović je od Privredne komore Beograda dobio prestižnu nagradu "Kapetan Miša Anastasijević". Nagrada je dodeljena u kategoriji Najbolji menadžment Beograda u 2011. godini
„VREME„: Šta nagrada „Kapetan Miša Anastasijević“ znači za vas lično, a šta za kompaniju?
SLOBODAN ĐINOVIĆ: S obzirom na to da je nagrada za najbolji menadžment, mislim da je to priznanje za sve ono što se dešavalo u poslednje vreme. Mi smo jedina telekomunikaciona kompanija koja se tu našla i mislim da Orion donekle predstavlja sliku tržišta, jer smo bili zaista inovativni i agresivni u odnosu na svoje konkurente.
Za privredu je 2011. bila krizna, a za Orion uspešna poslovna godina. Kako to objašnjavate?
Mi smo veoma diversifikovani u smislu tehnologija koje koristimo i u smislu tržišta na kojem nastupamo – velika je retkost da postoji telekom operater koji ima 300, 400 zaposlenih, a ujedno da ima operacije na tolikom broju tehnologija. Sa druge strane, ako pogledate, naši prihodi su takođe veoma diversifikovani po ciljnim grupama – što u zavisnosti od onih koji koriste različite tehnologije, što po samom svom suštinskom značenju, da li su biznis ili ritejl korisnici – mi smo sa 50-50 odsto prihoda i od jednih i od drugih. Prošla godina jeste godina krize, ali i godina u kojoj su najviše pale cene telekom usluga za kućne korisnike. Tokom većeg dela prošle godine postojale su kampanje svih operatera koji su nudili razne vrste usluga, a koje su po šest meseci bile besplatne. Zbog toga mislim da je tržište u tom delu prošle godine raslo, i da će se ove godine osetiti posledica prošlogodišnjih kampanja.
Te kampanje su otežale rad vaše kompanije?
Orion se okrenuo nekoj drugoj filozofiji – mi znamo za posledice tih kampanja u kojima vi nudite sve i svašta za malo para: one dovode do velikog broja korisnika koji dođu na vašu mrežu, ali to stvara i ogroman pritisak, kada više ne možete da regulišete toliki broj ljudi u smislu tehničke podrške. Mi smo se fokusirali na servise za koje smo procenili da su potrebni: npr. vi danas kada kupujete fiksni telefon, morate da platite pretplatu od 500 dinara; mi smo ponudili praktično pripejd fiksni telefon, a to je nešto što ne postoji na tržištu. U drugom delu, a to je Internet za poneti, CDMA – naš mobilni broadband – mi smo ponudili jedinstvenu cenu za neograničen saobraćaj. Jedino u Orion telekomu danas možete da kupite mobilni broadband za 7000 dinara na godišnjem nivou, za neograničen saobraćaj.
Koje su nove usluge u planu Orion telekoma?
Takozvani TVIT paket – televizija, internet, telefon – funkcioniše bolje nego što smo mi mislili da hoće. Pratimo svetske trendove, ovakva usluga polako dolazi na 7 do 12 odsto učešća u tržištu, a mi smo tu odmah skočili do nivoa od 12 do 15 odsto. Probaćemo da objedinimo televizijsku uslugu – ponudićemo ljudima da biraju besplatno samo domaće kanale ili da kupe neke dodatne usluge, poput „video on demand“. Kao što znate, mi smo i veliki wireless operater i došli smo do regiona gde ničega od infrastrukture nije bilo, što je dobra vest za korisnike u tim zabačenijim krajevima. Što se tiče fiksne telefonije, upravo pokrećemo uslugu SMS servisa preko fiksnog telefona, a naši korisnici odavno mogu da šalju SMS preko našeg veb-sajta. Mislim da ćemo, u saradnji sa Ratelom, doći u situaciju da ponovo počnemo da postavljamo javne govornice. One su potpuno nestale, ali mislim da postoji značajan deo tržišta koji bi mogao da se targetira na takav način.
Kako komentarišete ujednačavanje cena ADSL portova od strane Telekoma?
Mi operateri smo tražili da se cene portova snize, jer ta tehnologija postoji već neko vreme – ako imate korisnika koji sedi već dve-tri godine na tom portu, mora da postoji neka računica po kojoj je amortizacija za taj port otplaćena. Naravno, tu je i činjenica da je minimalni protok povećan i na osnovu toga je povećan i zakup porta. Ali, to je ipak jedna anomalija: ne može cena da bude ista ako kupujete kilogram i ako kupujete 50 tona jabuka. Slično, ne može cena za 50.000 portova, koliko kupuje Orion, da bude identična onoj kada ga neko kupi na komad. U tom smislu, naši korisnici neće da plate, mi im nećemo povećavati cene, i Orion to nije radio ni kada je poskupela pretplata fiksne telefonije, ali to svakako pravi pritisak na rast operatera – smatramo da je zaista nekorektno da mi, kao najveći ADSL operater posle Telekoma, trpimo, umesto da budemo najviše motivisani.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve