

Dečji dodatak
Kako izgleda kad zbog povećanja minimalca izgubiš pravo na dečji dodatak
Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem




ZA
Nakon završetka analize prehrambenih navika i zdravstvenog stanja oko 110.000 ljudi tokom više od 20 godina, grupa naučnika iz Škole za javno zdravlje Harvarda objavila je u časopisu Archives of Internal Medicine obimnu studiju pod naslovom „Konzumacija crvenog mesa i smrtnost“. U njoj su zaključili da je svako crveno meso loše za čovekovo zdravlje. Prema ovoj studiji, ukoliko bi dnevno umesto 75 grama crvenog mesa pojeli neku drugu hranu, kao na primer živinsko meso, pasulj, sir ili žitarice, smrtnost bi bila manja za sedam do 19 odsto. Ovi naučnici su takođe zaključili da bi više od devet odsto smrtnih slučajeva među muškarcima i gotovo osam odsto među ženama moglo biti sprečeno da su dnevno u proseku jeli manje od 40 grama crvenog mesa. Antropolozi, ili bar dobar deo njih, slažu se da pračovek, sve do homo erectusa koji je živeo pre oko dva miliona godina, gotovo da i nije jeo meso. Do ovog zaključka oni su došli proučavajući izgled vilice i oblik zuba mesoždera i biljojeda, kao i dužinu creva, građu, „jačinu“ želudačne kiseline i druge karakteristike predatora. Čovek nema ni instinkte ni nagon da pojede životinju pored koje prolazi na livadi, ali zato, na primer, ima jak poriv da jede trešnje ili rotkvice koje vidi.
PROTIV
Da li se stvarno vraćate svojoj pravoj prirodi ako se opredelite za vegetarijanstvo? Pronađeni fosili čovekovih predaka potvrđuju da je čovek bar u poslednjih dva do tri miliona godina bio mesožder. Bakterije nađene kod australopithecus afarensisa, koji je živeo pre oko tri miliona godina, pokazuju da je ova vrsta iz koje se kasnije razvio rod homo, jela meso. No, i savremeni anatomski pokazatelji to potvrđuju. Nije reč samo o zubima, očnjacima i vilici jer i drugi mesožderi čovekove veličine imaju kratka creva pošto je potrebno da meso brzo kroz njih prođe kako ne bi počelo da truli. Pritom, u čovekovom organizmu ne postoji enzim koji bi mogao da svari celulozu iz ćelijskih zidova biljaka. Čovek ne bi mogao da ima koristi od, na primer, sirovog pirinča ili pšenice. Umesto toga, mora prethodno da ih skuva ili samelje. Ne samo da je bilo potrebno da nauči da koristi vatru već i da napravi posudu u kojoj bi spremio semenje. Drugim rečima, ljudi su postali to što jesu kao mesožderi, da bi tek potom ovladali veštinom da probaju i nešto drugo.


Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost


Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva


Lidl Srbija postavlja novi standard u korporativnoj kulturi pokazujući jednakost i duboku zahvalnost svojim zaposlenima. Kroz projekat “Savršen dan”, Uprava kompanije Lidl je juče zamenila uloge sa timom jedne prodavnice. Dok su zaposleni u prodavnici uživali u trećem slobodnom danu u nedelji i spa centru o trošku kompanije, vrh menadžmenta je preuzeo radne zadatke u prodavnici u Gornjem Milanovcu


Svi se često nalazimo u dilemi kako na siguran način da sačuvamo i uvećamo svoju ušteđevinu. Dilema koju građani imaju danas ista je kao i prošlih godina – šta je najpametnije uraditi sa novcem: oročiti novac u banci, kupiti zlato ili staviti novac kao učešće za stan? Pogledajmo konkretne brojke
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve